LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
O Mostaru (1)
Utorak, 21 Listopad 2014 12:14

 flat,550x550,075,fMostar - O početku i karakteristikama razvoja varoši - grada, kroz dokumenta i sjećanja

Danilo - Ijad Ijačić

Uski krivudavi sokačići, stoljetne kuće pokrivene pločama, minareti poput koplja od kamena, plavo nebo, suptropska flora i mediteransko sunce - to je Stari Mostar. (Ing. Arch. J. Neiderhart, Stari most u Mostaru, Naše starine I 1953. godine.)

Mostar znači köprili-šeher (varoš, grad s mostom). Prema kazivanju nekih latinskih istoričara, ovdje je postojao most preko Neretve i to na jakom gvozdenom lancu. Njegovi ostaci su se dugo mogli vidjeti na stijenama za koje su bili pričvršćeni, a koje leže u koritu Neretve. Oko ovog mosta sredinom petnaestog vijeka (oko 1452.) spominje se malo naselje. Tada mu se još nije znalo ime. Pod imenom Mostar spominje se od 1474. godine. Pored više izvođenja imena Mostara, najvjerovatnije je dobio ime po mostarima čuvarima toga mosta, koji su boravili u dvije kule s obje strane mosta. (H. Kreševljaković, Esnafi i obrti u BiH II Mostar, Zbornik za narodni život i običaje Juž. Slovena, knjiga 35; 1951)

Mostar su razvijali Turci iz vojno taktičkih razloga. Varoš - grad je postao važna strategijska tačka za dalje osvajanje Hercegovine i srednje Dalmacije, te u borbama sa Mlecima. Kroz Mostar je prolazio glavni drum koji veže Bosnu sa Morem. Zbog toga se teritorij varoši - grada širio iz godine u godinu. Varoš - grad su oko 1468. godine, poslije zauzeća Blagaja, glavnog grada zemlje Hercegove, osvojile čete Isa-bega Isakovića. Varoš ­grad je postao hass (domen) hercegovačkog paše na teritoriji hercegovačkog sandžaka. Gradom upravlja pašin vojvoda sa pedeset vojnika. Već 1474. godine, kada se naselje spominje pod imenom Mostar, njime upravlja subaša, najvažniji upravni činovnik, a od 1476. godine Mostar je sjedište vojvode, jer je grad postao ugledan kadiluk sa rangom kadiluka od nekoliko desetina akči. U njemu živi, radi i djeluje veći broj učenjaka, šejhova, imama, pisaca i pjesnika. Mostar ima mjesnog spahijskog ćehaju, janičarskog serdara, načelnika grada, gradskog zapovjednika, jednom riječju niz uglednih ljudi i prvaka. (H. Šabanović, Putopis E. Čelebije II, str. 242, Sarajevo 1957)

Razvitak varoši – grada

Od dolaska Osmanlija varoš - grad se počeo razvijati iz vojničkih razloga. Najprije se počeo razvijati dio varoši - grada na lijevoj, a tek onda na desnoj obali Neretve. Grad se u početku sastojao od sadašnjih kula na jednoj i drugoj strani mosta. Da bi osigurao i obezbijedio grad, Sulejman-han je naredio da se varoš zida od čvrsta kamena i da se opaše čvrstim zidom. Mostar je površinom imao izgled malenog, ali zato dobro utvrđenog naselja, sa dvije tvrđave. jedna na lijevoj, a druga na desnoj obali. Između tvrđava izgrađen je nadaleko čuveni mostarski most. S obje njegove strane nalazile su se kule. Ona na lijevoj obali zvala se Herceguša, a ona na desnoj Halebinka ili Ćelovina i obje su imale dobro utvrđene kapije. (H. Kreševljaković, I. H. Kapidžić, Stari hercegovački gradovi, Naše starine II, 1954) Tvrđave su bile snabdjevene topovima i drugim raznovrsnim spravama koje su služile za odbranu mosta, a ukrašavali su ih tri izbočena bastiona na kojima su se odmarali ugledni ljudi. Iako su postojale dvije tvrđave, grad je imao samo jednog zapovjednika (dizdara). (H. Šabanović, Putopis Evlije Čelebije II, str. 242) Interesantno je da tvrđave nisu nastale u isto vrijeme kad i Stari most. Na mostu postoji natpis koji to pokazuje, qulle bina sene - 1087. To znači da su kule - tvrđave napravljene 1676, godine. U svakoj tvrđavi se nalazilo po 80 dobro naoružanih vojnika. Pored vojno strateške, kule su imale i drugu namjenu. Lijeva kula služila je i kao i barutana, a desna tzv. Ćelovina, služila je kao tamnica. Na njenim gornjim spratovima nalazila se stražara. Vojnici su stalno čuvali stražu, a svaku noć su zatvarali gradsku kapiju. Grad se u početku sastojao od sadašnjih kula, s jedne i s druge strane mosta. O ovim kulama postoji više pretpostavki. Ima mišljenja da su one stare koliko i most i da su sagrađene sa ciljem da svojim pritiskom na obale Neretve čuvaju most od rušenja. Kula na lijevoj obali Neretve sagrađena je zidovima debelim 3,25 m. Narod je ovu kulu kasnije nazvao Herceguša. Za kulu sa desne strane Mosta pouzdano se ne zna ko ju je sagradio. Jedni njenu gradnju pripisuju kapetanu Halebiji, pa i nosi naziv Halebinka, a drugi njen naziv je Ćelovina. Njena gradnja se pripisuje Mustafa-paši Mostarcu koga su još zvali Ćelić. Prema tome, kula bi mogla biti sagrađena 1714. godine kada je Ćelić bio bosanski namjesnik. Bez obzira što se kulama pripisuju različite godine gradnje, ostaje činjenica da su imale skoro istu namjenu. Kule sa mostom čine jedan skladan arhitektonsko - urbanistički ambijent. Varoš - grad Mostar se dijeli na deset mahala. Šest mahala je na lijevoj, a četiri na desnoj obali Neretve. Na lijevoj su Carina, Brankovac, Donja mahala, koja se još službeno nazivala i Sinan pašinom, Grad, Bjelušine i Luka. Na desnoj obali Neretve su Ričina, Cernica, Zahum i Prethum.

Međutim, u jednom sidžilu (protokolu) mostarskog suda iz 1632. godine, od ovih deset mahala pominju se samo četiri: Luka, Bjelušine, Cernica i Zahum." (Manuscripta Turcica u arh. Zem. Muzeja u Sarajevu br. 964) Značajno je naglasiti da su te mahale svoje nazive dobijale po imenima graditelja pojedinih mostarskih džamija, oko kojih su se i formirale. Do 1636. godine, Mostar je imao 24 mahale. Za te mahale Evlija Čelebija kaže: Ova varoš ima 53 mahale sa 3040 tvrdozidanih, kamenim pločama i ćeremitom pokrivenih kuća. (H. Šabanović, Putopis II str. 244) Međutim, Mostar je u to vrijeme mogao imati oko 35 mahala. Sigurnih, pa ni približnih statističkih podataka o stanovništvu Mostara iz turskog vremena nema. Ali po prostoru što ga je varoš - grad imao krajem 17. vijeka mogao bi brojati oko 12 hiljada stanovnika. (H. Kreševljaković, Esnafi II) Mostar je bio duga i uzana, ali zaista privlačna varoš - grad.

Na jugoistočnoj strani varoši - grada prostire se polje, danas Bišće polje, sve do grada Blagaja.

(Preneseno sa MOST, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, Mostar, Bosna i Hercegovina, broj 142)

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search