LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Prikaz knjige
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:13
ČEKAMO VAŠE PRILOGE
 
Jasna Šamić
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:09

MOŽDA

 

Možda nisi znala nego dozivati

Usne i

Daljinu

Možda je uvijek trenutak bio vječnost

A vječnost tren u

Postelji ispunjenoj magmom

Vaše ljubavi  

Nevažan je grad

I svijećnjaci što su se okretali ko derviši u bašti punoj jorgovana

Jagorčevina

Malina

I ruža

Na brdu što se ogledalo u drugoj

Padini

Preko puta

 
Zarez ili zapeta (treći dio)
Subota, 04 Rujan 2010 13:25

Zarez između nezavisnih rečenica

Kao nezavisni dijelovi rečenice, tako se i nezavisne rečenice po pravilu odvajaju zarezom od drugih rečenica. To pravilo vrijedi u potpunosti za rečenični niz, za suprotne rečenice, za isključne rečenice, te za zaključne rečenice. Kod sastavnih i rastavnih rečenica ima odstupanja od ovog pravila.

Kad su nezavisne rečenice u rečeničnom nizu, to jest kada stoje jedna do druge bez veznika, uvijek se odvajaju zarezom.

Naprimjer:

Pamet joj je veoma plitka, nastup arogantan i primitivan, retorika agresivna, tekstovi nepismeni, političke ambicije nerealne.

 
Zarez ili zapeta (drugi dio)
Subota, 04 Rujan 2010 12:46

Zarez se ne stavlja kada je nego poredbeni veznik

Naprimjer:

Taj papak misli da je veći bošnjački patriota nego mi svi.

Ni u vezi poredbenog veznika nego s odričnim prilogom ne samo  ispred veznika nego i već se ne stavlja zarez.

Naprimjer:

Razbojnik je tražio ne samo novac nego i zlatni nakit.

Na kocki je izgubio ne samo novac već i auto.

 
Osnove interpunkcije
Subota, 04 Rujan 2010 12:35

Pod pojmom intepunkcije se podrazumijevaju rečenični znaci, kao što su zarez ili zapeta, tačka, tačka i zapeta, dvije tačke ili dvotačka, navodnici, crta, zagrada, upitnik i uskličnik.

Zarez ili zapeta (prvi dio)

Zarezom se odvajaju rečenički dijelovi i rečenice koje čine cjelinu za sebe. U takozvanoj logičnoj ili slobodnoj interpunkciji osnovni je način da se ono što je u mislima tijesno povezano i predstavlja jednu cjelinu ni u pisanju ne odvaja zarezom. Prema tome, ne odvajamo zarezom riječi, skupove riječi ili rečenice kada stoje u zavisnosti od drugih riječi ili rečenica. Nasuprot tom principu, između onih rečenica i onih rečeničnih dijelova koji ne zavise jedni od drugih po pravilu stavljamo zarez.

 
Pisanje velikih slova
Subota, 04 Rujan 2010 12:29

1. Velikim početnim slovom pišu se lična imena i prezimena, kao i nadimci.

Ibrahim, Suad, Hajrija, Meliha Kapetanović, Gojeni Halile, Mula Mustafa Bašeskija, Mujić Mujo Mujke, Fadil Jahić Španac, Avdo zvani Tokmak, Senada zvana teta Mugabe, itd.

 
Bingo-efendija javlja iz Australije - “Mozak voli jaja!!!!” – dokazo naš naučenjak i akobogda budući akademik profesor doktor Hanefija Jazija
Subota, 04 Rujan 2010 12:15

U jednom od starih brojova od našog ovdi magacina napisat je orginalni naučenjački prilog sa vakim idikativnim sezacijonalnim naslovom. “Mozak voli jaja“. Znači brez jaja mozak je tužan i zato neki mozgevi imaju depresiju. Oto je medecinski dokazato u Njemačkoj,  a sve ostalo je raskonto naš čojik profesor doktor Hanefija Jazija. 

Neka našog profesora doktora Jazije – dabogda doli na Bistriku akademik post'o 

Ima u Bosnici jedan plaho talentirat, vrjedan i abicijozan profesor doktor Hanefija Jazija što se opasno i pravo šteli da budne i akademik anamo u dnu Bistrika. Hanefija inače sjedi na Medecinskom fakultetu u Sarajvu i šef je od Katedre za proučavanja šta mozak najtiviše voli od hapi. 

 
Bingo-efendija: Dalsmo mi diaspora il emingrancija? Iterviju sa ekspertom za ota pitanja
Subota, 04 Rujan 2010 12:04

Dragi moji zemljaci ovdi u Australiji. Jamda su i vas utušile dumine kojekakih ublehanera, koji provaljivaju da mi nismo diaspora, nego palamude da smo emigrancija. Bome se ja sa otim budalašima ne slažem. Mi smo diaspora, šaljemo godišnje u Bosnicu prema verzijama nekih naših abicijoznijeh teta ciglih sedam miliardi jal maraka, jal dolara doli, al Hare, Alkalaj, pa i Halilović ne dadoše nam mrven ministarstva za diasporu u Sarajvu uzdurisat, pa da i mi imamo jal hanumu ministarku, jal ministar-efendiju.

Zbog radi od toga sam ja zovnijo profesora i doktora  Abduselama Hadžihafizmezetovića, zvatog Kuglof koji je pemzijonisati profesor Urinverziteta u Gornjoj Maoči, a sad živi u šćere mu i zeta u Deer Parku, a to je sprevedeno, neko kaže dragi parak, a neki jope vele park od jelena, al je posebno poznat što tamo u džamiji, pod minberom marišu presjednike koji hoće da kontrolišu blagajne, a samo se tako provaljivaju jerbo smo mi Bošnje dobar narod, mi smo pošten narod, ne trebaju nama nikakve finansijske kontrole, a ne trebaju nama u džamiskom odboru doktori, profesori, ekonomisti, magistri i nama trebaju oni koji će poštivat našeg efendiju i klanjat za njim, a take dobre džematlije mogu dat godišnje odmore i svom malehnom mozgu i onom golemijem mozgu jerbo za njiha treba da razmišlja i prekontava se samo u nas nam ful tajm efendija. Kad imaju pravo pametnog efendiju ko što ga imaju u otom parku šta se ondak moraju džematlije patit i nešto u glavušama kontat. On je platit da konta umjesto njiha.

 
Osvrt urednika
Subota, 04 Rujan 2010 11:41

Ja sam Nadan Filipović. Imam 63 godine. Živim u Perthu, Western Australia od 2000. godine. U našoj familiji ima nas sedmoro. Moja supruga, dvije kćerke, jedan zet, dva unuka i ja. Emigrirali smo s područja bivše Jugoslavije u potrazi za mirnijim životom u društvu uređenom po principima zapadne demokracije. Ja sebe ne smatram članom nikakve dijaspore, već mislim da sam najobičniji emigrant, baš kao i svi ostali koji su usljed stjecaja okolnosti prvo bili ratne izbjeglice, a sada su građani Australije. Naime, rat je završen 1995. godine, a „ratne izbjeglice“ se ne vratiše u Bosnu i Hercegovinu, već dobiše državljanstvo, manje-više se snađoše onako kako je ko znao i umio, te povremeno otputuju u Bosnu na godišnji odmor.

Znači, ja tvrdim da mi nikako ne možemo biti pripadnici nepostojeće BiH – dijaspore, odnosno pojma s kojim se stalno i nemoralno manipulira. Ja mogu podastrijeti niz dokaza i neoborivih argumenata da mi nismo nikakvi pripadnici bosasnko-hercegovačke dijaspore koja postoji u prevručim glavama manje grupice ljudi koji vegetiraju šireći tu iluziju među našim ljudima, kako u Australiji, tako i širom svijeta.

Pored redovnog posla kojim se bavim već 38 godina, ja pomalo i pišem. Neki od vas me poznaju još iz “Bosna Magazine” koji smo moja supruga i ja našim prilozima nastojali okrenuti na put jednog originalnog i prepoznatljivog nedeljnika, tjednika ili heftičnika, kako kome više odgovara. Nažalost, mi smo prestali pisati za spomenutu novinu iz razloga koji su izričito privatne naravi i o kojim se na ovom mjestu ne bih izjašnjavao.  

Ja sam, stjecajem okolnosti, nastavio pisati za sarajevsko „Oslobođenje“, nedeljnik „Kulin“, „Petu stranu svijeta“, „Bošnjake.net”, “Preporod”, “Poskok online”, Portal Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, “Nezavisne novine”, “Male novine”, a sada povremeno pišem za naš portal “Bošnjaci u Viktoriji i Australiji”. Nakon te višegodišnje prakse odlučio sam se za ovaj projekt iz razloga što smatram da nam treba više bošnjačkih medija, posebno onih koji neće biti komercijalne naravi.

Nadam se da će u budućnosti biti dosta posjetitelja ovog portala, na kojem ću ponovo objaviti neke od tekstova koji su bili jako prihvaćeni u Americi, Evropi, pa i u Bosni i Hercegovini.

Ako nekada pogriješim, a griješnik sam kao mi svi, te od grijeha nisam pelcovan, lijepo vas molim da mi uputite otvorenu i potpisanu kritiku koju ću ja jako cijeniti, te ću je, svakako ako ima bilo kakvog utemeljenja, u potpunosti akceptirati.

Od vas, budućih čitatelja ovog novog bosanskog i bošnjačkog portala očekujem da aktivno učestvujete u njegovom razvijanju, tako što ćete mi slati svoja otvorena mišljenja, osvrte na detalje iz života neša bošnjačke i bosansko-hercegovačke zajednice u Australiji, vaše književne priloge, recepte naše kuhinje, itd.itd.

Nadam se da će se na ovom portalu naći ponešto za za pripadnike svih generacija, od mlade raje, do zrelih ljudi, te naših poštovanih nena i deda, koji posebno ne smiju biti zakinuti na ovom portalu.

 
O Portalu
Subota, 04 Rujan 2010 05:16

Ovaj portal za slobodu izraza i mišljenja otvoren je za sve dobronamjerne Bošnjake, odnosno sve Bosance i Hercegovce Australije i dunjaluka. Ako smatrate da imate neki prilog kojim želite saopštiti neku novost, satirični prilog, neki književni prilog, kritiku, primjedbu, osvrt, itd. slobodno nam se javite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

Bošnjačko oko će objavljivati prozu, poeziju, satirične priloge, kulturoloških eseja, političke oglede, a sve u cilju diskusija o određenim društvenim pojavama oko nas. Nastojat ćemo dati svoj doprinos razvoju kulture dijaloga. Osnovna orijentacija ovog portala je prezentacija priloga bošnjačkih ljudi „od pera“ koji žive u Australiji, ali i svih drugih dobronamjernih saradnika, posebno onih koji potiču iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na nacionalnu pripadnost, državljanstvo, religiju, itd. 

Svaki tekst treba zadovoljavati minimum pismenosti neophodan za javnu komunikaciju. Ukoliko urednik portala ocijeni da primljeni tekst ne zadovoljava bazični nivo pismenosti neophodan za javno komuniciranje, pokušaće autoru objasniti u pismenoj formi šta bi trebao da ispravi, odnosno popravi.

U takvim situacijama ne treba biti nikakve ljutnje sa strane autora, niti bilo kakve loše namjere sa strane urednika!

Objavljivat će se samo tekstovi potpisani punim imenom i prezimenom, uz obavezno navođenje adrese i fiksnog telefona pošiljatelja. Tekstovi bez potpisa i autentičnih podataka, kao što su ime i prezime, adresa i fiksni telefon neće biti objavljivani.

Poželjan font je Arial, veličine 14. Nazivi fajlova i foldera treba da budu latinični, upisani u bosanskoj, hrvatsko-srpskoj, srpsko-hrvatskoj  tastaturi. Naslovi i podnaslovi treba da budu veličine 16, i to bold.

Nadalje, tekstovi koji u sebi sadrže bilo kakvu vulgarnost, vrijeđanje druge ili drugih osoba, tekstovi koji sadrže neprovjerene činjenice tipa rekla-kazala, neće biti objavljivani na ovom portalu.

Svaki autor preuzima punu moralnu i materijalnu odgovornost za svoj tekst.

 
« Početak«251252253254255»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search