LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Rektor Univerziteta u Sarajevu posjetio najprestižnije univerzitete u Australiji
Utorak, 20 Rujan 2011 22:17

Nadan Filipović

Delegacija Univerziteta u Sarajevu na čelu s rektorom Čaklovicom je bila u desetodnevnoj službenoj posjeti Australiji. Nakon svih sastanaka, pregovora, razgovora i dogovora sa najvećim rektorskim facama Australije Čaklovica je dao  ekskluzivni intervju gospodinu Mirzetu Telaloviću, za tjednik „Bosna Magazine“, kojeg je spomenuti direktor jedan od dva vlasnika i glavni urednik. Intervju je naslovljen „Posjeta Australiji je bila veoma uspješna“.  U tekst je inkorporirana slika rektora Čaklovice na kojoj on djeluje akademski veoma ozbiljno, baš kao neki pravi rektor. I dosta fotogenično, mora se priznati!

 
Podsjećanje - Fehim-efendija Spaho, reis-ul-ulema
Utorak, 20 Rujan 2011 08:44

Nadan Filipović

Sarajevskoj čaršiji ni jedan reis nije bio potaman. Svakom su nalazili hiljadu i jednu manu, a šta bi se očekivalo od čaršije koja je svakom, koga bi uzela na zub, u oku primjećivala dlaku, a u svojoj bezočnoj okrutnosti, koju i dan danas „krase“ elementi neugašenog kasnojaničarskog mentaliteta, nikad nije vidjela kladu. Teško li je onome koga sarajevska čaršija i njeni provincijsko-ruralni priljepci „zapikiraju“. Svaka čast svim autentičnim i do dna duše ubijeđenim vjernicima bilo koje vjeroispovjesti, ali, što se tiče bosanskog, odnosno današnjeg bošnjačkog, ili, još bolje rečeno, sarajevskog islama mislim da bi se trebalo ili moglo prisjetiti one Krležine izreke „Sačuvaj me bože srpskog junaštva i hrvatske kulture“, koju bih se usudio proširiti tako da glasi „Sačuvaj me bože srpskog junaštva, hrvatske kulture i sarajevskog islama“. To je jedna jako široka tema, puna primjera mnogobrojnih i neumornih usta deklarativno punih spominjanja Allaha dželešanuhu i islama, a u stvarnosti očitih komercijaliziranja i zloupotrebe islama,  neprimjerenih ponašanja, pa i djela koja bi se mogla smatrati kriminalnim, odnosno rabota koja bi se mogla nazvati i antiislamskim. Za one vjernike koji sve to vide, a šute, može vrijediti ona stara narodna, ali izgleda uvijek aktuelna izreka „Slušaj ono što ti hodža kaže, a ne radi šta hodža radi“.

U ovom tekstu nakana mi je podsjetiti, ne bez razloga, na jednog maltene zaboravljenog reis-ul-ulemu, rahmetli Fehim-efendiju Spahu.

 
Partija pokera
Nedjelja, 18 Rujan 2011 13:38

Sjedi doktor kod svoje kuće, odmara se i čita novine nakon napornog radnog dana u bolnici.  Odjednom zazvoni telefon i on se javi. Bili su to njegovi kolege doktori s posla, koji su ga pozvali na partiju pokera. Nakon kratkog razgovora, doktor se krene  užurbano spremati. Svu tu žurbu vidjela je njegova žena pa ga upitala:

- Gdje to ideš? Zar nećeš večerati? Zar moraš tako hitno doći tamo?

Doktor je ošinu strogim pogledom i autoritativno odgovori:

- Itekako je hitno. Već su tamo trojica kolega doktora!

 
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 5
Petak, 16 Rujan 2011 17:43

Nadan Filipović

Brza napredovanja u Titovoj Jugoslaviji

Ivan Mužić u svojoj izvanrednoj monografiji spominje Andrića među drugim hrvatskim mladim ljudima koji su nadahnuti jugoslovenskim unitarizmom postali masoni. Nakon rata Andrić je bio među onim masonima koji su se bez prisile stavili u službu FNRJ. (Federativne Narodne Republike Jugoslavije).

Posebno je interesantna činjenica da je, navodno (podatak se ne može pouzdano provjeriti, NF)  Ivo Andrić 1941. godine poručivao preko Gustava Krkleca da bi se rado preselio u Nezavisnu Državu Hrvatsku i stavio u službu poglavniku dr Anti Paveliću, na šta mu je doglavnik i tadašnji ministar bogoštovlja i nastave NDH dr Mile Budak opet preko Gustava Krkleca odgovorio da "poglavnik prima u diplomatsku službu i gore od njega, pa zašto bi onda odbio da Andrić bude ministar u vladi NDH".

 
O N A
Četvrtak, 15 Rujan 2011 22:15

Esad Jusić Bugojanac

Gdje li je ona sada?!

Je li njena nevesela priča zvana život završena, ili još traje, ili tek treba da svršetkom dobije svoj početak skamenjen u slova, ova ili neka druga?!

Ko zna gdje je i, ako je živa, kud i kako se sve bezdušno zmijoliko izuvijugala njena životna staza, staza koju bih komotno smio nazvati ili "Život kao nesreća" ili obratno, "Nesreća kao život", stim da bih prvoj formulaciji dao prednost.

Koliko li sam puta do sada mislio o njoj i njenoj neveseloj sudbini?! Koliko puta, zbog nje, san nije htio da me pomiluje, smiri i odmori kad sam u nevrijeme svodio životne račune, matematiku koja pod brojke i slova neće jer uvijek nešto migolji i, po pravilu, i izmigolji nedefinisano, prije odgovarajućeg zaključka, pa sam se stoga, rasanjen i, i psihički i fizički razbarušen, ustajao te u kasnoj noći, uz kahvu i cigaru, drugujući s nedragim gostom u sebi: teškim i bolnim smrsom misli, sjedio kraj otvorenog pendžera i buljio u crnomasnu noć, tražeći u toj nevidici bar djelić nekakvog odgovora, nešto što će me pomilovati, smiriti, osokoliti i pomoći da se utvrdim u životnom zaključku koji će me ili zadovoljiti ili, pak, samo osvejedniti, bilo šta, a da se razložno ili bar i polurazložno nastavi dalje, samo da ne ostane nedefinisano i bezrazložno. No, noć kao noć. Isprva njen smiraj samo malo pomazi dušu, a onda i ona počne pristajati na muku pa počnu nicati sve nova i nova, teža i teža pitanja, sijaset, bezbroj, a odgovora nigdje. Dovoljan je samo pogled na treperava ljudska svjetlašca na zemlji i Božja na nebu pa da nikne sila pitanja o širinama i nedefinisanostima u svakom pogledu, a vezano za naše, ljudske živote i u njima sve moguće naše raznorazne postupke, dobre i loše. I, šta na kraju podari noć? Nekoliko pepelnica opušaka i nijedan odgovor, pa zora obijeli sve, čini se kao da otjera ili obezvrijedi i obesnaži tegobu, jest, ali samo do neke naredne noći, a ti sve to skupa, htio ili ne, moraš u život pisati i dalje, bilo ti milo ili ne, nastaviti koračati prema apsurdu, prema vlastitom kraju. A zašto je to tako? Zašto tuđa priča ne da snu na oči? Zato što u svakoj tuđoj priči ima pomalo i naše, te u njoj i kroz nju pokušavamo naći odgovore i čelične potkovice za životne opanke vlastitoj.

 
Alija Nametak – jedna sličica o granapčiji Hamdi Keški
Utorak, 13 Rujan 2011 22:30

Kad sam se oženio nosio sam konzum od Hamde Keške. Jednom u Hamde u dućanu, kaže mi Ahmed Kurto, kad mu je valjda Keško govorio da ja kupujem i skupljih stvari, kao badema, lješnika, rezaćija i slično: „Preipazi se ti efendija, da ti se ne popne guzica za vrat!“

Stari poštenjaci! Nije im bilo glavno robu prodati, nego i mušteriju naučiti štednji, a pri starinskim primanjima se moglo i biti solventan samo uz štednju.

Zapisano 4.travnja 1963. godine u Sarajevu

 
Hamo, hajd’ ’vamo! (16)
Utorak, 13 Rujan 2011 08:16

Ismet A.Čaušević

Nije Omerov’ca džabe žene obilazila. Skupila njih šest i još joj fali samo jedna, pa da krene u biznis. Osniva Omerov’ca organizaciju za smještaj naših porodica. Firma će se zvati „Bujrum“! Sredila joj ta curetina, ona što je kupila one novine, napisala joj nekakav program i sad će ona izigravati mog Alagu i ADRU. Ova će joj država još dati pare za to. Lako se ona dogovorila: Onoj curi 10% od tih para, kad-god zatreba prevodilac - dodatna isplata. Zato će „Bujrum“ imati besplatnu reklamu u novinama. Ostaće nešto i za Omerov’cu, neće morati više pisati forme onom Centralinku.

 
Potjera
Ponedjeljak, 12 Rujan 2011 10:24

Policajci u patrolnim kolima primijetili da neki tip čiji auto je bio parkiran pred jednom kafanom odjednom dade pun gas i velikom brzinom napusti parking. To im je bilo sumnjivo, kao svim drotovima kojim je preventivna sumnjičavost profesionalna karakteristika, pa uključiše rotaciono svjetlo i sirenu i započe utrka ulicama skoro usnulog grada.

Tip vozi stotinu na sat, oni za njim. Tip pojača tempo, pa fura sto i pedest, a oni ga jedva prate. Tip još više ubrza, ali, ni drotovi se ne daju.

Helem, u jednom momentu, bjegunac odustade, uspori, pa stade, ali ne izlazi iz auta.

Caje uzele u ruku utoke, lisice već spremne, kontaju to je neki opasan krimos, a ono frajer spustio staklo na prozoru i blijedo ih gleda i sav se trese.

-          Šta je ba? Što toliko brzo voziš hajvanu jedan dabili? Mogo si poginut, a i mi ganjajući te. Dozvola ti ode, garant! Šta se tolko treseš?

-          Booooojiiiim se! Sttttrah me je. Ukenjo sam se od straha – muca tip iz auta.

-          Čega te je strah? Mora da si neki opasan kriminalacm čim si nam tolko bježo.

-          Ma sssstttrah me je bilo jer mi je žena jućer utekla s jednim vašim kolegom policajcem, pa kad sam vidio vaša kola, a posebno rotaciona svjetla i čuo sirenu, ja kkkkoonnnto da je to taj policajac i da me ganja da mi vrati ženu. Sad mi je pao kamen sa srca!

 
Postoji li igdje takva država???
Nedjelja, 11 Rujan 2011 13:17

Javio se ponovo Mister Duba Banjac iz Sydney-a, najveći jaran Binga - efendije, koji se sefio i napisao da je Duba iz Melburne-a. Duba nam je opet postavio izuzetno teško pitanje, na koje teško da će iko odgovoriti.

Postoji li takva država na svijetu u kojoj:

Radnik za 300 KM jedva opstaje u životu, ako i dobije platu.
Policajac za 800 KM spašava živote i imovinu i riskira život.

Učitelj uči djecu i učestvuje u njihovom socijalnom odgajanju.
Profesor fakulteta za 900 KM obrazuje odrasle ljude i priprema ih za život.

Vojnik za 1000 KM riskira život.
Doktor za 1200 KM liječi ljude, spriječava bolesti i spašava živote.

A parlamentarni zastupnici te iste za 5000 KM mjesečno, plus dnevnice, plus naknada za odvojeni život, plus naknada za topli odmor, zajebavaju živote svima i sviju j..u u zdrav mozak!!

 
Poluistine Fahrudina Sinanovića o džamiji u Diviču
Subota, 10 Rujan 2011 22:15

Nadan Filipović

U magazinu “SAFF”, od 28.augusta 2011. godine objavljen je tekst Fahrudina Sinanovića sa naslovom “Naši vjerski predstavnici bolji su od naših političara” . Identičan tekst se pojavio i u ovdašnjim privatnim novinama “Bosna magazine” u broju 539, od 1 – 8 septembra, 2011. Aščarile je jasno da originalni tekst potiče iz “SAFF”-a, a da je u “Bosni” prenesen od slova do slova, svakako bez navođenja izvora teksta, odnosno medija iz kojeg je tekst “kopi-pejstiran”.  To je jače od njih dvoje veseljaka, bračnog vlasničkog para, koji hapa li hapa tuđe autorske uratke, a dokle će, vidjet će se.

Uz dužan respekt prema gospodinu Sinanoviću, ipak bih želio navesti da nam on u ovom tekstu nije prezentirao punu istinu o izgradnji nove džamije u Diviču, džamije koja mu je bila ključni argument za izvedenu konstataciju “da su naši vjerski predstavnici bolji od naših političara”.

 
Nagradno pitanje za nagradu jamit
Petak, 09 Rujan 2011 20:28

Nagradno pitanje za milion dolara (kovertibilnih zimbabveanskih) u kešu – Tax free - (uplata još samo ovaj puta preko Dobrotvorne organizacije “Merhamet”, zadnja pošta Sidni)

Mr. Bingo-efendija, direktor Dobrotvorne organizacije “Australiski Rijaset” u osnivanju i kandidat za velkog muftiju ili na emgleski Grand Mufti

Prije nekolko dana posla mi alčak Duba Banjac, plaho nakav opasan Vlah iz Melbourne-a ovo pitanje, a ja ne umijem odgovoriti i jamit nagrade. Pito ja ovdje hejbet naše raje da li bi oni znali, a svi se češu po glavušama i nešto a la “tuc-muc”, ali niko ne zna odgovor na Dubino misteriozno pitanje. Čudi me malo da raja iz Melbourna nisu pitali u nama nam “Hazreti Fatimu” koja ima tri-četiri-pet, pa možda i više raznoraznijeh naučnih biografija, raznih fakulteta, specijalizacija, odličja od Kraljice, a koja je bistra kao prava melburnška magistra, samo što njezinih diploma niko nije vidjeo jerbo hina ona ljubomorno skriva da joj ih neko ne ukrade, ali koja sve zna, čak možda i formulu tamjana. Ona je tolko pametna da je i svoj položaj ful-kasko osigurala. Trebali su nju pitati ili možda čak regtora Univerziteta u Sarajvu, profesora i doktora vetrine, za kojeg vele da je najbolji psihijator za hajvana krupnog zuba i da hina na brzaka hipnotiše. On je plaho prepametan, ima kamaru naučenjačkih radeva, pa bi morao znati odgovor na ovo pitanje. Ako ne zna sarajevski regtor, znaće koji od proregtora ili ko iz delegacije koja je šatro došla da ko biva uspostavi saradnju sa vodećim australijskim univerzitetima, a jedan mi stari ahbab veli “Bolan ne bio Bingane, došli anbasadorki da hih voda kako je do sada sve provodala i da im profesorski guzovi dunjaluka vide. Saće kraj madata ovom regtoru, pa će morat ko Nedžad jal na vetrinu, jal na neki drugi položaj, a ja nešto sanjo da gonja diplomatiju da i on budne abasador SDA, al hoće on samo u kaku golemu, po mogućnosti muslimansku zemlju, jerbo otkako je došo tobe i preskočio iz komunista u ove novokoponovane turbo-muslimane posto je dobar patvakatnamazlija iz prvijeh safeva….a i poslušni borac svoje partije…”

A ja velim tom ahbabu “Uduni ba, hablešino stara! Iz pouzdanih izvora znam da je regtor s delegacijom došo ko kontrola da pretrkeljaju fajlove i vetrinarske tovarne liste za njemačke kurbane uplatite u Australiji – znaš ono, hamzi ga hop ili potvrdica iz trafike levatima iz džemata – ljeva ruka, desni džep, šifra šaljite gutu para efendiji i familiji mu na privatne račune, al i efendijinom bratu kamaru eura jerbo se efendiji tom i tom gradi kuća u rodnom selu, najveća, najgolemija na tri boja, da sejaci njegovi povilene od ljubomore kad on dođe doli pa na nativnom engleskom gukne – Home! My sweet home only for summer time, sometimes!”

Helem, šegu na stranu, Dubino pitanje glasi:   

Koja je to jedna država, sa dva entiteta, sa tri predsjednika, sa deset kantona, četrnaest vlada, 183 ministarstva, 85 političkih partija, 50 boračkih udruženja, 13 sindikata, dvije policije, tri akademije nauka, dva penziona fonda, tri obrazovna sistema, šest državnih univerziteta, petnaest privatnih univerziteta, dvadeset i jednim rektorom, oko šezdeset prorektora, tri telekoma, tri elektroprivrede, 550 000 nezaposlenih, 630 000 penzionera, 450 000 raseljenih, sa 75% stanovništva na granici siromaštva, sa 65 000 državnih uposlenika i sa neutvrđenim brojem lopova na svim nivoima???

Ja tri dana konto i javim Dubi “To ti je Burkina Faso”, a on kao svinga, mrtav hladan odgovori “Nije! Zajebo si se stari! I ti hodža??? Bjeeeež ba!!!”

Evo, ima li ko pametan, pored naše hronične “Hazreti Fatime” i visoke delegacije glavatih profesora na čelu sa regtorem, da bi znao odgovor na ovo baš zeznuto pitanje.

Eeee, Duba, Duba, šejtan si bio, šejtan jesi, a šejtan češ ostat!!!

 
« Početak«251252253254255256257258259260»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

  • RUŠID - roman u nastavcima
    Mislio sam da imate cijelu priču na jednom mjestu. Onda ništa, zahvaljujem se na ovome što imamo. Že... Više...
    17.07.18 03:24
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Gospon Zike, rado bih Vam izašao u susret, ali nisam u kondiciji. Naime, pišem ovaj tekst nastavak p... Više...
    16.07.18 19:42
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nadane dragi, uz svo dužno poštovanje, molim vas da mi pošaljete tu priču na mail, da je pročitam na... Više...
    16.07.18 17:22
    Autor - Zike
  • Dijagnostički osvrt doktorice...
    Srbi be svojim ženama, odmah do onog Neznanom junaku, trebali podići spomenik i nazvati ga Spomenik ... Više...
    14.07.18 05:44
    Autor - Nihad
  • Priča
    Lijepa prica, sentimentalna. Mirza, malo ise koncentracije kod citanja. Kontraadmiral je izgubio nog... Više...
    05.07.18 00:20
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nihade, ne bi bilo neobicno da se upravo to desi. Ljudska priroda je nepredvidljiva, nije jedan ugnj... Više...
    05.07.18 00:12
    Autor - Zijo
  • Priča
    Sande lepa prica. Salom Elijas-Lelo je bio moj teca. Rodjen u Mostaru, Bio je oficir JRM. Nije koris... Više...
    04.07.18 03:19
    Autor - Mirza
  • Tahebo čaj i rak
    Ima izreka: "Davljenik se i za slamku hvata". A, bolesna osoba eto i za čaj. Ako pratimo kako i šta ... Više...
    03.07.18 14:59
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Tahebo čaj i rak
    Moj muž imao dobrocudni tumor iza uha 3 godine je pio čaj Taheebo i svake godine kada je išao na mag... Više...
    03.07.18 00:37
    Autor - Kathy
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Evo kladim se Zijo da ce nakon treninga u Jasenovcu, završiti ko Luburićeva kopija. Više...
    30.06.18 16:15
    Autor - Nihad
  • Sjećanje na rijeku
    Nadanu se srdačno zahvaljujem da Bošnjačko oko (u)gleda moju rijeku Bosnu! Pozdrav i selam iz Witten... Više...
    30.06.18 15:44
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Kahva, kafa, kava
    Poštovani Meša, želio bih se još jednom zahvaliti na ovoj prelijepoj priči. Posjetitelji Bošnjačkog ... Više...
    22.06.18 21:17
    Autor - Nadan Filipovic
  • Kahva, kafa, kava
    Poštovana/i, javljam se ne da bi nekome zahatorio, već da bi se zahvalio da ste ovo objavili i usput... Više...
    22.06.18 17:31
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • RUŠID - roman u nastavcima
    samovoz :lol: :lol: :lol: sepIri, bravo kad je ijekavski u pitanju, a ne ekavska varijanta sepUri. S... Više...
    21.06.18 16:18
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Haman da će, al će se valjda nekako izvuči i to u zadnji čas. Nemoj se ba pekmezit! Više...
    14.06.18 09:24
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nisam čitao par nastavaka ali sam zapamtio Rušida. Jooj, baš mi ga je žao... Nadane ako će ubiti Ruš... Više...
    13.06.18 22:27
    Autor - Zike
  • Sjećanje na staru Tuzlu
    Citam ovaj tekst i vidim kako se povjest ponavlja. Ponasnje ustaske vlasti ocjenjujemo kao fasistick... Više...
    12.06.18 03:22
    Autor - Heli
  • Podsječanje
    Zar je ovaj još živ? Ja sam njega doživljavao kao Miloševićev kadar (iako se on sa njim kasnije razi... Više...
    09.06.18 17:59
    Autor - Nihad
  • Sjećanje na staru Tuzlu
    Lijepo ali kasno napisano. Zasto ovo nije uslo u udzbenike povjesti da to zna svaki stanovnik bivse ... Više...
    06.06.18 21:16
    Autor - Heli
  • O bosanskom jeziku u Australij...
    Informativan I koristan tekst, posebno za negatore iz manjeg entiteta, jer mi u Australiji znamo ovo... Više...
    01.06.18 22:43
    Autor - Zijo
home search