LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Zarez ili zapeta (četvrti dio)
Utorak, 23 Studeni 2010 21:51

Zarez između glavnih i zavisnih rečenica, između glavnih i izričnih i zavisno-upitnih rečenica, te između glavnih i namjernih rečenica

Zavisne rečenice su njačešće tako povezane s glavnim rečenicama da ih obično ne odvajamo zarezom. Zavisne rečenice dopunjavaju ili pobliže određuju drugu rečenicu ili pojedine riječi u njoj. Tako je, naprimjer, vremenska rečenica samo proširena priloška odredba vremena, a uzročna rečenica samo proširena priloška odredba uzroka. Zato ih u takvoj zavisnosti nikad ne treba odvajati zarezom.  

Naprimjer:

Njoj zaigra srce od dragosti kad ugleda našeg novog ambasadora.

Svakim danom njene odluke sve više nasmijavaju našu raju zato što je Vijeće lufterska organizacija koja postoji samo na papiru.

U navedenim primjerima red rečenica je redovan, odnosno na prvom mjestu je glavna rečenica, a na drugom zavisna. Ako se taj red promijeni  mijenja se i odnos među njima. Znači, ako je na prvom mjestu zavisna rečenica, a na drugom glavna, kaže se da je zavisno – složena rečenica u obrnutom redu ili u inverziji, pa u takvom redu zavisnu rečenicu od glavne rečenice obavezno odvajamo zarezom.

 
Mašallah, mašallah il po bosanski mašala, mašala – juriš naše Bošnje u borbu protiv miješatih brakova
Utorak, 23 Studeni 2010 14:40

Bingo – efendija

Selam svima vama draga braćo i sestre,

E neka smo i ovo doćekali. Naše jedine „the only australian – bosnian newspeper“ pokazaše koliko su slobodoumne i pune razumjevanja za nemiješate brakove jerbo su na ćitavoj jednoj stranici golemoj obijavili svijetski iteresatan događaj i to sa Tportala zagrebačkog od kojeg su dobili saglasnost da oto mogu s halalom copy – paste. Kako se ono kaže: „Udri copy, ondak paste, pa novini tiraž bome raste!“ Kao da pravo muštuluk najavljivaju eto bome piše u njezinim i u nezina čojka joj džeridama oženijo se bome naš Mirza Beširević iz Sarajva za njezinog i u njojzi joj čojka kolegu Njemca novinara Hannesa Richtera. Mašallah, mašallah ili po bosanski mašala, mašala – juriš naše Bošnje u borbu protiv miješatih brakova.

 
Hemoroidi – problem koji se može jako dobro sanirati primjenom kriotretmana i jedne masti pripravljene od ljekovitog bilja
Subota, 20 Studeni 2010 07:52

Nadan Filipović

Veoma veliki procenat australijske populacije pati od hemoroida, kako vanjskih tako i unutrašnjih. Prema podacima doktora Charles, Miller i Fahridina koji su u junu ove godine publicirani u stručnom časopisu „Australian Family Physician“ australijski  ljekari opšte prakse odnosno general practitioneri (GP) su samo u toku prošle 2009. godine imali preko 800.000 intervencija u vezi sa vanjskim ili unutrašnjim hemoroidima. Od hemoroida posebno pate osobe koje rade kao vozači, taksisti, gojazne osobe, oni koji po desetak sati sjede pred kompjuterom, ali svakako i žene nakon porođaja, itd.

 
Islamizacija Vijeća BiH organizacija Australije ili politizacija islamskih zajednica u Australiji – jedno od to dvoje ili oboje
Petak, 19 Studeni 2010 10:02

Bingo efendija

Esselamu alejkum bosansko – hercegovaćka braćo i sestre, koji ste u isto vrijeme i braća i sestre u islamu, al ste i Bošnjaci ali i pripadnici bosansko – hercegovaćke nacije!

Javljam vam se namah pošljem Bajrama s plaho ljepim vjestima. Ćitam u „Bosni Magazinu“ da će nam doć vamo ćitava ekipa televizije Hayat iz Sarajva na ćelu s Adnan – efendijom Rondićem. Iz otog saopštenja koje nije potpisato sazno sam a i vi, da će ćlanice otog Vijeća sponzorisat troškove lokalnih avijonskih karata i smještaj. Te su ćlanice Vijeća BiH organizacija BiH Centar Springvale, IC Deer Park, Bošnjaćki Mesdžid Adelaide, IZ Perth, IZ Gazi Husrevbeg Sydney, te IZ Brisbane. Bogme se nakupi ćlanica, plaho hih se ućlanilo u Vijeće BiH organizacja, al mi je pravo krivo što se ni jedna organizacija Rvata porjeklom iz BiH ili Srba iz BiH ne ponudi da sponzoriše ovu akciju za samopromociju Vijeća jer je cilj istog kako piše u njezinim džeridama: “Cilj Vijeća BiH organizacija Australije je da kroz emisije koje će ekipa NTV Hayat snimiti u Australiji prikaže život, rad i organizovanost naše dijaspore, da istaknemo uspjehe naših zajednica koje su sagradile čvrste temelje u ovoj zemlji, te da promovišemo i slavimo uspjehe Bosanaca i Hercegovaca koji su na jedan poseban način dokazali da smo mi jedna vrijedna nacija, sposobna da našim radom, znanjem i kvalitetima doprinosimo bogatstvu ove zemlje.”

 
Štamparska greška ili nova budalaština? Prije će biti ovo drugo!
Utorak, 16 Studeni 2010 22:17

Nadan Filipović

U „Bosna magazine“, u jubilarnom 500-tom broju, na osmoj strani između ostalog piše: Zna se da su u historiji osvajanja Afganistana mnogi polomili zube. Engleska sila je svojevremeno u samo dva dana izgubila 50 hiljada vojnika pa se brže bolje povukla...

Spomenuti navod je ili štamparska greška ili nova budalaština kojim je ova tiskovina zaista prebogata? Prije će biti ovo drugo! A možda je to samo posljedica ljenosti autora ove vijesti za pasti u nesvijest, kao i onog ko bi treba biti odgovorni urednik, a ne "neurednik".

Hajdemo iznijeti činjenice!

U prvom anglo-afganskom ratu (1839 – 1842) Englezi su imali 5023 mrtva, a Afgani oko sedam hiljada.

U drugom anglo-afganskom ratu (1878 – 1880) Englezi su imali 1630 mrtvih, a Afgani 12.700 mrtvih.

U trećem anglo-afganskom ratu (6 maj 1919 - 8 avgust 1919) gubici na obje strane nisu prelazili hiljadu mrtvih.

Znači, Englezi su u sva tri rata u Afganistanu imali oko sedam hiljada mrtvih, te, najblaže rečeno, zvuči kao premaštovito i zaista neodgovorno lupetanje da su Englezi u samo dva dana izgubili pedeset hiljada vojnika.

Preporučujem direktoru, uredniku navedene novine, a posebno autoru ove blesave izmišljotine da moje tvrdnje provjere u slijedećim izvorima:

Adamec, Ludwig W. Afghanistan, 1900–1923: A Diplomatic History. Berkeley: University of California Press, 1967.

Dupree, Louis. Afghanistan. Oxford and New York: Oxford University Press, 1997.

Fremont-Barnes Gregory, The Anglo-Afgan Wars 1839 – 1919, Osprey Publishing, 2009.

Norris, J. A. The First Afghan War, 1838–1842. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, 1967.

Yapp, M. E. Strategies of British India: Britain, Iran, and Afghanistan, 1798–1850. Oxford: Clarendon Press; New York: Oxford University Press, 1980.

A vi poštovani zemljaci, dobro pazite da negdje u razgovoru ne prenesete ove historijske istine koje nam se nonšalantno lansiraju u „The only Australian – Bosnian newspaper“ – u. Naime, ako bi ovaj podatek izrekli negdje u društvu Australaca engleskog kulturalnog backgruond-a vjerovatno bi vas prostrijelili začuđeni pogledi, a ako bi to izrekli u društvu nekih pripadnika iz države bivšeg „bratstva i jedinstva“, komentar bi najvjerovatnije bio: „Jooooj kakve sve gluposti znaju izvaliti blesave Muje i Suje!“

 
O NAMA BOŠNJACIMA
Subota, 13 Studeni 2010 07:50
Piše: Prim. Dr. Muhamed Saračević u KBSA2000 i ekskluzivno za Bošnjačko oko

Ma koliko svi mi koji živimo u BiH i dijaspori smatrali da imamo pravo teoretisati o bosanstvu, bošnjastvu, vjeri, politici, socijalnim, društvenim i kulturnim aspektima života, trebali bi biti svjesni činjenice da je  već krajnje vrijeme, da se suočimo sa istinom i konstatujemo neke činjenice o nama.

Prvo, da postavimo sebi nekoliko pitanja:

      Da li imamo realnu sliku sami o sebi?_

      Da li smo išta naučili iz historijskih iskustava?

      Da li smo korektni jedni prema drugima i da li smo iskreno voljni za jedinstvo i  zajednički nastup?

      Da li zavidimo jedni drugima i da li smo spremni da stanemo iza pojedinca i da ga podržimo?

      Da li smo mi sazrela nacija i da li smo zaslužili da u svakom pogledu budemo državotvoran narod?

      Da li smo mi uistinu vjernici i koliko se bojimo Boga?

      Da li smo mi školovan ili neuk narod?

      Da li smo mi…………….?

 
Uzeir-aga Hadžihasanović – posljednji nesumnjivi autoritet Baščaršije (2)
Subota, 13 Studeni 2010 04:20

Nadan Filipović

Uzeir-aga je bio veoma vedar i duhovit čovjek. Rahmetli Alija Nametak je zapisao niz detalja o njegovim pošalicama. Tako on, spominjući Hadži Selejman-agu Muhasilovića, veletrgovca starim gvožđem i drugim metalima, navodi sekvencu o rušenju Havadže Kemaludinove džamije u Sarajevu, na mjestu na kojem je kasnije, pred Drugi svjetski rat započela gradnja vakufskog nebodera na početku Ferhadije. Naime, Muhasilović je bio jedan od potpisnika peticije upućene reis-ul-ulemi Fehim-efendiji Spahi u kojoj je zahtijevano da se ne ruši ovaj vjerski objekt i historijski spomenik iz šesnaestog stoljeća. Kad je Uzeir-aga saznao da je njegov prijatelj Muhasilović jedan od potpisnika spomenute peticije, kao s nokta je rekao: “Da je džamija pokrivena bakrom, ne bi je on potpisao, a pošto je pokrivena ćeremitom može po njemu ostati da se ne ruši”. Pri tom je aludirao na to da je Muhasilović trgovao metalima, pa bi kupio taj bakar, makar bio i sa džamije.

 
REČE PJESNIK
Nedjelja, 07 Studeni 2010 18:30

Jasna Šamić

 

Naučili smo

Ne da govorimo nego mrmljamo

Tek osluškujući žubor vijeka

Koji narasta

Stekli smo jezik

Reče pjesnik

Ne krijući prezir

Prema Tolstoju

Njegovoj sagi o porodici

Rusiji i

Djetinjstvu

 
Uzeir-aga Hadžihasanović – posljednji nesumnjivi autoritet Baščaršije (1)
Nedjelja, 07 Studeni 2010 09:52

Nadan Filipović

 

Baš svako zna da je Baščaršija mozak i srce Sarajeva. Na Baščaršiji su donošene mnoge vitalne odluke za grad, ali i za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da bi bilo potpuno pogrešno izjednačiti pojam „čaršijsko mišljenje“, sa pojmom „baščaršijsko mišljenje“. „Čaršijsko mišljenje“ može podrazumijevati mišljenje jednog dijela gradske zajednice, ali „baščaršijsko mišljenje“ podrazumijeva mišljenje ili odluku donesenu od strane užeg kruga Čaršije, odnosno nesumnjivih autoriteta Baščaršije.

 
Slatki ćevap
Nedjelja, 07 Studeni 2010 09:39

Potrebno:

 

Janjeća plećka,

100 grama oraha – jezgre,

300 grama suhih šljive,

150 grama grožđica,

150 grama suhih kajsija,

150 grama suhih smokava,

Jedna velika kisela jabuka,

Dvije šolje šećera,

Cimeta, desetak karanfilčića

 
„Pejgamberova dlaka“ je razlog što me je Jasmina izružila na pasja preskakala! Da li je u pravu?
Nedjelja, 31 Listopad 2010 15:19

U subotu sabahile zvoni telefon. Pogledam! Tek je pola šest. Ko li je, majko moja, tako rano. Podignem slušalicu i javim se. Kad s druge strane ženski glas Jasmina iz New South Walesa. Tako mi je rekla. Upitah za prezime, a Jasmina meni kaže da to nije važno. Upitah je šta je razlog takvog ranog poziva koji me je probudio i zna li kolika je vremenska razlika između New South Walesa i Zapadne Australije. Ne odgovori, nego krenu brzorafalna kritika kao odgovor na to moje pitanje.

 
« Početak«301302303304305306307308309310»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search