LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Angina (Angina pectoris) ili srčana angina – kakva je to bolest i kako se liječi?
Ponedjeljak, 10 Siječanj 2011 19:45

Nadan Filipović

 

Angina pectoris ili srčana angina je bolest koju karakterizira pritisak i bol u grudima, a počesto i izražen bol u lijevoj ruci, što je praćeno osjećajem trnjenja u malom i domalom prstu lijeve ruke. Spomenuti simptomi nastaju kod jačih napora i obično se gube nakon odmaranja u ležećem stavu. Angina je mnogo češća u starijih ljudi u poređenju sa mladom populacijom. Spomenuta bolest  se češće javlja u muškaraca, nego li u žena. Opisani su slučajevi takozvanih nasljednih angina, te se može kazati da angina pectoris može biti i genetički uvjetovana. Angina se kod žena javlja uglavnom u onih koje su starije od 55 godina. Naime, sve do menopauze, ženski spolni hormoni, takozvani estrogeni, spriječavaju da se razvije angina pectoris.

 
Zarez ili zapeta (peti dio)
Ponedjeljak, 10 Siječanj 2011 17:58

Zarez između uzročnih, posljedičnih, vremenskih, dopunskih, poredbenih, umetnutih i mjesnih rečenica i glavne rečenice

 

Kada su uzročne i pogodbene rečenice veoma tijesno povezane sa svojim glavnim rečenicama ne odvajaju se zarezom.

Naprimjer:

Njeni sljedbenici moraju pristati na sve njene hirove jer su joj to do sada uvijek dopuštali.

Malo se smirila zato što osjeća da se sprema velika frka.

Ona i njen muž kradu tekstove drugih ljudi zato što misle da ih nikad niko neće uhvatiti u tom lopovluku.

 
Još nešto o bizantskom nasl(ij)eđu
Subota, 08 Siječanj 2011 18:40

Nadan Filipović

Kult krvi i nasilja u Srba ima svoje korijene i u takozvanom bizantskom naslijeđu. Naime, Istočno Rimsko Carstvo odnosno Bizantska imperija bila je matrica za modeliranje svih srpskih srednjovjekovnih institucija i kulture. Lako je pronaći velike sličnosti u primjenama ekstremnog nasilja u dugoj historiji Bizantije, te nešto kraćoj historiji Srbije. Jedan od najstrašnijih historijskih primjera ekstremnog nasilja moglo je biti osljepljivanje oko 15.000 bugarskih vojnih zarobljenika, ali tako da je po naredbi bizantskog imperatora Basila II svakom stotom „darežljivo“ ostavljeno po jedno oko, da bi tih stotinjak „čoravaca“ mogli voditi svoje slijepe sunarodnjake natrag u Bugarsku. „Maštoviti“ Basil II, odnosno Bazilije II ili Basileos II Boulgaroktonos (grčki Boulgaro – Bugarin, ktonos-ubojica) koji je vladao od 976 do 1025. godine i obnovio bizatsku moć dobio je nadimak „Bugaroubojica“ upravo zahvaljujući tom svom monstruoznom činu. Bizantski kult krvi i nasilja posebno je „njegovan“ u borbama za vlast. Tako je od 106 bizantskih careva ili imperatora samo njih 34 umrlo prirodnom smrću, dok su 23 ubijena, 12 ih je umrlo u tamnicama, 3 su umrla od gladi jer su kažnjeni lišavanjem bilo kakve hrane, u 18 slučajeva su ili kastrirani ili su im izvađene oči, odsijecani nosevi, uši ili ruke, osmorica su ubijena u bitkama, a ostali su otrovani, udavljeni ili bacani sa visokih gradskih zidina. (Guerdan Rene, Byzance, Perrin, Paris, 1973, 231)

 
Uzbihuzureni šatro-hodža i „misterijozni“ svinjski but
Nedjelja, 02 Siječanj 2011 15:03

Nadan Filipović

Evo nam raja još jedne vesele priče iz usta prominentnog člana njezina dječijeg zabavišta, člana koji ima oko vrata povodac baš kao neki poslušni ker kojem se radnom vizom oko glavuše maše. Ne posluša li se šeficina naredba, slijedi šub-karta. No, da pređem na stvar! Oglasio se taze novinar našeg malehnog avazčića copy-paste novinice u vlasništvu individua čija je praksa da nemilo hapaju tuđu intelektualnu imovinu, baš kao da se radi o Alajbegovoj slami. Taj se novi novinar zove Muhamed Đidić, da, da, onaj koji u tamnošnjem IC Deer Park glumi nakog hodžu. Helem, on nam je u broju 507 malehnog avazčića sav uzbihuzuren plasirao dramatičan tekst naslovljen sa „Vandalski čin u Melbourneu – Na Islamski centar Deer Park bačen svinjski but“. Ispod naslova se nalazi fotografija nedovršenog komada svinjske pršute. Dalje nam uzbihuzureni hodžica saopštava da su vjernici koji su u nedelju, 12.decembra prošle godine došli da klanjaju sabah-namaz pred glavnim ulazom zatekli „strašan i stravičan prizor“, a to je razbijeno staklo na ulaznim vratima i inkrimisani komad nedovršenog pršuta.

 
Jasna Samić - LJUBAV MONADA
Subota, 01 Siječanj 2011 21:20

Jasna Šamić - LJUBAV MONADA

(ovaj tekst je nakon izričite pismene dozvole autora Jasne Šamić preuzet iz časopisa Književna Sehara: www.balkan-sehara.com )

Moj duh je pomiješan sa tvojim, kao mošus sa ćilibarom, kao vino s vodom. ... Da samo atom iz mog srca padne na planine, one bi se srušile... Naše dvije duše su jedna Djevica.

Ove ekstatične stihove, koji su uzvici, pa čak i vapaji više nego stihovi, Mansura al-Halladža, pjesnika i mistika koji je životom platio svoju ljubav, ilustruju, poput mnogih riječi drugih mistika, da je ljubav neodvojiva od strasti, od pijanstva, od lude ljubavi. Ljubav znači spajanje, ali spajanje samo na trenutak, koji nekad postaje Vječnost.

Do ljubavi, kao i do svih ostalih duhovnih vrlina, stiže se vježbama, stiže se trudom, nastojanjem da postaneš prvo dobar, a potom savršen. Ljubav je, dakle, napor i naporna. Samo ljudi koji imaju duboko srce, moći će doživjeti Ljubav. 

 
Srbija – zemlja s najviše pobožnih ljudi!?!
Srijeda, 29 Prosinac 2010 20:09

Nadan Filipović

Portal www.islambosna.ba je 20.februara 2010. godine objavio podatke iz žurnala Galuppovog Instituta o religoznosti ljudi u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Sažetak teksta koji je naslovljen “BiH - zemlja pobožnih ljudi” glasi:

“Bosna i Hercegovina je, nakon Kosova, država sa najpobožnijim građanima u regiji. Kako su pokazali rezultati Gallupovog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku u čitavoj regiji, za 76,5 posto građana BiH religija je “važan dio njihovog svakodnevnog života”. U regiji veći stepen religioznosti pokazali su samo žitelji Kosova gdje je za čak 90 posto ispitanika religija važan dio svakodnevnog života. Zanimljivo je da za razliku od Kosova, samo za 39,3 posto građana Albanije religija jako bitna u svakodnevnom životu, što je ujedno i najniži procenat od svih zemalja u regionu. U Hrvatskoj, koju prati imidž katoličke zemlje, taj procenat je 69,7 posto dok građanima Srbije religija igra nešto manju ulogu u svakodnevnom životu jer se 54 posto ispitanika složilo sa tvrdnjom o važnosti religije za njih lično.”

 
Džana Mujadžić eksluzivno iz Pariza samo za OKO - Arnel Tači, njemački glumac pred kojim je sjajna budućnost – Andrej Pejić ekskluzivni model agencije Storm iz Londona i zaštitni znak branda Marc Jacobs
Nedjelja, 26 Prosinac 2010 07:01

Mladi i perspektivni njemački glumac Arnel Tači, što je ostvario značajne likove u više od tridesetak igranih filmova i tv serija, ističe kako uspjeh i zavidnu karijeru, iako su mu samo 24 godine, duguje vlastitom ocu. Izbjeglice iz Kozarca kod Prijedora, početkom zadnjeg desetljeća prošlog stoljeća, obitelj Tači se prvih godina boravka izvan BiH, teško snalazila. Otac, kojeg nadareni mladić još uvijek naziva "babo", radio je po cijeli dan kao varilac, pa je jednom odveo sina na gradilište, te je Arnel odlučio držati se podalje od takve vrste zanimanja. Učiteljica je otkrila dječakove sklonosti ka glumi i razumjela kako se radi o rijetkoj nadarenosti, te ga upoznala sa jednim producentom koji je bio u potrazi za glumcem iz južne Europe. Mladić najprije nije bio oduševljen pozivom jer je bilo naporno učiti uloge na njemačkom jeziku,  neprestalno ponavljati tekstove i svakodneno se usavršavati. Zato je odbio mnoštvo uloga, dok ga otac nije urazumio pokazavši mu vlastiti način zarađivanja, za goli zivot.

"Odmah sam odlučio biti glumac kada mi to već ide. Za vrijeme snimanja, donosi mi se hrana i piće, šminkaju me, oblače. Ne naprežem se, a smatrao sam da je posao težak. Kada sam vidio šta babo radi, razumio sam stvarnost".-kaže mladi glumac.

 
Književna sehara – projekt Jasne šamić koji je zaista vrijedan naše pažnje
Nedjelja, 26 Prosinac 2010 06:43

Nadan Filipović

Jasna Šamić je književnik, doktor nauka sa Univerziteta Sorbona, autor niza naučnih i stručnih radova, pisac niza romana, zbirki pjesama, kritičkih osvrta, eseja, itd. Živi kao slobodni umjetnik na relaciji Pariz – Sarajevo. Bila je univerzitetski profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te na Univerzitetu Marc Bloch u Strasbourgu. Jasna Šamić je perfektan znalac francuskog, arapskog i turskog jezika, ekspert je za sufizam, derviške redove i islamski misticizam. Na golemu žalost naše nekadašnje, a danas po cijelom dunjaluku rasijane intelektualne elite, u uveliko poseljačenom Sarajevu i uopšte generalno ruraliziranoj Bosni i Hercegovini, takvi „velikokalibarski“ intelektualci kao što je Jasna Šamić nisu potrebni, čak dapače, samo njihovo prisustvo u „prijestolnici Federacije“ uopšte nije poželjno. Uostalom, šta će jedan briljantni intelektualac kakav je spomenuta gospođa Šamić među pigmejcima čiji će „radni“ vijek označiti definitivnu propast nekad renomiranog Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta čiji rektor sam za sebe telali da ima na stotine naučnih radova, ali ne govori da su to papirići limitiranog lokalnog ili minderskog značaja koje može pokazivati samo po sarajevskim sijelima ili među stranačkom ili plemenskom sabraćom. Kakav Univerzitet, takav rektor, ili obrnuto!

 
Svi sveti Srbi, a među njima i Miloš Kobila, te i turski vazal Kraljević Marko
Nedjelja, 26 Prosinac 2010 06:37

Nadan Filipović

Slobodan Mileusnić, upravnik muzeja Srpske pravoslavne crkve i sekretar Svetog arhijerejskog Sinoda u knjizi „Sveti Srbi”napisa: “Kao retko koji hrišćanski narod, pravoslavni Srbi su bili i ostali vezani za mošti svetih iz svog roda. U teškim vremenima Srbi su ostavljali sva svoja materijalna dobra i sa sobom nosili svetitelje: svetog Stefana Dečanskog, svetog kosovskog mučenika kneza Lazara, svetog cara Uroša i ostale... Oni su im, u novim staništima, bili duhovni nasad i istorijsko pamćenje. U ova preskrbna vremena ovi životopisi svetih neka posluže kao molitvena uteha i ugledanje na naše slavne i svetle pretke koji su svojim primernim i svetim životom zadobili najviše duhovne vrednosti.” Mileusnićeva knjiga sadrži opise 78 svetaca, od kojih je i šest žena.

 
Skandalozno - vlasnici lista Magazin Bosna „maznuli“ šesnaest eseja Valerijana Žuje
Subota, 18 Prosinac 2010 20:37

Nadan Filipović

Kad bi se bilo koji nedeljni list „zainatio“ da će biti copy-paste „magaza“ ili „magacin“ za kopiranje i odlaganje tuđih tekstova objavljenih nelegalno, odnosno protivzakonito, mislim da ni jedan ne bi „mogao pera odbiti“ privatnom nedeljnjiku čije ime u prevodu znači „Magazin Bosna“, vlasnici kojeg su Senada Softić – Telalović i njen suprug Mirzet Telalović. Ona je direktor lista, znači najodgovornija osoba u redakciji, a njen suprug je kao glavni i odgovorni urednik zadužen da „tabiri“ šta ima za njih interesantnog u bosansko-hercegovačkoj štampi i književnom stvaralačkom radu i da nakon izbora kao sa „švedskog stola“ ili iz kamare  „Alajbegove slame“ vrši onaj naporni kreativni posao koji se sastoji u „prvo klik copy“ tuđeg autorskog djela, pa onda „klik paste“ istog i eto nam svake hefte informativnog tiskanog sadržaja koji mnogi iz podsmeha ovdje s pravom nazivaju „malehni avazčić“. Naime, temeljita statistička obrada svih brojeva, otkad je list u bračnom vlasništvu, nedvojbeno je pokazala da je najveći broj magazinskih tekstova kopiran iz Dnevnog Avaza, od kojeg spomenuti tandem „milion posto“ ima ničim limitiranu pismenu saglasnost za takvu rabotu. Veoma je interesantno da direktor i glavni odgovorni urednik štampaju tekstove ne samo bosansko – hercegovačkih, već i nekih novinara s područja ex – Jugoslavije, najčešće ostavljajući bez autorskog potpisa te od slova do slova prekopirane tvorevine, svakako i s „maznutom“ slikom, ako je tekst imao neku fotografiju u sadržaju. Spomenuto hronično, dugogodišnje kopiranje i štampanje tuđih autorskih radova, najčešće bez potpisa stvarnog autora, ovdje u Australiji bi bilo  ravno samoubilačkom ponašanju da spomenuti razigrani i društveno hiperaktivni bračni par nema izričite dozvole od novina iz kojih kopira ili autora čije tekstove kopira, a sve po formuli tipa „Uzmi Šemso koliko ti drago“. Mora da imaju pismene dozvole i Avaza i drugih novina iz „njihove samoposluge“. Ako nemaju, onda su duboko u ofsajdu!

 
Džana Mujadžić ekskluzivno iz Pariza za OKO – Mostarac iz Melburnea Al Mehičević završava novi film, BH - erotski roman na Salonu knjige
Subota, 18 Prosinac 2010 10:00

"Toll Free" je naziv novog filma sve uspješnijeg Mostarca, glumca i reditelja, što je napustio ratni vihor preselivši se u Australiju. Na čelu vlastite produkcije "Mostar Vision Motion Pictures", reditelj je završio masters iz filma, na poznatom "Deakin University" i ostvario diplomsko djelo "Razor" koje je prošle godine odabrano za  zvaničnu selekciju "St Kilda Film Festivala". Mehičevićev kratki film "Corner", prikazan je i na ovogodišnjem Međunarodnom Filmskom Festivalu u Cannesu, a kratkometražni "One More Tonight" se našao među odabranim ostvarenjima na St Kilda manifestaciji, kao i na  bosanskohercegovačkom "Tribecca Film Festivalu" u NYC-u. Reditelj je glumio glavni lik i u dugometražnom "The Black Rogue", koji je realizirao Nakul Waghela. Iako engleskog naziva, film "Toll Free" je snimljen u Australiji, na materinskom, bosanskom jeziku. 

“Igraju glumci bh porijekla”-ističe nadareni Al : “Ivana Legin, poznata iz ostvarenja "Kuduz" Ademira Kenovića, Nehrudin Džambegović, Zumreta Ibrahimović i Agim Dobruna. Film govori o bosanskoj obitelji u dalekoj Australiji i njihovom prilagođavanju, novoj sredini".

 
« Početak«281282283284285286287288289290»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search