LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
“Hedija je najveći problem u Bosni“ – tako tvrdi jedan naš ovdašnji diplomirani filozof i magistar nauka
Subota, 11 Rujan 2010 18:27

Nadan Filipović

Bosna i Hercegovina se nalazi u trajnom stanju gomilanja i neriješavanja različitih problema. Ti problemi su toj državi nakaradno sklepanoj u Daytonu kao neki teški teret svezan za noge, teret zbog kojeg ne može napraviti niti jedan mali iskorak, a da se ne zaljulja i ne posrne. Toliko je tih nagomilanih i neriješenih problema u Bosni, da bi se malo ko usudio iste klasificirati i eventualno poredati na neku listu prioriteta za njihovo rješavanje, jer bi to bio Sizifov posao.

Odavde, iz Australije, međutim, ipak je došla nada da se našao neko sposoban, a još više kuražan, ukazati na to šta je najveći problem napaćene Bosne. Čitajući ovdje u Perthu jedan sasvim slučajno pronađen primjerak „Preporoda“ i to broj 16/858 od 15. augusta 2007. godine, a koji dobro čuvam, naiđoh na veoma opširan intrevju koji je novinaru spomenutog tjednika, gospodinu Selmanu Selhanoviću dala gospođa Senada Softić-Telalović, diplomirani filozof i magistra nauka. Važno je nekome, još rijetko neupućenom, napomenuti da je gospođa Softić-Telalović bivša predsjednica Svjetskog Saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine i aščarile nezamjenjiva predsjednica Vijeća BH organizacija za Australiju.

 
Moja biljna apoteka
Srijeda, 08 Rujan 2010 09:23

Dragi zemljaci,

Obavještavam vas da sam preselio moju biljnu apoteku koja je ranije bila na adresi 16-18/168 Guildford Road, Maylands, WA. Naime, dva shopa u kojim sam do sada radio postali su premaleni, te sam posao preselio u novi, mnogo veči i komotniji prostor.

Nova adresa je “Nadan Herbal Pharmacy”, 373 The Strand, Dianella, WA, 6059, a telefoni su 08 – 9444 2238  i 0415 957 981

Trenutačno raspolažem sa preko 400 ljekovitih biljki, a dobre uspjehe postižem u tretmanu slijedećih bolesti:

Angina – bolest srca,

Gout ili giht,

Jetrena obolenja,

Sporo zarastanje lomova kostiju,

Šećerna bolest tipa 2,   

Bubrežna obolenja,

Bubrežni kamenci,

Kamenci u žučnoj kesici,

Kiselina u stomaku,

Želučana obolenja,

Problemi sa prostatom,

Ciste na jajnicima,

Problemi s menstruacijom,

Premenstrualne tegobe,

Problemi u menopauzi,  

Nervoza i osjećaj straha,

Kašalj i bolovi u grlu,

Jačanje apetita,

Neplodnost kod žena i muškaraca,

Muški problemi,

Akutne i hronične infekcije mokraćnih puteva,

Krv u mokraći,

Problemi sa sinusima,

Slaba kosa i nokti,

Opšta slabost,

Anemija – malokrvnost,

Alergije, itd.

Napomena: Radim samo i isključivo na osnovu ljekarskih nalaza, uz konsultaciju sa mojom suprugom Dr Dinkom Filipović i kćerkom Dr Nerminom Filipović

Uvid u vaše zdravstveno stanje, odnosno sve aktuelne nalaze je potpuno besplatan.

 
Zaboravljeni Bošnjaci – Mustafa Golubić
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:14

Piše: Nadan Filipović

(tekst je ranije objavljen u „Petoj strani svijeta“)

Sead Trhulj u uvodu svoje knjige „Mustafa Golubić čovjek konspiracije“ (IRO "Partizanska knjiga."-Ljubljana, OOUR izdavačko-publicistička delatnost Beograd,1986), piše: „Teško je u historiji revolucionarnih zbivanja u Jugoslaviji u 20. vijeku naći još jednu ličnost koja je igrala tako značajnu ulogu i ostavila tako duboke tragove, a da se o njoj tako malo pisalo, govorilo i polemisalo, da se o njoj tako malo zna, kao što je to slučaj sa Mustafom Golubićem. U isto vrijeme, teško je naći ličnost koja je imala tako zanimljiv i buran život, koja je toliko kontroverzna, maštovita, hrabra, nepredvidljiva…”

I Milomir Marić u svojoj monografiji “Deca komunizma” (Mladost, Beograd, 1987), navodi da je čak i Miroslav Krleža "bio neobično vezan za Mustafu Golubića", ali da tu svoju vezanost pisac nikada nije do kraja objasnio. Marić takođe smatra da Mustafa Golubić "predstavlja jednu od najuzbudljivijih životnih priča našeg doba".

 
Prikaz knjige
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:13
ČEKAMO VAŠE PRILOGE
 
Jasna Šamić
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:09

MOŽDA

 

Možda nisi znala nego dozivati

Usne i

Daljinu

Možda je uvijek trenutak bio vječnost

A vječnost tren u

Postelji ispunjenoj magmom

Vaše ljubavi  

Nevažan je grad

I svijećnjaci što su se okretali ko derviši u bašti punoj jorgovana

Jagorčevina

Malina

I ruža

Na brdu što se ogledalo u drugoj

Padini

Preko puta

 
Zarez ili zapeta (treći dio)
Subota, 04 Rujan 2010 13:25

Zarez između nezavisnih rečenica

Kao nezavisni dijelovi rečenice, tako se i nezavisne rečenice po pravilu odvajaju zarezom od drugih rečenica. To pravilo vrijedi u potpunosti za rečenični niz, za suprotne rečenice, za isključne rečenice, te za zaključne rečenice. Kod sastavnih i rastavnih rečenica ima odstupanja od ovog pravila.

Kad su nezavisne rečenice u rečeničnom nizu, to jest kada stoje jedna do druge bez veznika, uvijek se odvajaju zarezom.

Naprimjer:

Pamet joj je veoma plitka, nastup arogantan i primitivan, retorika agresivna, tekstovi nepismeni, političke ambicije nerealne.

 
Zarez ili zapeta (drugi dio)
Subota, 04 Rujan 2010 12:46

Zarez se ne stavlja kada je nego poredbeni veznik

Naprimjer:

Taj papak misli da je veći bošnjački patriota nego mi svi.

Ni u vezi poredbenog veznika nego s odričnim prilogom ne samo  ispred veznika nego i već se ne stavlja zarez.

Naprimjer:

Razbojnik je tražio ne samo novac nego i zlatni nakit.

Na kocki je izgubio ne samo novac već i auto.

 
Osnove interpunkcije
Subota, 04 Rujan 2010 12:35

Pod pojmom intepunkcije se podrazumijevaju rečenični znaci, kao što su zarez ili zapeta, tačka, tačka i zapeta, dvije tačke ili dvotačka, navodnici, crta, zagrada, upitnik i uskličnik.

Zarez ili zapeta (prvi dio)

Zarezom se odvajaju rečenički dijelovi i rečenice koje čine cjelinu za sebe. U takozvanoj logičnoj ili slobodnoj interpunkciji osnovni je način da se ono što je u mislima tijesno povezano i predstavlja jednu cjelinu ni u pisanju ne odvaja zarezom. Prema tome, ne odvajamo zarezom riječi, skupove riječi ili rečenice kada stoje u zavisnosti od drugih riječi ili rečenica. Nasuprot tom principu, između onih rečenica i onih rečeničnih dijelova koji ne zavise jedni od drugih po pravilu stavljamo zarez.

 
Pisanje velikih slova
Subota, 04 Rujan 2010 12:29

1. Velikim početnim slovom pišu se lična imena i prezimena, kao i nadimci.

Ibrahim, Suad, Hajrija, Meliha Kapetanović, Gojeni Halile, Mula Mustafa Bašeskija, Mujić Mujo Mujke, Fadil Jahić Španac, Avdo zvani Tokmak, Senada zvana teta Mugabe, itd.

 
Bingo-efendija javlja iz Australije - “Mozak voli jaja!!!!” – dokazo naš naučenjak i akobogda budući akademik profesor doktor Hanefija Jazija
Subota, 04 Rujan 2010 12:15

U jednom od starih brojova od našog ovdi magacina napisat je orginalni naučenjački prilog sa vakim idikativnim sezacijonalnim naslovom. “Mozak voli jaja“. Znači brez jaja mozak je tužan i zato neki mozgevi imaju depresiju. Oto je medecinski dokazato u Njemačkoj,  a sve ostalo je raskonto naš čojik profesor doktor Hanefija Jazija. 

Neka našog profesora doktora Jazije – dabogda doli na Bistriku akademik post'o 

Ima u Bosnici jedan plaho talentirat, vrjedan i abicijozan profesor doktor Hanefija Jazija što se opasno i pravo šteli da budne i akademik anamo u dnu Bistrika. Hanefija inače sjedi na Medecinskom fakultetu u Sarajvu i šef je od Katedre za proučavanja šta mozak najtiviše voli od hapi. 

 
Bingo-efendija: Dalsmo mi diaspora il emingrancija? Iterviju sa ekspertom za ota pitanja
Subota, 04 Rujan 2010 12:04

Dragi moji zemljaci ovdi u Australiji. Jamda su i vas utušile dumine kojekakih ublehanera, koji provaljivaju da mi nismo diaspora, nego palamude da smo emigrancija. Bome se ja sa otim budalašima ne slažem. Mi smo diaspora, šaljemo godišnje u Bosnicu prema verzijama nekih naših abicijoznijeh teta ciglih sedam miliardi jal maraka, jal dolara doli, al Hare, Alkalaj, pa i Halilović ne dadoše nam mrven ministarstva za diasporu u Sarajvu uzdurisat, pa da i mi imamo jal hanumu ministarku, jal ministar-efendiju.

Zbog radi od toga sam ja zovnijo profesora i doktora  Abduselama Hadžihafizmezetovića, zvatog Kuglof koji je pemzijonisati profesor Urinverziteta u Gornjoj Maoči, a sad živi u šćere mu i zeta u Deer Parku, a to je sprevedeno, neko kaže dragi parak, a neki jope vele park od jelena, al je posebno poznat što tamo u džamiji, pod minberom marišu presjednike koji hoće da kontrolišu blagajne, a samo se tako provaljivaju jerbo smo mi Bošnje dobar narod, mi smo pošten narod, ne trebaju nama nikakve finansijske kontrole, a ne trebaju nama u džamiskom odboru doktori, profesori, ekonomisti, magistri i nama trebaju oni koji će poštivat našeg efendiju i klanjat za njim, a take dobre džematlije mogu dat godišnje odmore i svom malehnom mozgu i onom golemijem mozgu jerbo za njiha treba da razmišlja i prekontava se samo u nas nam ful tajm efendija. Kad imaju pravo pametnog efendiju ko što ga imaju u otom parku šta se ondak moraju džematlije patit i nešto u glavušama kontat. On je platit da konta umjesto njiha.

 
Više članaka...
« Početak«251252253»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search