LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 3
Petak, 19 Kolovoz 2011 19:22

Nadan Filipović

Iz Berlina u Beograd

Po mišljenju jednog interniranog diplomate, Andrić snosi punu odgovornost za njihov prinudni povratak u okupiranu zemlju, mimo svih međunarodnih normi prema kojim su diplomate mogle slobodno napustiti zemlju u kojoj su bili akreditovani, te izabrati  zemlju u koju će biti upućeni. Kada je poslije duge neizvjesnosti, 28. maja, savjetnik njemačkog ministarstva inostranih poslova obavijestio Ivu Andrića da će grupa jugoslovenskih diplomata biti deportovana u Jugoslaviju, odnosno u već tada od Nijemaca instaliranu kvislinšku Srbiju na čelu sa Milanom Nedićem, Ivo Andrić je sazvao sastanak šefova diplomatskih misija da ih o tome obavijesti. Grupa diplomata koju je zastupao Radovan Šumenković,  generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Pragu, zahtijevala je kategoričan odgovor Nijemcima, sa obaveznom klauzulom da diplomate Kraljevine Jugoslavije mogu slobodno izabrati destinaciju svoga povratka. U pomirljivoj i uzdržanoj protestnoj noti, koju je na veoma traljav i nesiguran način sročio sam Andrić, stajalo je da grupa diplomata "i dalje tvrdi da ona ima pravo prema međunarodnom pravu i uzancama  slobodno otputovati u neku neutralnu zemlju". Konzul Šumenković je zahtijevao da se u notu stavi da se grupa "odbija povinovati njemačkom naređenju" – klauzula koja je u Andićevoj kasnije upućenoj i premekanoj noti potpuno izostavljena. Ova grupa diplomata koju je zastupao konzul Radovan Šumenković smatrala je da je Andrić odlučnijim držanjem prema njemačkim vlastima mogao postići udovoljenje njihovom zahtjevu, kako je to, uostalom, pošlo za rukom i poljskim diplomatama koji su se našli u identičnoj situaciji i koji su dobili saglasnost da otputuju u Švicarsku.  Sam konzul Šumenković, po povratku u Beograd, biva poslan na internaciju i prinudni rad u koncentracioni logor Dachau. U jednom pismu supruzi, koje je poslao iz ovog koncentracionog logora, napisano je: "Za sva naša stradanja, kriv je Andrić." (Privatna arhiva Šumenković, pismo iz 1943).

 
Ramazanska priča: Pravda za sve
Petak, 19 Kolovoz 2011 17:42

Alija Nametak

Proljetno jutro bilo i Muhsinzade Abdulah-paša sjedio na ćošku kraj prozora, u vezirskom dvoru u Travniku, i napajao oči milinom krajolika: blagim brežuljcima, obraslim grmljem i voćkama u beharu, kroz koje se promaljali oštri drveni krovovi siromašnih kućica i bogataških dvorova, nad čijim je stanovnicima predata njemu vlast, koju on sa mnogo dobre volje, slušajući glas srca i razuma, provodi evo već sedam godina. I gleda još strmine Vlašića, koje će se uskoro ozelenjeti i po njima se razići stada i pastiri. I sluša rijeku kako burno teče, studena i mutna od snijega koji je počeo u prisojama kopnjeti, i gleda kako okreće vitlove mlinova koji ne prestaju kloparati, jer se neprestano sipa iz koša žito, a brašno grne u hambar. I sluša kako vrijedne zanatlije već ranim jutrom dižu ćepenke, otvaraju dućane, namještaju izrađenu robu i sjedaju da novu izrađuju.

Sluša on kako čekić kucka, sluša ranu vrevu u čaršiji, i drago mu silno i neobično, jer je sve bilo drukčije kad je on godine 1720. godine došao u ovaj daleki kraj, iz divnih palača s Bospora, odakle je za nekakav silni grijeh kažnjen bosanskim vezirstvom, a gdje se on, eto, snašao i zavolio ovaj narod, u kojemu se on doduše i rodio, ali čiji je jezik zaboravio s duga izbivanja iz zemlje, da ga je počeo nanovo učiti kad je nakon više od četrdeset godina došao u ovu zemlju. Tuđim je jezikom govorio, tuđinski mislio, te mu je i sada trebao tumač ako je htio da mu bude sve potpuno jasno. U ovoj je zemlji napravio red nakon cijelog niza vezira koji su se godišnje ovamo slali i koje je ovaj kraj gonio, jer se nisu mogli sprijateljiti ni s ljudima ni s krajem.

 
Dr Jasmina Hanjalić: Dajo
Petak, 19 Kolovoz 2011 17:34

Jutro je mirisalo po svježoj rosnoj travi, nedozrelim jabukama, celeru i peršunu koji su rasli u vrtu jednospratne kuće na četiri vode. Bistro je i sunčano, a pjetlovi kukuriču s kraja na kraj Plava, kao da vrše jutarnju prozivku. Lice upija svjež zrak, pa i koža gostiju iz dalekih krajeva postaje napeta i čista nakon samo nekoliko dana boravka. Već sedam jutara udisala sam tu mješavinu planinskog zraka i jezera kao gost kod moga daja.

Kuća je mirisala krečom, a najmirisnija prostorija je smočnica u kojoj su uredno poredane kace sa sirom i kajmakom sa planine Bogićevice. U drvenim niskim kolibama na planini strpljivo su skupljani iz dana u dan, a potom snijeti dolje u varoš, u smočnicu moje dajnice.

U najvećoj sobi poredani su minderi ispod velikog prozora sa šarenim zavjesama koje vise sa drvene izrezbarene garniše, prekriveni vunenim jambolijama boje krvi, plišanim jastucima i kao snijeg bijelim uštirkanim prekrivačima, ručno izvezenim punim vezom tamno crvenih ruža i zelenih listova. Kredenac od punog drveta prepun je kristalnog stakla i porcelana, a rubovi otvora bogato su ukrašeni nabranim bijelim heklanjem. Lusteri, kugle od bijelog stakla, išarani su tankom šarom, a vuneni ćilim sav je u vijencima.

 
Lala na sudu
Srijeda, 17 Kolovoz 2011 22:50

poslala Tanja Ćikić iz Pertha

Kamion udario Lalin auto. Na sudu, advokat vozača kamiona ispituje Lalu.

- Zar niste, gospodine, neposredno posle udesa, izjavili da vam ništa ne fali? - upita advokat.


- Paaa, kažću vam kako je bilo. Taman sam natovario moju najbolju kravu Rumenku na....


- Nisam vas pitao za detalje - prekide ga advokat. - Samo odgovorite na pitanje! Da li je tačno da ste vi sami, neposredno posle udesa, izjavili da niste povređeni?


Lala odgovori: - Paaaaa, upravo sam kren'o na vašar sa mojom kravom Rumenkom na prikolici...

 
Diabetes (šećerna bolest) i Ramazanski post
Utorak, 16 Kolovoz 2011 08:50

Dinka  Filipović

U zadnjih desetak godina Ramazanski post je postao veoma interesantan predmet medicinskih proučavanja. Međutim, mali je broj doktora koji skreću pažnju da Ramazanski post, pored niza blagotvornih efekata na zdravlje, može predstavljati i potencijalnu opsanost za određenu kategoriju bolesnika, tačnije za šećeraše, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno da boluju od diabetesa tipa 1. ili 2. Kada se uzme u obzir da u svijetu živi između 1.2 do 1.6 milijardi muslimana, a što predstavlja 19 – 26% svjetske populacija, te činjenica da je prevalenca diabetesa oko 4.6%, proizilazi da u takozvanom muslimanskom svijetu ima između 55 i 75 miliona šećeraša. Prema podacima EPIDAR studije iz 2001. godine 43% muslimana sa diabetesom tipa 1 i čak 79% muslimana sa diabetesom tipa 2 posti tokom cijelog Ramazana.

Mislim da je potrebno u kratkim crtama dati objašnjenje da Ramazanski post može biti veoma opasan, pa čak i koban za šećeraše, te da ovoj populaciji pacijenata treba skrenuti pažnju da je za njih možda i pametnije da se ne upuštaju u taj dugotrajni post.

 
Alija Nametak – jedna sličica o hadžu
Ponedjeljak, 15 Kolovoz 2011 22:02

U knjizi „Sarajevski nekrologij“ rahmetli Alija Nametak je na zaista duhovit, ali i na specifično, njemu svojstven ironičan način, opisao mnoge Sarajlije i druge ljude svog vremena.

Evo nam jedne od njegovih sličica o hadžu.

Ima li itko da halal-malom ide na Ćabu? Kažu, nekad prije pedesetak godina išla jedna pogolema grupa hadžija na Ćabu, a među njima i jedan seljak Podveležac. Mislim da se zvao Smajkić. Vozeći se na lađi i upoznajući se za duga putovanja razgovarali su oda šta koji ima novac, pa najviše ih bilo begova i aga, koji su primali od kmetova „hak“, kućevlasnika i trgovaca. Svatko je kazivao oda šta su mu sredstva za put, a najposlije upitaše Smajkića, odakle njemu. On reče da je toliko i toliko godina čuvao svoje ovce, strigao ih, vunu prodavao, muzao i sir i maslo prodavao, pa tako zaradio.

Jedan iskren hadžija mu reče: „Allahu-alemu, tvoj je hadž kod Boga kabul, a nas ostalih da Bog da!“

"Sarajevski nekrologij", 2004, Sarajevo

 
JOŠ JEDAN NE TAKO DOBAR DAN
Subota, 13 Kolovoz 2011 12:23

Dr Jasmina Hanjalić iz Sarajeva

tvoje tamne oči ćutanjem vežu u čvor prošle daljine
želim sažeti emociju u neponovljive riječi
pokloniti sebe da bih te vezala srmom na rukama
ovdje u jednoj dugoj ulici usred moga kratkog grada
sajam knjige počinje dok borci ruše vladu a navijači bjesne
od Miljacke do gradskog groblja valja se sveopšta tegoba
a radio kaže: još jedan ne tako dobar dan
dječaci lome plastiku i blindirane automobile
pred vlašću demonstriraju ubačeni elementi invalida
roza magnolija bistri gorčinu isprane sivomaslinaste
dimom nadražene žene brišu suze i pijačnu šminku
pod olistalom lipom uz klipnjaču gitaru svira sijedi demonstrant
gladni meditiraju dok pjesnici u svome kutu
govore stihove uglavnom sebi
opet je april i Valter je još jednom
kratko prošetao kroz grad
srijeda je većinom sasvim obična
a radio ponavlja: još jedan ne tako dobar dan

 
Hamo, hajd’ ’vamo! (14)
Subota, 13 Kolovoz 2011 12:16

Ismet A.Čaušević

Prvo me je, znaš, mati moja učila maternji jezik, onda me učiteljica učila srpsko-hrvatski, u vojsci sam učio vojnički (100% ekavski!), pa prije nego što progovorih na njemačkom, rekoše mi da znam i ovaj naš, bosanski...I, evo me sad, sad učim engleski! Zar to nije previše jezika u jednom životu? Zaboravih jezik moje Dije! On mi je, opet, onaj koji mi najčešće zasmeta.

 
Kemal Huseinćehajić iz Njemačke - Crnogorac
Srijeda, 10 Kolovoz 2011 06:19

 
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 2
Srijeda, 10 Kolovoz 2011 06:11

Dani u Berlinu

Nadan Filipović

Nakon pada Stojadinovićeve vlade, u novoj vladi mjesto premijera dobija Dragiša Cvetković, a poziciju ministra inostranih poslova Dr Aleksandar Cincar-Marković, dotadašnji ambasador Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. Ivo Andrić je tada opet postavljen za pomoćnika ministra inostranih poslova, a kasnijim ukazom namjesnika kneza Pavla od 28. marta 1939. godine Ivo Andrić biva postavljen za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika Kraljevine Jugoslavije u Berlinu. Ivo Andrić je stigao u Berlin u nedelju 9. aprila 1939. godine da bi sutradan primio dužnost od dotadašnjeg poslanika dr Aleksandra Cincar-Markovića. Deset dana kasnije, tačnije 19. aprila primljen je u audijenciju kod kancelara njmačkog Rajha Adolfa Hitlera na nastupnom prijemu povodom predaje diplomatskih akreditiva. Tom prilikom Ivo Andrić se obratio Hitleru kazavši  da "smatra za naročitu sreću da mu je Kraljevsko namesništvo poverilo ovu časnu zadaću". Tom je prilikom izrazio nadu "da mu blagonaklona podrška njegove ekselencije kancelara Adolfa Hitlera neće nedostajati u izvršenju njegove prijatne dužnosti". U diplomatskom maniru je odao priznanje Adolfu Hitleru "koji sa toliko uspjeha i dostojanstva stoji na čelu velikog nemačkog Rajha". (Kosta Pavlović, Onakvi kakve sam ih znao, Otkrovenje, Beograd, 2004).

 
Napoleon Bonaparte je otrovan!
Subota, 06 Kolovoz 2011 11:17

Nadan Filipović

Imperator Napoleon Bonaparte, koji je postao general francuske armije sa nepunih dvadeset i četiri godine, bio je izuzetno inteligentna osoba. Dugo se nagađalo da je bolovao od epilepsije. Na osnovu svih raspoloživih historijskih dokumenata doktor Hughes je utvrdio da je Napoleon imao klasične, ali i psihogene epileptičke napade. Psihogeni napadi su se mogli pripisati izuzetno visokom stupnju stresa u kojem je proveo svoj relativno kratki život, dok su klasični epileptički napadi najvjerovatnije bili posljedica izražene strikture uretre izazvane gonorejom (triperom-kapavcem) koji je dobio od svoje žene Jozefine. (Hughes JR. Emperor Napoleon Bonaparte: did he have seizures? Psychogenic or epileptic or both? Epilepsy Behav 2003, 4, 793 – 6)

 
« Početak«251252253254255256257258259260»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

  • Dioptrija Nebojše Krstića
    Nema se sta dodati. Da je samo vise ovakvih razboritih ljudi. Više...
    21.07.18 02:17
    Autor - Zijo
  • Osvrt “doktora” Milojka Pantić...
    Necija kolumna ili YouTube interview, propovijed, predavanje I sl.- ja ih dozivljavam kao pojedinacn... Više...
    21.07.18 02:14
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Mislio sam da imate cijelu priču na jednom mjestu. Onda ništa, zahvaljujem se na ovome što imamo. Že... Više...
    17.07.18 03:24
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Gospon Zike, rado bih Vam izašao u susret, ali nisam u kondiciji. Naime, pišem ovaj tekst nastavak p... Više...
    16.07.18 19:42
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nadane dragi, uz svo dužno poštovanje, molim vas da mi pošaljete tu priču na mail, da je pročitam na... Više...
    16.07.18 17:22
    Autor - Zike
  • Dijagnostički osvrt doktorice...
    Srbi be svojim ženama, odmah do onog Neznanom junaku, trebali podići spomenik i nazvati ga Spomenik ... Više...
    14.07.18 05:44
    Autor - Nihad
  • Priča
    Lijepa prica, sentimentalna. Mirza, malo ise koncentracije kod citanja. Kontraadmiral je izgubio nog... Više...
    05.07.18 00:20
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nihade, ne bi bilo neobicno da se upravo to desi. Ljudska priroda je nepredvidljiva, nije jedan ugnj... Više...
    05.07.18 00:12
    Autor - Zijo
  • Priča
    Sande lepa prica. Salom Elijas-Lelo je bio moj teca. Rodjen u Mostaru, Bio je oficir JRM. Nije koris... Više...
    04.07.18 03:19
    Autor - Mirza
  • Tahebo čaj i rak
    Ima izreka: "Davljenik se i za slamku hvata". A, bolesna osoba eto i za čaj. Ako pratimo kako i šta ... Više...
    03.07.18 14:59
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Tahebo čaj i rak
    Moj muž imao dobrocudni tumor iza uha 3 godine je pio čaj Taheebo i svake godine kada je išao na mag... Više...
    03.07.18 00:37
    Autor - Kathy
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Evo kladim se Zijo da ce nakon treninga u Jasenovcu, završiti ko Luburićeva kopija. Više...
    30.06.18 16:15
    Autor - Nihad
  • Sjećanje na rijeku
    Nadanu se srdačno zahvaljujem da Bošnjačko oko (u)gleda moju rijeku Bosnu! Pozdrav i selam iz Witten... Više...
    30.06.18 15:44
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Kahva, kafa, kava
    Poštovani Meša, želio bih se još jednom zahvaliti na ovoj prelijepoj priči. Posjetitelji Bošnjačkog ... Više...
    22.06.18 21:17
    Autor - Nadan Filipovic
  • Kahva, kafa, kava
    Poštovana/i, javljam se ne da bi nekome zahatorio, već da bi se zahvalio da ste ovo objavili i usput... Više...
    22.06.18 17:31
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • RUŠID - roman u nastavcima
    samovoz :lol: :lol: :lol: sepIri, bravo kad je ijekavski u pitanju, a ne ekavska varijanta sepUri. S... Više...
    21.06.18 16:18
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Haman da će, al će se valjda nekako izvuči i to u zadnji čas. Nemoj se ba pekmezit! Više...
    14.06.18 09:24
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nisam čitao par nastavaka ali sam zapamtio Rušida. Jooj, baš mi ga je žao... Nadane ako će ubiti Ruš... Više...
    13.06.18 22:27
    Autor - Zike
  • Sjećanje na staru Tuzlu
    Citam ovaj tekst i vidim kako se povjest ponavlja. Ponasnje ustaske vlasti ocjenjujemo kao fasistick... Više...
    12.06.18 03:22
    Autor - Heli
  • Podsječanje
    Zar je ovaj još živ? Ja sam njega doživljavao kao Miloševićev kadar (iako se on sa njim kasnije razi... Više...
    09.06.18 17:59
    Autor - Nihad
home search