LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Ekskluzivno iz Pariza od Džane Mujadžić – Talentirana Lamija Suljević - naše gore list
Srijeda, 08 Prosinac 2010 13:49

Od nove kolekcije već priznate švedske kreatorice, 23 - godišnje Lamije Suljević porijeklom iz Foče, zaista zastaje dah! Nakon prve samostalne revije održane početkom godine, zahvaljujući kojoj je učestvovala na svim značajnijim starokontinetalnim modnima smotrama, pa je čak izlagala u New Yorku, a u realizaciji pariške umjetnice Diane Perrin, mlada Bosanka oduševljava najprobirljivije neuobičajenim materijalima koje koristi, ali i izradom. Naglašava da je najprije bila nadahnuta šamijom nene Malke, koje se sjeća kao petogodišnja djevojčica, pošto je sa roditeljima morala na brzinu, tačnije u roku od pet minuta napustiti rodnu kuću, 1992 godine. Danas posjeduje vlastiti brand u Stockholmu i poznata je na sve četiri strane svijeta. Kritičari čuvenog američkog fashion magazina su istakli : "Kada smo zapazili predivne kreacije više nego obdarene Bosanke, najprije smo mislili da se radi o kolekciji Vivienne Westwood, ali smo na vrijeme razumjeli da je Lamijina odjeca jedinstvena i originalna.” Ako je kolekcija za ovogodišnju zimu izrađena od brokata i iskačkana, pa predstavlja istinsku umjetnost jer je bazirana na tradiciji bosanskohercegovačkih rukotvorina, druga ljetnja kolekcija za buduci topli period još je sofiticiranija i upečatljivija. Arhitektonski modeli od krupnog pletiva savršeno spajaju modernitet sa prošlošću, ističucć predivne ružičaste nijanse, te tekstilni jezik uzvišene kreativnosti. Lamijine jako ženstvene i sexy - haljine mogu se nositi u svakoj prigodi i što je najznačajnije- kombinirati jedne sa drugim. Stručnjaci su zadivljeni izradom odjeće, delikantnom, urednom i detaljnom. Stoga nije čudno što je mlada kreatorica oduševila Pariz, dok su je Englezi, na London Fashion Weeku jednostavno “usvojili”.

 

Džana Mujadžić

 
Psihotoksin zvani strah
Utorak, 07 Prosinac 2010 20:26

Nadan Filipović

Razjapljena usta gladnog naroda gledaju u svog vođu maltene kao u boga gore na tribini. Oni su kroz historiju naučeni da uvijek imaju nekog vođu, neupitnog autoriteta koji će ih usmjeravati kao što čoban usmjerava svoje stado. S druge strane, ti političari-čobani veoma dobro znaju da je strah najjače ljudsko osjećanje, pa i kod njihovog “stada”. Oni nadalje dobro znaju da je strah i posljedica neznanja i osećanja odvojenosti od grupe, kolektiva, naroda, nacije, itd. Na cijeloj planeti strah je postao sastavni dio svakodnevnice svakog pojedinca, a sigurnost se nudi u koheziji, u uklapanju u kolektivitete naroda i nacija, baš kao što se ovce u strahu skupe i drhture, onako zajednički stisnute jedna uz drugu. I konačno, kad se uklone frazeološke oblande današnjih vođa, a posebno vođa u Bosni i Hercegovini, koja i jeste i nije Bosna i Hercegovina, vidi se da se bosanskom narodu nema šta više ponuditi osim straha. Ne samo da se strah u psihotoksikološkim laboratorijima generira i održava na najvišem nivou kao primarni osjećaj goleme većine ljudi u BiH, neovisno od njihove nacionalne ili religijske pripadnosti, već se taj strah u masama perpetuira, betonira i armira.

 
Domaća rolada od lopovluka
Ponedjeljak, 06 Prosinac 2010 22:36

Dino Hasanović, Brisbane

Potrebno:

- 4 miliona ojađenih građana
- nekoliko profitabilnih fabrika
- stotine hiljada besposlenih radnika
- malo nepotizma, ličnih interesa
- određena doza bezobrazluka međunarodne zajednice

Priprema:

Građane podijeliti na 3 odvojena dijela i kuhati ih par godina u odvojenim posudama. Blago ispametiti i po potrebi začiniti mržnjom i nacionalizmom. Pri kuhanju paziti da ne pokipi, pa čvrsto zatvoriti posudu.

U drugoj posudi fabrike fino očistiti i "oljuštiti" kako bi im se smanjila kalorijska vrijednost koja je štetna. Prije toga potrebno je fabrike marinirati u lopovluku, kriminalu i svježem domaćem interesu.

Sadržaj iz sve tri posude spojiti i dobro promiješati te blago začiniti interesima međunarodne zajednice.

Na pladanj posložiti očišćene fabrike, nadjenuti sadržajem iz posude i umotati u "opće dobro i svijetlu budućnost".

Uz ovo jelo preporučujemo Lexaurin, Apaurin, sredstva protiv čira i visokog krvnog pritiska.

O mjerama opreza i kontraindikacijama posavjetujte se sa svojim zastupnikom za kog ste glasali!

 
Bosanski Srbi iz Australije ne žele Arnauta za ambasadora
Nedjelja, 05 Prosinac 2010 20:05

Nadan Filipović

     Ovdašnji srpski list Vesti od 26.marta 2010. je donio veliki članak Sergija Principa naslov kojeg je „Ambasada u Kanberi okreće leđa Srbima“. U podnaslovu stoji „U Damiru Arnautu, zbog njegovih izjava, ovdašnji Srbi, poreklom iz BiH, ne vide diplomatu koji će prema njima imati isti pristup kao prema pripadnicima ostalih nacija.”

BiH-Srbi mu zamjeraju što se u Londonu priključio timu branilaca Ejupa Ganića umjesto da kao ambasador sjedi u Kanberi i radi svoj posao. Dalje mu zamjeraju što je u septembru prošle godine u melburnškom listu „The Age“, po mom mišljenju prerano i zaista neprimjereno zakukurikao  „da će mu prvi zadatak kao ambasadora u Australiji biti da radi na krivičnom gonjenju Dragana Vasiljkovića, poznatog i kao kapetan Dragan“. Srbi zamjeraju ne samo na toj prijetećoj izjavi, već i na tome što je kao imenovani ambasador davao bilo kakve izjave prije dobivanja agremana, odnosno i formalnog prihvatanja ambasadora od strane zemlje domaćina.

 
Jakuta Alikavazovic objavila roman o bh izbjeglicama :"Le Londres-Louxor"‏
Srijeda, 01 Prosinac 2010 05:28

Profesorica engleske književnosti na Sorbonne, 31 godišnja Jakuta Alikavazović je rođena u bogatom 15 okrugu, Grada svjetlosti. Majka joj pjesnikinja  iz Cajnica a otac iz Pljevalja. Upravo je objavila svoj drugi roman "Le Londres-Louxor", kod pariskog izdavača "L'Olivier". Završila je čuvenu visoku školu "Ecole Normale SupÚrieure", smještenu u Latinskoj četvrti. Bila je u Glasgowu dvije godine na usavršavanju, a potom putovala po cijeloj Europi. Po povratku u Paris se stalno obrazovala  što joj nije smetalo objaviti  pripovijedke po nazivom "Priče protiv prirode". Za prvi roman  "Lutajuća tijela", objavljen kod istog izdavača 2007, dobila je najveće galsko književno priznanje "Goncourt", i vrijednu stipendiju, godinu kasnije. Putovala je i u Indiju gdje bi voljela živjeti i uspjela ostvariti  nekoliko gramatika i pravopisa francuskog jezika. Učestvovala je i na Festivalu u Avignonu, gdje su čitani njezini teatarski odlomci.

 
Džana Mujadžić ekskluzivno za “OKO” iz Pariza – Izložba manuskripta i knjiga Safvet – bega Bašagića
Utorak, 30 Studeni 2010 22:42

U pariškom Sjedištu Unesco-a, nedavno je otvorena izložba pod nazivom "Srce u ruci" što u prvi plan stavlja čuvenu kolekciju islamskih manuskripta i knjiga, ostavštinu Savfet-bega Bašagića, upisanu u svjetsku kulturnu baštinu, 1997 godine. Svećanosti su prisustvovali slovački veleposjednik Igor Grexa, njegov kolega iz BiH, Almir Šahović, direktor Biblioteke iz Bratislave, inžinjer Alojz Androvic i doktor Klara Meszarosova, zaposlena u Kabinetu rukopisa iste institucije. Znanstvenica je također snimila i film o Bašagiću i njegovom jedinstvenom postojanju. Poznati Nevesinjac povjerio je rukopise i  primjerke tiskanih dokumenata Sveučilišnoj biblioteci u Bratislavi još davne 1924 godine, radi sigurnosti, ali i garancije očuvanja neprocjenljivih vrijednosti koje ova zbirka sadrži.

Povjesničar, pjesnik, sakupljač pisanih i usmenih umotvorina, dramski pisac, novinar i poliglot, beg Bašagić je često isticao:"Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini : sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima"!

 
Aralampije odgovara rođaku Vaskrsiju - – ima li više turcizama u srpskom ili bosanskom jeziku?
Utorak, 30 Studeni 2010 22:28

Dragi moj lepi i pošteni Vaskrsije,

Evo sam pročitao na tenane (tenan) tvoje pismo. Baš lepo da si se setio onih lepih dana kada si bio kod naske u Donjem Praskovcu. Nemoj misliti da Rosa tako još uvek kuva. To se ona potrudi zbog radi tebe, lepi moj rođače, a inače mene često sleduje samo pasulj solo ili kačamak (kacamak), jer je sve mlogo skupo u Srbija, da skupljije ne može bit. Samo je pod Turcima gore bilo bre.

Zaista je grozan san koji si mi napiso u pismu. Ma kakva bre Jevropa. Sto će nama Srbima ta Jevropa, kada nas je uvek od nje zabolela glava. Sve su to bre naši dušmani, a posebno Nemci, Austrijanci, prefrigani Arnauti, balije i naročito papa iz Vatikan, dabogda svoju svetu stolicu jeo svaki dan. Šta ćemo mi bre u Jevropi kad braća Rusi isto neće tamo da idu. Kad smo mi država bili, Jevropa je bila kasaba (kasaba). Bolje je da travu pasemo i srbujemo, a da u Jevrope ne idemo. Mi smo sebi sami taman (taman) po meri, a Jevropa neka pizdi bez naske.

 
Pismo rođaku Aralampiju – ima li više turcizama u srpskom ili bosanskom jeziku?
Ponedjeljak, 29 Studeni 2010 22:05

Nadan Filipović

(Napomena: u zagradama su turske riječi)

Dragi moj Aralampije,

Dugo mi se bre (bre) nisi javio. Sta je bre sa vama tamo? Evo ja lepo sedim i grickam semenke i leblebije (leblebi) i nešto vas se setih. Ko da ste bre u Njujorku, a ne u Donjem Praskovcu. Kako ti je bre Rosa? Uvek se setim kako ti njoj tepaš da je akrep (akrep) i da je rospija (orospu), te da je glupa ko top (top) il topuz (topuz), te da je ružna kao leš (les),al ti  bre to samo kad Rose tu nema, tad ti je bre lako narodni biti heroj. Badava (badave) ti je moj Aralampije, valja ti bre sa njom živeti kad si večma izdržao toliko vreme i godine, a ne sada pod stare dane kavgu (kavga) tražiti. Ti si bre ko tica bulbul (bulbul) u Rosin kavez (kafes). Ama (ama) jasno ti je sada da ne možeš bre sa njom kapric (kapris) terati. Ne možes se bre ponašati kao neki bečar (bekar). Jok (yok) bre! Proletelo je tvoje. Rosa sada drži od tvoj život korbač (kirbac), a bogami i dizgine (dizgin) i uzengije (uzengi) pa ti lepo mirovati moraš. Ona je bila i ostaće tvrdoglava ko bandera (bandera). Do kraj od tvoj život ti ćeš biti ko njeno kuće na kaiš (kayis). I ne igraj se bre da te Rosa ne uzme na nišan (nisan), jer je ona zajeban nišandžija (nisanci), pa da ti ne uradi neki zulum (zulum) il da ti utera do balčaka (balcak). Ako je bre budeš ljutio mogla bi ti kovrčavi (kivircik) perčin (percem) otkinuti. Zato nemoj bit budala (budala) i ne pravi budaleštine (budalalik) da je ne izazivaš. Moj bre Aralampije šta možeš kad je lajava, neka je, al barem (barem) zna lepo da kuva. Ona je kvočka (kulucka), a ti si njeno pile (pile).

 
Torba za budućnost
Nedjelja, 28 Studeni 2010 19:21

Nadan Filipović

Dvoje naših baš zlatnih Bošnjaka, gospođa Amra i gospodin Kemal Smajić, koji od 1992. godine žive i rade u Beču, nedavno su pokrenuli jednu zaista konkretnu humanitarnu akciju, a koja ima radni naziv „FUTUREBAG – torba za budućnost“. Bračni par Smajić je uz pomoć prijatelja, familije i ličnim novčanim prilogom u ovih zadnjih nekoliko mjeseci snabdjeo dvije stotine učenika – prvačića iz pet bosansko – hercegovačkih škola novim školskim torbama i pratećim školskim priborom. To znači, kod dvije stotine malih učenika dvije stotine širokih osmjeha na licima i dvije stotine malih velikih sreća s pogledom na novu, potpuno novu školsku torbu. Kakav psihološki poticaj na prvom koraku dugog puta koji ih očekuje tokom školovanja!

 
Četnik = partizan - sprem'te se sprem'te antifašisti, silna će borba da bude...
Nedjelja, 28 Studeni 2010 16:16

Nadan Filipović

      Prijedlog Zakona o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija u Bosni i Hercegovini nije dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu parlamenta. Njegovo usvajanje torpedirali su zastupnici iz takozvane „republike srpske“. Zastupnici iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata, znači dodikovci, čak su inzistirali da se iz odredbi predloženog zakonskog akta isključi četnička organizacija. Oni su taj zahtjev obrazložili tvrdnjom da je četnički pokret bio oslobodilački, te da je Draža Mihailović bio vođa borbe jugoslovenskih naroda protiv fašizma. Nedonošenjem predloženog akta četnici su definitivno legalizirani na području Bosne i Hercegovine, baš kao i u Srbiji. Pošto srpski zastupnici partizanima ne negiraju antifašizam i učešće u oslobodilačkom pokretu, proizilazi da su četnici i partizani bili na pravoj strani, a ustaše, domobrani, muslimanska milicija, pripadnici Handžar-divizije, itd. na krivoj strani.

 
Zarez ili zapeta (četvrti dio)
Utorak, 23 Studeni 2010 21:51

Zarez između glavnih i zavisnih rečenica, između glavnih i izričnih i zavisno-upitnih rečenica, te između glavnih i namjernih rečenica

Zavisne rečenice su njačešće tako povezane s glavnim rečenicama da ih obično ne odvajamo zarezom. Zavisne rečenice dopunjavaju ili pobliže određuju drugu rečenicu ili pojedine riječi u njoj. Tako je, naprimjer, vremenska rečenica samo proširena priloška odredba vremena, a uzročna rečenica samo proširena priloška odredba uzroka. Zato ih u takvoj zavisnosti nikad ne treba odvajati zarezom.  

Naprimjer:

Njoj zaigra srce od dragosti kad ugleda našeg novog ambasadora.

Svakim danom njene odluke sve više nasmijavaju našu raju zato što je Vijeće lufterska organizacija koja postoji samo na papiru.

U navedenim primjerima red rečenica je redovan, odnosno na prvom mjestu je glavna rečenica, a na drugom zavisna. Ako se taj red promijeni  mijenja se i odnos među njima. Znači, ako je na prvom mjestu zavisna rečenica, a na drugom glavna, kaže se da je zavisno – složena rečenica u obrnutom redu ili u inverziji, pa u takvom redu zavisnu rečenicu od glavne rečenice obavezno odvajamo zarezom.

 
« Početak«271272273274275276277278279280»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nadane, ne zahatori, ali mislim da je ovaj moj polu-imenjak Zike nestrpljiv da procita sta se desava... Više...
    17.11.18 12:46
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Boga mi se oteglo. Ali nema veze, izdržao je Zike i gore. ;) Vozdra. Više...
    17.11.18 02:20
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Zike, ako Vam se radnja otegla, lijepo forget Rušida i to je to. Što se tiče pitanja odgovor bi moga... Više...
    15.11.18 08:01
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Ne bih da dosađujem ali moram priupitati nešto: “Ima li još kol’ ko?” :roll: Više...
    13.11.18 16:02
    Autor - Zike
  • Otvoreno pismo reisu-emeritus...
    Ovo pisanje je za pohvalu, da neko napokon nešto tačno (istinito) napiše o reisu Ceriću koji je uspi... Više...
    05.11.18 17:29
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Nemanjin portret
    Eeee, Amire, Amire! Grdne rane moje, o čemu sanjate. Iz faze jednog tetrijeba koji svoje megasrpstvo... Više...
    05.11.18 10:06
    Autor - Nadan Filipovic
  • Nemanjin portret
    Nadane, doći će i moje vreme, kada će se stvoriti povoljne okolnosti kada će i ovakvi "doći do izraž... Više...
    04.11.18 23:27
    Autor - Amir Čamdžić
  • Nemanjin portret
    Zijo, Amir Čamdžić je u dubini duše jako nesretan izgubljeni čov(j)ečuljak. Htio bi biti nešto što m... Više...
    04.11.18 22:47
    Autor - Nadan Filipovic
  • Nemanjin portret
    Nas "do kraja zivota Srbin" bi trebao da malo vise prati sociolosku nauku, azurirao bi stanje oko pi... Više...
    04.11.18 21:42
    Autor - Zijo
  • Nemanjin portret
    @ Amir Camdzic Sramotno za jednog pravnika da toliko brka babe I zabe, da ne pravi distinkciju izmed... Više...
    04.11.18 21:42
    Autor - Zijo
  • Nemanjin portret
    Nema to nikakve veze sa tim da su Srbija, Srbi, Beograđani kako god nazovite, izvršili agresiju na B... Više...
    03.11.18 16:11
    Autor - Zike
  • Nemanjin portret
    https://www.youtube.com/watch?v=yt9Uy-1zuQw&t=1559s Više...
    03.11.18 09:30
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Salih Selimović - Moj predak primio je islam 1650., mi smo Vujovići iz Hercegovine „Moja je želja bi... Više...
    03.11.18 09:21
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Ja ne razumem čemu potreba Emira Kusturice da se pravda bilo kome za svoje poreklo, ko su mu bili ot... Više...
    03.11.18 09:02
    Autor - Amir Čamdžić
  • Jedan savjet
    Fala na clanku, pred dva dana na kolonoskopiji mi j utvrden diverticolosis coloni totius uz napomenu... Više...
    02.11.18 21:36
    Autor - Durdica Jelenc
  • Nemanjin portret
    Emirovoj majci nije ime Senka, već Senija. Nebitno, čovjek se osjeća nacionalno Srbin i sasvim dovol... Više...
    02.11.18 21:27
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Koliko ja znam u ovom tekstu je napravljena cinjenicka greska. Senka Kusturica, rodjena Numankadic n... Više...
    29.10.18 22:24
    Autor - Zijo
  • Feljton o izraelskoj politici ...
    Vlado, dobro ti Zike napisa, ne pravi se ni ti ni ostali mutavi, a ja dodajem glupi. Srbi iz Srbije ... Više...
    29.10.18 22:03
    Autor - Zijo
  • Feljton o izraelskoj politici ...
    Normalno da su Srbi agresori kad su proglasili srpsku republiku BiH. Vlado ne pravi se mutav, možeš ... Više...
    24.10.18 17:13
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    E, jbg Rušide. Bio si u Sarajevu a nisi kuću obišao. :) Više...
    24.10.18 00:19
    Autor - Zike
home search