LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
“KREMA”
Ponedjeljak, 20 Rujan 2010 06:19

Agim Dobruna

Odavno se nisam tako slatko nasmijao u sitaciji u kojoj čovjek naprosto nezna kako da se postavi, a toliko sam se odmah i nasekir’o, jer da sve ovo nije istina bilo bi smiješno, al’ pošto jeste istina onda tu bo’me nema mjesta smijehu.

         Grč mi ostade na desnom obrazu dok sam slušao jarana koji mi ispriča sve ovo što ću opisati. No, iz poštovanja prema njemu i njegovoj supruzi ipak ću u tajnosti ostavit njegovo ime, a evo zašto sve ovo i zapisah.

       Većini naših dobrih Bošnjaka koji se, igrom sudbine, nađoše na ovom petom kontinentu zbijajući svoje, sada već, imigrantske  redove, poznato je da je donedavno bila velika javna “hajka” na Seada Šahbegovića, doskorašnjeg punopravnog člana Vijeća BH-organizacija, i to samo zato što je, opet javno, upitao svoju predsjednicu Vijeća: ”Zašto se manifestacija obilježavanja Dana Državnosti BiH, (koji ne postoji), održava uvijek na jednom mjestu?”, želeći pri tome reći na skupom i svima nedostupnom mjestu, a nema drugih ponuda, misleći na jeftinije!?

 
Kako već golemo dijete odviknuti od dojenja?
Nedjelja, 19 Rujan 2010 15:55

Nadan Filipović

Prije otprilike mjesec dana obratila mi se jedna zemljakinja sa pitanjem kako da od dojenja odvikne svog sinčića starog dvije i po godine? Istaknula je da ima dvoje starije djece koju je takođe dojila, ali samo dok nisu napunila punu godinu. Ovaj sinčić, “treća sreća” i “zlato mamino”, izgleda da se navikao i baš mu je bilo lijepo, te, po svoj prilici, zadugo nije mislio prestati. Mama je poslušala savjete naših žena koje sve znaju pa je mazala bradavice dojki limunom, iscijeđenim sokom od bijelog luka, pa bilesi i sokom od fafarona, ali ništa.Taj njen ljubimac i ljubitelj majčinog mlijeka skoro sve jede kao džomba, ali opet i kad se nahališe, nastavi letati za materom fatajući se stalno njenih grudi iz samo njemu i njoj poznatih razloga.  

Kad sam shvatio da se ženi to produženo dojenje popelo na vrh glave, poslao sam joj ekspres poštom samo tri kapsule sa jednom sprašenom biljnom smjesom. Pošto se radi o našoj ženici koja nema baš plaho puno škole, to je nju ašćarile iznenadilo, pa me je nazvala i upitala: “Nadane, bolan ne bio, šta ću ja s ovim tabletama što izgledaju k'o oni naki antibiotici? Hoćul to njemu davati? 

 
Trhana (tarhana) čorba
Nedjelja, 19 Rujan 2010 15:50

Potrebno:

-          četiri jajeta,

-          sok od paradajza,

-          bijelo pšenično brašno,

-          jedna velika kašika masla,

-          jedna velika kašika brašna,

-          dva zrelija paradajza,

-          jedna litra mesne supe, a najbolja je goveđa,

-          sto grama trhane,

-          biber, so, aleva paprika

Priprema:

-          Od jaja, paradajz soka i brašna zamijesi se tvrdo tijesto. Neka stoji na sobnoj temperaturi pet dana. Potom se to tvrdo tijesto protjeruje kroz đevđir tako da se dobiju mrvice ili trhana (tarhana). Te se mrvice trhane suše u platnenoj, najbolje lanenoj kesi.

-          Od masla i brašna se napravi zaprška. Paradajz se izriba sa de dobije usitnjena masa i sok. Ukuha se sa zaprškom i cijela se ova masa doda u mesnu supu. Kuha se samo dok ne prokuha. Dodaje se trhana i kuha se još dvadesetak minuta, ali tako da trhana čorba samo kvrca na najtišoj vatri ili gasu. Pri serviranju se dodaje biber i aleva paprika. 

 
Tirit – pita
Nedjelja, 19 Rujan 2010 09:19

Potrebno:

-          tri jufke,

-          500 grama kokošijeg mesa bez kosti, najbolje je meso sa kuhanih vratova sa kožicom koje će dati masnoću,

-          250 grama tirita,

-          250 grama masla,

-          100 grama maslaca (putera) 

-          supa koja je ostala od kuhanja kokošijih vratova,

-          pola litre kiselog mlijeka,

-          200 grama brašna za tirit,

-          jedno jaje za tirit,

-          jedan decilitar slatkog mlijeka za tirit,

-          so i biber.

Priprema:

Napravite tirit od 200 grama brašna, jednog jajeta, jednog decilitre slatkog mlijeka i malo masla. Brašno se pospe po dasci. Jaje i mlijeko se dobro umute i s tom smjesom se prska brašno, a onda se sve to dlanom trlja da bi se dobile mrvice tirita.

Kokošije vratove s kožom treba kuhati u slanoj vodi sve dok se dobro ne raskuhaju i dok se ta kokošija supa ne upari na pola početne zapremine. Vratovi se izvade i ostave da se ohlade, pa se onda oćopa meso s vratova i dobro isitni.

Na dijelu masla se proprži tirit, a ostatak masla se otopi. Tepsija se treba dobro pomastiti, te se u nju slože dvije jufke koje se preliju otopljenim maslom. Onda se odozgo stavi nova jufka, pa se na nju stavi pola mesa i pola tirita, a to se sve dobro pobiberi. Povrh toga se stavi nekoliko jufki, a svaka se pomasti otopljenim maslom. Opet se stave dvije jufke, a na nju ostatak od pola mesa i pola tirita. Pita se završi sa tri jufke, a svaka se jufka pomasti otopljenim maslom.

Pita se stavi u rernu i peče, a kad je gotova, onako vruča se isječe na komade i onda prelije supom od kokošijih vratova. Onda se tirit – pita vrati u rernu i ostavi petnaest minuta se da se mesna supa upije u tijesto. 

Preporučuje se da se ohlađena tirit-pita prelije sa ucvrkanim maslacem.

 
Okololaktaška divlja svinja ponovo rokće po Beogradu
Srijeda, 15 Rujan 2010 15:26

Autor: Nadan Filipović

U intervjuu danom 13.septembra 2010. godine beogradskoj „Politici“ Milorad Dodik odgovara na slijedeće pitanje novinara Bore Marića:

- Posle Vaše nedavne izjave da se u Srebrenici nije dogodio genocid, postali ste ponovo meta žestokih napada. Na osnovu čega tvrdite da u Srebrenici nije bilo genocida?

Dodik, odgovara na jedan izuzetno cinično-primitivan način, karakterističan za bahatog četničkog jalijaša iz Lijevče Polja, valjda misleći da će svi Srbi sveta porauhati ovu njegovu moralnu ekspertizu:

-  Mi ne osporavamo da se u Srebrenici dogodio zločin zastrašujućih razmjera, koji nije smeo da se desi. Ali niko ne može da kaže da se taj zločin dogodio u ime RS, jer ni jedan republički organ nije doneo odluku o masovnom pogubljenju srebreničkih Bošnjaka. Nažalost, zločin u Srebrenici, koji se ničim ne može opravdati, snažno se politizuje i, da tako kažem, nastoji se izvršiti srebrenizacija proteklog rata, a time cele Republike Srpske i srpskog naroda. Mi to ne možemo dozvoliti i nastavićemo rad na utvrđivanju pune istine o ovom zločinu. Mi poštujemo sve žrtve, ali ako neko ne poštuje srpske žrtve, ni mi nemamo razloga da poštujemo njegove.

 
Narcis – cvijet iz naše bošnjačke bašće
Nedjelja, 12 Rujan 2010 06:39

Nadan Filipović

Narcis (Narcissus) je botaničko ime za vrstu proljetne lukovičaste biljke. Narcisa ima oko 26 divljih i nekoliko stotina kultiviranih vrsta. Cvjetovi mogu biti žute i bijele boje, kao i kombinirani, zvjezdastog oblika, jednostavni ili dupli. Legenda kaže da je ovaj cvijet nazvan po Narcisu, liku iz grčke mitologije, koji je živio u antičkom grčkom gradu Tespiji u Beotiji. Prema toj legendi on je bio prelijepi sin riječnog boga Kefisosa i nimfe Liriope, a po drugima, sin kralja Endimiona, utemeljitelja grčkog grada Elisa, i Selene, boginje mjeseca. Narcis je bio bezosjećajan, okrutan, arogantan, nekritičan, samoživ, bez ikakva razumijevanja za probleme drugih ljudi, i što je veoma bitno, nije se mogao zaljubiti u bilo koju djevojku. Kad je imao šesnaest godina, dok je lovio jelene, ugledala ga je i u njega se zaljubila nimfa Eho, kojoj je svojim odbijanjem slomio srce. Eho je zatražila od Nemezide, božice pravedne kazne, da kazni Narcisa na način da i on pati zbog neuzvraćene ljubavi. Nemezida je to i učinila, te je on jednoga dana, kada je umoran sjeo pored jezerca kako bi popio vode, na površini ugledo svoj odraz. Odmah se zaljubio ne znajući da je to zapravo njegov prelijepi lik u vodi, te je od tuge zbog neuzvraćene ljubavi umro na obali. Oni koji su tražili njegovo tijelo, na tom su mjestu našli samo cvijet – narcis.

 
Komentar Binga-efendije na neka ovdašnja pisanja
Subota, 11 Rujan 2010 18:31

Drage moje australiske dijasporlije, ustvari emigrantlije, džematlije, nedžematlije, prdsjenici, prdsjenice, beha pesimisti, beha optimisti, tragičari, komičari, priučeni keramičari, preškolati, školovati, neškolati, doškolati, braćo ste mi draga kojim je Bosnica makar i mrven na srcu evo vam se javljam iz Pertha gdje sam part-tajm imamčić, ko biva nakav aprentšip. Biće jamda i ful-tajm permanent pozišna samo bi pejšnt, sabur i u suru mumine, dok prođe ova frkuša i dok ne budne vake prevelke i eksplozivne ljubavi sprema islamu.

Ja ovdi u Australiji najtiviše ajlovju naše đeride, i one vavjek na vakat izlaze jednom nedeljno svake hefte. Ja najviše ajlovju kad iziđu naše novine pa hina ja ljepo prvo kupim, pa se pošljem ručka izvalim na sećiju, naredim mojoj hodžinici Behki da ne uključiva ni hajata, a ni pinka, pa isključim telefuna i onog za nosat malehnog šejtanskog nokiju svičofujem i na tenane čejfim i čitam najnovije šta piše unutri u našom magacinu.

 
“Hedija je najveći problem u Bosni“ – tako tvrdi jedan naš ovdašnji diplomirani filozof i magistar nauka
Subota, 11 Rujan 2010 18:27

Nadan Filipović

Bosna i Hercegovina se nalazi u trajnom stanju gomilanja i neriješavanja različitih problema. Ti problemi su toj državi nakaradno sklepanoj u Daytonu kao neki teški teret svezan za noge, teret zbog kojeg ne može napraviti niti jedan mali iskorak, a da se ne zaljulja i ne posrne. Toliko je tih nagomilanih i neriješenih problema u Bosni, da bi se malo ko usudio iste klasificirati i eventualno poredati na neku listu prioriteta za njihovo rješavanje, jer bi to bio Sizifov posao.

Odavde, iz Australije, međutim, ipak je došla nada da se našao neko sposoban, a još više kuražan, ukazati na to šta je najveći problem napaćene Bosne. Čitajući ovdje u Perthu jedan sasvim slučajno pronađen primjerak „Preporoda“ i to broj 16/858 od 15. augusta 2007. godine, a koji dobro čuvam, naiđoh na veoma opširan intrevju koji je novinaru spomenutog tjednika, gospodinu Selmanu Selhanoviću dala gospođa Senada Softić-Telalović, diplomirani filozof i magistra nauka. Važno je nekome, još rijetko neupućenom, napomenuti da je gospođa Softić-Telalović bivša predsjednica Svjetskog Saveza Dijaspore Bosne i Hercegovine i aščarile nezamjenjiva predsjednica Vijeća BH organizacija za Australiju.

 
Moja biljna apoteka
Srijeda, 08 Rujan 2010 09:23

Dragi zemljaci,

Obavještavam vas da sam preselio moju biljnu apoteku koja je ranije bila na adresi 16-18/168 Guildford Road, Maylands, WA. Naime, dva shopa u kojim sam do sada radio postali su premaleni, te sam posao preselio u novi, mnogo veči i komotniji prostor.

Nova adresa je “Nadan Herbal Pharmacy”, 373 The Strand, Dianella, WA, 6059, a telefoni su 08 – 9444 2238  i 0415 957 981

Trenutačno raspolažem sa preko 400 ljekovitih biljki, a dobre uspjehe postižem u tretmanu slijedećih bolesti:

Angina – bolest srca,

Gout ili giht,

Jetrena obolenja,

Sporo zarastanje lomova kostiju,

Šećerna bolest tipa 2,   

Bubrežna obolenja,

Bubrežni kamenci,

Kamenci u žučnoj kesici,

Kiselina u stomaku,

Želučana obolenja,

Problemi sa prostatom,

Ciste na jajnicima,

Problemi s menstruacijom,

Premenstrualne tegobe,

Problemi u menopauzi,  

Nervoza i osjećaj straha,

Kašalj i bolovi u grlu,

Jačanje apetita,

Neplodnost kod žena i muškaraca,

Muški problemi,

Akutne i hronične infekcije mokraćnih puteva,

Krv u mokraći,

Problemi sa sinusima,

Slaba kosa i nokti,

Opšta slabost,

Anemija – malokrvnost,

Alergije, itd.

Napomena: Radim samo i isključivo na osnovu ljekarskih nalaza, uz konsultaciju sa mojom suprugom Dr Dinkom Filipović i kćerkom Dr Nerminom Filipović

Uvid u vaše zdravstveno stanje, odnosno sve aktuelne nalaze je potpuno besplatan.

 
Zaboravljeni Bošnjaci – Mustafa Golubić
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:14

Piše: Nadan Filipović

(tekst je ranije objavljen u „Petoj strani svijeta“)

Sead Trhulj u uvodu svoje knjige „Mustafa Golubić čovjek konspiracije“ (IRO "Partizanska knjiga."-Ljubljana, OOUR izdavačko-publicistička delatnost Beograd,1986), piše: „Teško je u historiji revolucionarnih zbivanja u Jugoslaviji u 20. vijeku naći još jednu ličnost koja je igrala tako značajnu ulogu i ostavila tako duboke tragove, a da se o njoj tako malo pisalo, govorilo i polemisalo, da se o njoj tako malo zna, kao što je to slučaj sa Mustafom Golubićem. U isto vrijeme, teško je naći ličnost koja je imala tako zanimljiv i buran život, koja je toliko kontroverzna, maštovita, hrabra, nepredvidljiva…”

I Milomir Marić u svojoj monografiji “Deca komunizma” (Mladost, Beograd, 1987), navodi da je čak i Miroslav Krleža "bio neobično vezan za Mustafu Golubića", ali da tu svoju vezanost pisac nikada nije do kraja objasnio. Marić takođe smatra da Mustafa Golubić "predstavlja jednu od najuzbudljivijih životnih priča našeg doba".

 
Prikaz knjige
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:13
ČEKAMO VAŠE PRILOGE
 
« Početak«281282»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search