LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Čuvajte se osoba u dijaspori koje prikupljaju zekat i sadekatu-l-fitr na lažne, odnosno falsificirane blokove Islamske zajednice
Utorak, 23 Kolovoz 2011 19:10

Nadan Filipović

"Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! - A Allah sve zna i mudar je." (At-Tawba: 60)

Možda su neki krivo protumačili ovo “i onima koji ga skupljaju”!

U “Dnevnom avazu” od 22.8.2011 objavljeno je upozorenje islamske Zajednice u BiH, sa naslovom “Islamska zajednica u BiH upozorava na lažne blokove za zekat”.

Tekst prenosim u cijelini:

 
Alija Nametak – jedna duhovita sličica o ramazanu
Ponedjeljak, 22 Kolovoz 2011 12:45

Moj profesor Husejin Brkić reče jednom u hotelu „Central“, ima od tada dobrih 25 godina, da je ramazan samo za one koji nemaju šta raditi u danu. Ovo su njegove riječi: „Kad su nam oduzeli agrar, da su nam barem oduzeli i ramazan!“

Bio je to onda vic, ali sada je to teška stvarnost, da valjda ni 10% mlađeg svijeta ne posti, a oni što se mrse ne ustručavaju se to javno raditi. Ja sam još zapamtio, kad ni inovjerci ne bi htjeli pušiti javno, da muslimana ne bi zakusnuo dim od cigarete.

Zapisano 17.ožujka 1961. godine u Sarajevu

 
Kemal Huseinćehajić iz Njemačke - Mujo i policija
Subota, 20 Kolovoz 2011 11:14
Zvone policajci Muji na vrata. Mujo pita:
"Ko je?"
Jedan od policajaca:
"Policija."
Mujo:
"Šta hoćete?"
Policajac:
"Malo da popričamo."
Mujo:
"Kol'ko vas ima?"
Policajac:
"Dvojica."
Mujo:
"Pa popričajte onda."
 
Kemal Huseinćehajić iz Njemačke - Bosanac i Grk
Subota, 20 Kolovoz 2011 11:12

Otišao Bosanac kod poslovnog partnera Grka u goste. Grk živi u nekoj super luksuznoj vili, ispred koje su dva fenomenalna auta, unutra skupi namjestaj...

Pita ga Bosanac: "Ma kako si uspio sve ovo da stekneš?"

Kaže njemu Grk: "Vidiš onaj most tamo?"

Bosanac: "Vidim."

Grk: "Eeeeee, pa vidiš taj most je trebao da bude širok 55m, a napravio sam

ga da bude širok 50m i od razlike sam kupio sve ovo. "

Poslije godinu dana dođe Grk kod Bosanca i ima šta da vidi: ovaj ima vilu duplo veću od njegove, pet automobila ispred, bazen, poslugu...

Pita ga Grk: " Kako si uspio za samo godinu dana da stekneš sve ovo?"

Bosanac: "Vidis onaj most tamo?"

Grk: "Ne vidim."

Bosanac: "Eeeeeeeee..."

 
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 3
Petak, 19 Kolovoz 2011 19:22

Nadan Filipović

Iz Berlina u Beograd

Po mišljenju jednog interniranog diplomate, Andrić snosi punu odgovornost za njihov prinudni povratak u okupiranu zemlju, mimo svih međunarodnih normi prema kojim su diplomate mogle slobodno napustiti zemlju u kojoj su bili akreditovani, te izabrati  zemlju u koju će biti upućeni. Kada je poslije duge neizvjesnosti, 28. maja, savjetnik njemačkog ministarstva inostranih poslova obavijestio Ivu Andrića da će grupa jugoslovenskih diplomata biti deportovana u Jugoslaviju, odnosno u već tada od Nijemaca instaliranu kvislinšku Srbiju na čelu sa Milanom Nedićem, Ivo Andrić je sazvao sastanak šefova diplomatskih misija da ih o tome obavijesti. Grupa diplomata koju je zastupao Radovan Šumenković,  generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Pragu, zahtijevala je kategoričan odgovor Nijemcima, sa obaveznom klauzulom da diplomate Kraljevine Jugoslavije mogu slobodno izabrati destinaciju svoga povratka. U pomirljivoj i uzdržanoj protestnoj noti, koju je na veoma traljav i nesiguran način sročio sam Andrić, stajalo je da grupa diplomata "i dalje tvrdi da ona ima pravo prema međunarodnom pravu i uzancama  slobodno otputovati u neku neutralnu zemlju". Konzul Šumenković je zahtijevao da se u notu stavi da se grupa "odbija povinovati njemačkom naređenju" – klauzula koja je u Andićevoj kasnije upućenoj i premekanoj noti potpuno izostavljena. Ova grupa diplomata koju je zastupao konzul Radovan Šumenković smatrala je da je Andrić odlučnijim držanjem prema njemačkim vlastima mogao postići udovoljenje njihovom zahtjevu, kako je to, uostalom, pošlo za rukom i poljskim diplomatama koji su se našli u identičnoj situaciji i koji su dobili saglasnost da otputuju u Švicarsku.  Sam konzul Šumenković, po povratku u Beograd, biva poslan na internaciju i prinudni rad u koncentracioni logor Dachau. U jednom pismu supruzi, koje je poslao iz ovog koncentracionog logora, napisano je: "Za sva naša stradanja, kriv je Andrić." (Privatna arhiva Šumenković, pismo iz 1943).

 
Ramazanska priča: Pravda za sve
Petak, 19 Kolovoz 2011 17:42

Alija Nametak

Proljetno jutro bilo i Muhsinzade Abdulah-paša sjedio na ćošku kraj prozora, u vezirskom dvoru u Travniku, i napajao oči milinom krajolika: blagim brežuljcima, obraslim grmljem i voćkama u beharu, kroz koje se promaljali oštri drveni krovovi siromašnih kućica i bogataških dvorova, nad čijim je stanovnicima predata njemu vlast, koju on sa mnogo dobre volje, slušajući glas srca i razuma, provodi evo već sedam godina. I gleda još strmine Vlašića, koje će se uskoro ozelenjeti i po njima se razići stada i pastiri. I sluša rijeku kako burno teče, studena i mutna od snijega koji je počeo u prisojama kopnjeti, i gleda kako okreće vitlove mlinova koji ne prestaju kloparati, jer se neprestano sipa iz koša žito, a brašno grne u hambar. I sluša kako vrijedne zanatlije već ranim jutrom dižu ćepenke, otvaraju dućane, namještaju izrađenu robu i sjedaju da novu izrađuju.

Sluša on kako čekić kucka, sluša ranu vrevu u čaršiji, i drago mu silno i neobično, jer je sve bilo drukčije kad je on godine 1720. godine došao u ovaj daleki kraj, iz divnih palača s Bospora, odakle je za nekakav silni grijeh kažnjen bosanskim vezirstvom, a gdje se on, eto, snašao i zavolio ovaj narod, u kojemu se on doduše i rodio, ali čiji je jezik zaboravio s duga izbivanja iz zemlje, da ga je počeo nanovo učiti kad je nakon više od četrdeset godina došao u ovu zemlju. Tuđim je jezikom govorio, tuđinski mislio, te mu je i sada trebao tumač ako je htio da mu bude sve potpuno jasno. U ovoj je zemlji napravio red nakon cijelog niza vezira koji su se godišnje ovamo slali i koje je ovaj kraj gonio, jer se nisu mogli sprijateljiti ni s ljudima ni s krajem.

 
Dr Jasmina Hanjalić: Dajo
Petak, 19 Kolovoz 2011 17:34

Jutro je mirisalo po svježoj rosnoj travi, nedozrelim jabukama, celeru i peršunu koji su rasli u vrtu jednospratne kuće na četiri vode. Bistro je i sunčano, a pjetlovi kukuriču s kraja na kraj Plava, kao da vrše jutarnju prozivku. Lice upija svjež zrak, pa i koža gostiju iz dalekih krajeva postaje napeta i čista nakon samo nekoliko dana boravka. Već sedam jutara udisala sam tu mješavinu planinskog zraka i jezera kao gost kod moga daja.

Kuća je mirisala krečom, a najmirisnija prostorija je smočnica u kojoj su uredno poredane kace sa sirom i kajmakom sa planine Bogićevice. U drvenim niskim kolibama na planini strpljivo su skupljani iz dana u dan, a potom snijeti dolje u varoš, u smočnicu moje dajnice.

U najvećoj sobi poredani su minderi ispod velikog prozora sa šarenim zavjesama koje vise sa drvene izrezbarene garniše, prekriveni vunenim jambolijama boje krvi, plišanim jastucima i kao snijeg bijelim uštirkanim prekrivačima, ručno izvezenim punim vezom tamno crvenih ruža i zelenih listova. Kredenac od punog drveta prepun je kristalnog stakla i porcelana, a rubovi otvora bogato su ukrašeni nabranim bijelim heklanjem. Lusteri, kugle od bijelog stakla, išarani su tankom šarom, a vuneni ćilim sav je u vijencima.

 
Lala na sudu
Srijeda, 17 Kolovoz 2011 22:50

poslala Tanja Ćikić iz Pertha

Kamion udario Lalin auto. Na sudu, advokat vozača kamiona ispituje Lalu.

- Zar niste, gospodine, neposredno posle udesa, izjavili da vam ništa ne fali? - upita advokat.


- Paaa, kažću vam kako je bilo. Taman sam natovario moju najbolju kravu Rumenku na....


- Nisam vas pitao za detalje - prekide ga advokat. - Samo odgovorite na pitanje! Da li je tačno da ste vi sami, neposredno posle udesa, izjavili da niste povređeni?


Lala odgovori: - Paaaaa, upravo sam kren'o na vašar sa mojom kravom Rumenkom na prikolici...

 
Diabetes (šećerna bolest) i Ramazanski post
Utorak, 16 Kolovoz 2011 08:50

Dinka  Filipović

U zadnjih desetak godina Ramazanski post je postao veoma interesantan predmet medicinskih proučavanja. Međutim, mali je broj doktora koji skreću pažnju da Ramazanski post, pored niza blagotvornih efekata na zdravlje, može predstavljati i potencijalnu opsanost za određenu kategoriju bolesnika, tačnije za šećeraše, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno da boluju od diabetesa tipa 1. ili 2. Kada se uzme u obzir da u svijetu živi između 1.2 do 1.6 milijardi muslimana, a što predstavlja 19 – 26% svjetske populacija, te činjenica da je prevalenca diabetesa oko 4.6%, proizilazi da u takozvanom muslimanskom svijetu ima između 55 i 75 miliona šećeraša. Prema podacima EPIDAR studije iz 2001. godine 43% muslimana sa diabetesom tipa 1 i čak 79% muslimana sa diabetesom tipa 2 posti tokom cijelog Ramazana.

Mislim da je potrebno u kratkim crtama dati objašnjenje da Ramazanski post može biti veoma opasan, pa čak i koban za šećeraše, te da ovoj populaciji pacijenata treba skrenuti pažnju da je za njih možda i pametnije da se ne upuštaju u taj dugotrajni post.

 
Alija Nametak – jedna sličica o hadžu
Ponedjeljak, 15 Kolovoz 2011 22:02

U knjizi „Sarajevski nekrologij“ rahmetli Alija Nametak je na zaista duhovit, ali i na specifično, njemu svojstven ironičan način, opisao mnoge Sarajlije i druge ljude svog vremena.

Evo nam jedne od njegovih sličica o hadžu.

Ima li itko da halal-malom ide na Ćabu? Kažu, nekad prije pedesetak godina išla jedna pogolema grupa hadžija na Ćabu, a među njima i jedan seljak Podveležac. Mislim da se zvao Smajkić. Vozeći se na lađi i upoznajući se za duga putovanja razgovarali su oda šta koji ima novac, pa najviše ih bilo begova i aga, koji su primali od kmetova „hak“, kućevlasnika i trgovaca. Svatko je kazivao oda šta su mu sredstva za put, a najposlije upitaše Smajkića, odakle njemu. On reče da je toliko i toliko godina čuvao svoje ovce, strigao ih, vunu prodavao, muzao i sir i maslo prodavao, pa tako zaradio.

Jedan iskren hadžija mu reče: „Allahu-alemu, tvoj je hadž kod Boga kabul, a nas ostalih da Bog da!“

"Sarajevski nekrologij", 2004, Sarajevo

 
JOŠ JEDAN NE TAKO DOBAR DAN
Subota, 13 Kolovoz 2011 12:23

Dr Jasmina Hanjalić iz Sarajeva

tvoje tamne oči ćutanjem vežu u čvor prošle daljine
želim sažeti emociju u neponovljive riječi
pokloniti sebe da bih te vezala srmom na rukama
ovdje u jednoj dugoj ulici usred moga kratkog grada
sajam knjige počinje dok borci ruše vladu a navijači bjesne
od Miljacke do gradskog groblja valja se sveopšta tegoba
a radio kaže: još jedan ne tako dobar dan
dječaci lome plastiku i blindirane automobile
pred vlašću demonstriraju ubačeni elementi invalida
roza magnolija bistri gorčinu isprane sivomaslinaste
dimom nadražene žene brišu suze i pijačnu šminku
pod olistalom lipom uz klipnjaču gitaru svira sijedi demonstrant
gladni meditiraju dok pjesnici u svome kutu
govore stihove uglavnom sebi
opet je april i Valter je još jednom
kratko prošetao kroz grad
srijeda je većinom sasvim obična
a radio ponavlja: još jedan ne tako dobar dan

 
« Početak«261262263264265266267268269270»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search