LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Osteoporoza - osnovne činjenice
Petak, 11 Ožujak 2011 19:42

Dinka Filipović

Osteoporoza je proces postepenog nestajanja koštanog tkiva što za rezultat ima izraženu slabost kostiju koje postaju sklone lomovima i teškom zarastanju. Pojavljuje se u populaciji iznad 50 godina, a mnogo je češća u žena, u usporedbi sa muškarcima. Neki naučnici tvrde da osteoporoza može biti i genetski uvjetovana, te da je mnogo češća u bijelaca i Azijskih naroda, a rijeđa u crnoj rasi. Svakako treba istaknuti da i način života uveliko može doprinijeti pojavi osteoporoze, i to posebice nezdrava ishrana, zapuštanje fizičke kondicije, odnosno izostanak svake fizičke vježbe, te svakako pušenje  i konzumiranje alkohola.

 
Sjećam se, ko da je jučer bilo …
Utorak, 08 Ožujak 2011 07:53

Autor: Kemal Huseinćehajić

 Pošo ja niz Bistrik, kad, neš mi vjerovat, malo ispod Fudinog granapa, kod Čopeljove kafane sretnem Josipa Starog i njegovu Joku! „Đe si ba Moke, evo mi taman pošli po tebe, hajmo malo u tutnjažu!“

Ja zamalo ne padoh u bandak, vliko mi godra što me se jaran sjetio: „Ma đe si Stari, jebote, otkad se nismo vidli? Ješta mai kod bite? Kako u Beogradu? Slušal te Joka?“

 

 „Ma jebi je. Priljepila se uza me, zenta li zenta i sve zipa da ja ne bi pogledo za kakvim mačkom, ne moreš je se otarasit nikako – al jebiga, štaš, jaran mi je pa je trpim!“

 

 Joka, nabakamila se ono pravo, ponosna na svoj „jugoosmeh“, stau od hau do hau, poljubi me u obadva obraza, jebote, mora da sam izgledo ko Indijanac pod ratnim bojama: „Ma stipu ga Moke matere ti, hadum je totale i frontale, pa neću da se bruka! Ja ga pazim, kuham, perem, peglam... Evo jučer odosmo na Darivu, tamo kod Oficirskog, metli šišu u vodu da se hladi, – joj što mu napravih meze, da odvališ! Sjećaš se prošle zime na Brusu, kakve vam ražnjiće napravih? Al stari povlo to ne zna cijenit!“ 

 
SONJA
Ponedjeljak, 07 Ožujak 2011 18:57

Slavomir Mikić

Sonja bijaše ljepuškasto djevojče iz siromašne porodice. Svi su bili sretni kad se udade za poprilično starijeg, dobro stojećeg bogataša. Ni Sonji nije bilo mrsko. Bio je to sretan brak. Kod Sonje, međutim, ostade u podsvijesti duboko utisnuta želja, odnosno svakodnevno sanjarenje o njenim vršnjacima, mlađim muškarcima, valjda o onom dijelu života  što ga je udajom propustila.

Šetajući gradom znala se je nekontrolisano okrenuti za ponekim mladim, zgodnim muškarcem. Pa, kad posta udovicom, u pedeset i nekoj, ta želja za mlađim muškarcima se uveliko pojača. Uz pomoć šminke i pažljivo izabrane i unikatne garderobe, u čemu nije oskudijevala, uspijevala je da izgleda mnogo mlađa nego što jeste. Ali opet, vrijeme je činilo svoje.

Ne znam kako, ali jednog dana Sonja sazna za čudotvornog doktora Robreda koji je  bio najbolji doktor za plastičnu hirurgiju. Govorio svijet, koliko para platiš, toliko godina ti skine. Kako je Sonja imala i jedno i drugo nije štedila ono prvo, pa poslije uspješne operacije i postoperativnog tretmana oni koji su je poznavali nisu je uopšte mogli prepoznati, a oni drugi koji je nisu prije poznavali nisu joj davali više od trideset.

Eto tako je bar izgledala.

 
Otvoreno pismo Senadi Softić – Telalović
Četvrtak, 03 Ožujak 2011 09:42

Nadan Filipović

Gospođo Softić – Telalović,

Vi ste već duži period veoma poznata javna ličnost ne samo u Australiji, već i u Bosni i Hercegovini, ali i na globalnom, takozvanom BiH - dijasporskom planu. Bili ste u dva mandata predsjednica Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine. Istovremeno ste, u tri uzastopna mandata, predsjednica Vijeća BiH – organizacija Australije. Odnedavno ste i ambasador Univerziteta u Sarajevu. Nadam se da ćete se kao osoba koja je odrasla i živjela preko četrdeset godina u demokratskom ozračju ili okruženju takozvane Zapadne civilizacije složiti kad kažem da bilo čije zvučne titule nikom, pa ni Vama, ne mogu garantirati privilegiju nedodirljivosti ili blanko amnestije zbog eventualno počinjene greške ili većeg grijeha. Naprotiv, što neka javna ličnost ima više funkcija, zvanja, titula i priznanja, to bi je, kao svakog moralnog pojedinca, trebalo da obavezuje na sve viši i viši stupanja lične, kao i društvene odgovornosti.

 
Otvorito pismo za OKO - Mustafa Bingo-efendija Karaman
Utorak, 01 Ožujak 2011 19:55

Esselamu alejkum antislamski Nadane - Jadane! Ja ti ovo otvorito pismo pišem u vezi veze s ovim testovima što hih pišeš po tom svom nakom oku i kod ovih KBSA navijača za mog oćeratog kolegu doktora Senada, kojeg ja nako kolegijalno begenišem, al se nemere protiv zakona, moj si mi Nadane. Zbog radi od otih teksteva baš si me razoćaro a posebno sa ovim testom u kojem si se ko nakav ćetnićko - vlaški domuz okomijo na moje jarane iz Upravnog odbora iz ICC Nordbruh u Ćikagu. Star si ćojk, al si zaslužijo da te metnem u falage, pa degenek po tabanima. Imam ja ovdi jenog kolegu organizatora boks-mećova po džamijama, a on jope ima svoje raje pa bi ti mogo dobit pravog degeneka. Naša glavna šefica koja nama ovdi određiva islamske principe a što je naki što joj zavide što je doživorna prdsjenica prozvali baba Mugabe jerbo je ko Mugabe doživotna i nama bome najglavnija, šućur Allahu, ako ota izda našim islamskim jurišnicima fetvu ti bi mogo dobit u mrakuši i kolac i letvu, samo se ti igraj jerbo moreš proć gore od Šahbega pa nas ko on gonjaj po sudevima a morete nam i ti i on soli na naše repeve metnit. Pamet ba u staru glavušu i nemoj se više ponašat.

 
Džana Mujadžić ekskluzivno za “OKO” iz Pariza o filmu, sceni, umjetnosti, kulturi …. Sheakespeare u Srbiji!!!
Utorak, 01 Ožujak 2011 18:31

Sheakespeare u Srbiji!!!!

 

Filmski prvijenac poznatog glumca Ralpha Finnesa, nije nagrađen na Berlinaleu ali je izazvao uzbuđenje i mnoštvo komentara, te je vec otkupljen u oko dvadesetak zemalja. Umjetnikova realizacija Sheakspeareovog "Corolianusa", iako suvremena i aktualna, pošto se događa u modernom gradu zahvaćenom ratnim vrtlogom, ne odstupa od originalnog teksta. Glumčeva nakana, smjela i posebna je uspjela zahvaljujući nervoznoj ali dinamičnoj režiji i odličnoj interpretaciji Vanesse Redgrave, Lubne Azabel u ulozi poludjele ratnice, samog Finnesa i njegovog prijatelja, lijepog Gerarda Butlera. "Corolianus" je priča o prokletom ratniku, generalu-samuraju, jedino primljetljivom na bojnom polju. Gurnut u politiku ambicijom vlastite majke, doživljava užasan neuspjeh te se odlučuje osvetiti, sklapanjem pakta sa svojim najvećim nepriateljem i osvajanjem grada koji je nekada, branio. Finnes je glumio "Corolianusa" u londonskom teatru, prije cijelog desteljeća! Danas, sa 48 godina htio je drugačije iskustvo pa je radnju stavio u- razorenu Srbiju! Obrijane glave, lica punog ožiljaka zaneseno je glumio generala Caiusa Martiusa, hrabrog, ali krvoločnog vojskovođu. Sa najnovijim oružjem i modernom vojnom opremom, pobijedio je Aufidiusa, šefa Volsquesa, kojeg tumaći Butler. Zahvaljujući toj pobjedi može postati konzul, ali prebrz i nerazmišljen izbor predstavlja rizik diktature, pa glasači povlače glasove i zahtijevaju njegov odlazak. Razočaran, ratnik prelazi na suprotnu stranu. Finnes koji je htio Sheakspearea prilagoditi konfliktu u juznoistočnoj Europi, manifestacijama u Ateni ili insitucionalnim i ekonomskim krizama našeg doba, koristio je usluge SAJ-a, specijalnih, navodno antiteritoristickih četa srbijanske armije. Snimao je scene brutalnom stvarnošću, energično i jako brzo. Njegov "Corolianus" je u žiži zbivanja, između pučkog nezadovoljstva i borbe za goli zivot, pa do demokratskih domovinskih simbola, koji karakteriziraju djelo."Bez mogućeg odgovora i riješenja, Sheakspeare namjerno postavlja istinska i prava pitanja o načinima funkcioniranja modernih društava, koja moraju ići naprijed.To sam htio naglasiti i učiniti zanimljivim"-ističe glumac.

 
Efendija u raljama bošnjačko - muslimanske matematike ili muslimanska varijanta srpske formule: "puče koplje na tri polovine"
Nedjelja, 27 Veljača 2011 22:57

Nadan Filipović

Bez ikakve nakane da ulazim u dubinske analize uzroka ili razloga zbog kojih je Dr Senad - efendija Agić dobio otkaz na mjesto  imama ICC Northbrook u USA, dozvolit ću sebi slobodu da nešto reknem o glasovanju članova skupštine gore spomenutog ICC Northbrook, Chicago o davanju ili nedavanju otkaza imamu Agiću.

Citiram tekst gospodina Nihada Krupića koji je izvijestio o rezultatima spomenutog glasovanja:

PRISUTNIH 351 SA PRAVOM GLASA, 287 ZA IMAMA SENADA EF. AGIĆA, 61 PROTIV,    
3  SUZDRŽANA.
 
I onda ODBOR objavljuje:
 
SENAD ef. AGIĆ NIJE DOBIO POVJERENJE 75% ČLANSTVA I TAKO SKUPŠTINA POTVRĐUJE ODLUKU ODBORA KOJI JE DAO OTKAZ ef. AGIĆU
 
Nihad Krupić dalje navodi nekoliko interesantnih detalja:
 
a) 82.5 % pristunih na skupštini su glasali za ostanak imama Agića,
 
b) 17,5 su glasali za otkaz,
 
c) 4,75 puta je više članova Skupštine glasalo za ostanak imama od onih koji su da mu se potvrdi otkaz,
 
Od pristunih na Skupštini samo njih 17.5 posto je dalo podršku Upravnom Odboru koji je uručio otkaz imamu Agiću.

 
Alija Nametak - ZA OBRAZ
Srijeda, 23 Veljača 2011 19:06

Kratki uvod u pripovjetku „Za obraz“

Poštovani posjetitelji OKA,

Ovo je priča zbog koje je rahmetli Alija Nametak krajem travnja 1945.godine osuđen na petnaest godina teške robije, od koje je odležao punih devet. U obrazloženju presude partizanskog prijekog suda stajalo je “kriv je što je svojim pripovjetkama izazivao bratoubilačku mržnju…” Evo, pročitajte tu priču “tešku” petnaest godina teške robije. Da su naši partizanski osloboditelji bili u pravu u slučaju Alije Nametka, pitam se koliko godina ili smrtnih kazni je trebao dobiti muslimanofob, bosnofob i islamofob Ivo Andrić, koji je, k’o biva, svojim nedjelima širio ljubav među narodima i narodnostima bivše Jugoslavije. Međutim, bilo je po principu Aliju na robiju, a Ivu u obaveznu lektiru.

Alija Nametak

ZA OBRAZ

U kafani Pred Imaretom ima uvijek besposlena svijeta, koji „bistri politiku“, a osobito popodne, kad se izađe iz Begove džamije i kad dječurlija protrču „izvikujući“ sutrašnje novine. Po sećijama okolo sjede postariji ljudi, piju čajeve i kahve, stavljajući kraj sebe posuđe, jer u ovoj kafani nema stolova, osim jednog kraj vrata, za onoga koji sjedi tu i čita novine, naglas, da bi svi čuli, a možda i razumjeli.

Za ovo društvo bi se zaista moglo reći, da je šareno, jer tu ima osim umirovljenih kadija i tramvajskih konduktera još i bivših posjednika, pokoji provincijski beg, koji je doselio u Sarajevo samo za to, da onaj njegov svijet iz njegova prijašnjeg boravišta ne gleda njegovo postepeno umiranje u neimaštini, neki pretrga, nosač, ulični pometač i slični, to jest svi različiti po zvanjima, a jednaki po željama da znaju šta ima novo, šta se događa u svijetu, da bi zaboravili jade, što se događaju kod kuće i u komšiluku. Tu je i burza, gdje se sazna, šta i gdje se može najjeftinije kupiti i da je još jeftinije ne kupiti, nego se samo raspitivati, pošto je šta, kao da čovjek ima ozbiljnu namjeru nešto nabaviti.

 
(T)ko je Bosni i Hercegovini bio Alija Nametak?
Ponedjeljak, 21 Veljača 2011 22:18

Nadan Filipović

Alija Nametak nije obični pisac i pripovjedač, već i originalni „zapisničar“ ljudi i događaja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Mislim da je bio izuzetno duhovit Hercegovac, bolje rečeno Mostarac, vispren, brzog duha, a nadasve originalan u zamisli i izričaju. Rođen je u Mostaru 6.ožujka 1906. godine. Mekteb, osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom Mostaru. Nakon toga se upisao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao srpsko-hrvatski jezik i književnost, te francuski i ruski jezik. U Sarajevo je došao 1930. godine gdje je radio ne samo kao urednik „Novog Behara“, već je bio stalni saradnik tog lista. Radio je kao profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi, Tehničkoj školi i Učiteljskoj školi. Jednu školsku godinu (1934/1935) je proveo kao profesor u Podgorici. Radio je i kao lektor i intendant Narodnog pozorišta u Sarajevu. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, u travnju 1945. godine, partizani, tačnije „partizanski osloboditelji“ su ga osudili na petnaest godina teške robije samo zato što se tokom rata uopšte nije petljao u politiku, niti je surađivao s režimom Nezavisne države Hrvatske, već zato što je i u ratnim okolnostima ostao aktivni djelatnik na polju književnosti i kulturnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine. U originalnom obrazloženju presude i dan danas stoji “kriv je što je svojim pripovjetkama izazivao bratoubilačku mržnju…” Na osnovu tog obrazloženja partizanskog prijekog suda proglašen je narodnim neprijateljem. Konkretno, radi se o pripovjetci „Za obraz“ iz istoimene zbirke priča, a koju ćemo prvu objaviti da svi vidimo šta je to u njoj pisao „narodni neprijatelj Alija Nametak“? Istina jeste da su sebe u toj priči prepoznali neki akteri događaja koji je u njoj opisan. I dok su pravi zločinci koji su okrvavili ruke u ratu šetali Sarajevom i Bosnom i Hercegovinom, Alija Nametak je zbog jedne objavljene priče i sujete nekih neljudi odležao punih devet godina tamnice u Zenici. S robije je, visoko uzdignuta čela izašao 6.svibnja 1954. godine. Po izlasku s robije radio je kao suradnik Instituta za proučavanje folklora u Sarajevu, a kasnije je prešao na mjesto knjižničara ili bibliotekara u Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Na tom radnom mjestu je dočekao mirovinu 1973. godine.

 
Knjige o islamizaciji Bosne su veoma kurentna roba
Nedjelja, 20 Veljača 2011 17:28

Namik Omerspahić


Jedan od povoda za ovo javljanje su čudne vijesti koje nam dolaze iz Bosne. Naime, u dalekoj Švedskoj dva od najbližih srodnika, od kojih je jedan doktor medicine, jedan od nasljednika autorskih prava akademika Nedima Filipovića, a drugi, koji sam sebe proglašava profesorom emeritusom, samo ne znam gdje i čega, su objavili dvije užasne i zaista nakaradne knjige koje su proglasili “naučnim studijama” davno umrlog Nedima, zloupotrebivši na taj način časno ime tog velikog naučnika. Proizvoljno su i neznalački nabacali dvije gomile bezvrijednog sadržaja kojim su dali potpuno neadekvatne naslove “Islamizacija u Bosni i Hercegovini” i “Osmanski feudalizam u Bosni i Hercegovini”.  Na taj su način, a po svoj prilici, samo zbog svoje pohlepe, ne samo oštetili originalne izvore, već su i posthumno nanijeli golemu štetu imenu, liku i djelu ovog učenjaka. (Pogledati:  www.islamizacijabosne.com.au)

 
Džana Mujadžić iz Pariza ekskluzivno za “OKO” - crtice iz područja slobode medija, o Amaru Bukviću i njegovoj novoj ulozi, Diani Kruger kao Bosanki, drugom nastavku Largo Vincha, i konačno, o tome da Irma Nezirović, alias Irma Nici, nije lagala kad je tv
Subota, 19 Veljača 2011 14:10

Tri stotine učesnika UNESCO – vog skupa “Slobodno izražavanje”  

 

Unesco je, nedavno, bio domaćin oko tri stotine uzvanica na Međunarodnom simpozijumu za "Slobodno izražavanje". U tom mnoštvu bilo je novinara, ministara, članova brojnih vlada i neovisnih građanskih organizacija. Generalna direktorica Irina Bokova otvorila je simpozij, organiziran uz podršku švedske komisije za UNESCO. Specijalni predstavnik UN-a, Franck Le Ruc je započeo izlaganja, stavljajući u prvi plan promociju i očuvanje prava na slobodno izkazivanje. Slijedila je švedska ministrica za demokraciju i europske poslove, Brigitte Ohison, koja se zalagala za globalizaciju te, uvijek aktualne teme. Prvi dio konferencije, pod vođstvom Helge Ronningma, profesora na Odjelu medija i komunakacija na Sveučilištu u Oslu, bio je posvećen "Položaju slobode tiska u svijetu". O spomenutoj temi su raspravljali Omar Faruk Osman, predsjednik Federacije afričkih novinara, generalni sekretar francuskog udruženja "Reporteri bez granica", Jean-Francois Juillard, zatim Gayathry Venkiteswaren, director Saveza za tisak južno - istočne Azije i Khaled Abu Aker, direktor internet mreže arapskih medija.

 
« Početak«241242243244245246247248249250»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search