LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Historijske zanimljivosti Historijske zanimljivosti
Historijske zanimljivosti
Ponedjeljak, 08 Prosinac 2014 09:07

 O Mostaru (2)

Mostarski mostStari mostarski most

U jednom luku, smjelo raspet nad hirovitom Neretvom, Stari most u Mostaru spada po svome arhitektonskom i historijskom značenju u red spomenika evropskog, pa i svjetskog značaja i vrijednosti. Nisu rijetki slučajevi poređenja ove građevine, nastale u usponu Otomanske carevine, sa drugim arhitektonskim ostvarenjima. Inženjer Neidhardt u svom tekstu "Stari most u Mostaru" (Naše starine , 1953) je rekao: Što je za Pariz Notre Dame, za Carigrad Aja Sofija, to je za Mostar Stari most.

Most predstavlja posebnu atrakciju grada. Njemu se dive svi oni koji ga ugledaju onako vješto ukomponavana u jedan cjelovit pejzaž.

Francuski putopisac Poullet na svom putu kroz Dubrovnik i Bosnu 1658. godine, prolazio je kroz Mostar i zapisao: Nisam tu opazio ništa naročitog, izuzev jednog vrlo starog svoda, koji služi ćuprijom preko malene rijeke zvane Neretva, čija je gradnja bez sumnje smionija i imponzantnija od mosta Rialta u Mlecima premda je potonji na glasu kao pravo čudo. (V. Jelavić, Doživljaji Francuza Poulleta na putu kroz Dubrovnik i Bosnu, god. 1658, G. Z. M. str. 23, 1908)

Zaista tako nešto vješto izvedeno, da sve zajedno prije liči na jednu veliku stijenu, nego na građevinu koju je čovjek gradio za svoje potrebe, teško je naći.

Most je sagrađen 1566. godine na molbu mještana malog trgovačkog naselja lociranog uz obale nikad mirne Neretve. Gradio ga je neimar Sinan, sin Abdulmennan-agin veli Evlija Čelebija, a po naredbi Sulejman-­hana. (Hazim Šabanović, Putopis II, str. 243)

Istina je da je most sagrađen iz vlastitih sredstava sultana Sulejmana zvanog Zakonodavac, ali nije tačno da mu je graditelj bio neimar Sinan. Postoji dokument iz 1568. godine iz koga se vidi da je most djelo Hajrudina, Sinanovog učenika. (Dokumenat se nalazi u Monografiji o Mimaru Sinanu, koji je donio moderni turski istoričar Ahmet Refik u djelu "Mimar Sinan; Istanbul 1931")

Legenda kaže da Hajrudin, kada je most bio završen, nije imao hrabrosti da posmatra skidanje skela sa mosta. Napustio je grad i čekao da telal objavi vijest o tome, a od te vijesti zavisilo je da li će Hajrudin postati slavan i bogat ili će biti pogubljen. Kada su skele uklonjene nad Neretvom se pojavio kameni polumjesec čudesnog izgleda i ljepote. Kao što se vidi, graditelj mu je bio prvorazredni majstor, a ne nekakav stolar, kako kaže Ćatib Ćelebija (Hadži Kalfa), a još manje neimar Rade iz narodne pjesme.

Mila braćo čuda golemoga! Kad se gradi kamena ćuprija, u Mostaru na vodi Neretvi, u cara je ni u kralja nejma, majstor joj je neimare Rade...

Prvi put ovaj most spominje turski geograf 17. vijeka Hadži Kalfa. On kaže da u Mostaru ima most sazidan 974 (1566.) godine, na jedan svod. U jednoj bilježnici iz 1735. godine, koja se nalazi u Zagrebu (JAZU - odio istočnih rukopisa broj 1184) neki softa (učenik) Karadžoz-begove medrese u Mostaru piše na turskom jeziku: Most tvrđave Mostara bi započet 965 godine, početkom mjeseca muharema, pod nadzorom Karadžoz-bega, a po nalogu Hajdara zapovjednika Hercegovine.” (Alija Nametak, Stari most u Mostaru, Sarajevo, 1932)

Isto tako, u jednoj kanun-nami u knjižnici Zemaljskog muzeja u Sarajevu, broj 553 na strani 96, ima ista bilješka. Taj datum odgovara 1557. godini i bez sumnje je datum početka gradnje mosta. Gradnja mosta trajala je devet godine. Potpuno je završen 1566. godine. Govorilo se da su na sredini svoda ispisane ove riječi: Kudreti kemeri, što u prevodu znači svod božije moći. Ove riječi su i tarih (datum) gradnje ćuprije.” (M. Hilmi Muhibić, Stara ćuprija u Mostaru, G. Z. M. 1889) Da je most završen 1566. godine, utvrđeno je i na osnovu table uklesane u lijevoj nozi Starog mosta sa sjeverne strane, koja na turskom jeziku glasi: Džisri bina sene 974”, što znači gradnja mosta 1566. godine.

Most izgleda kao luk duge koji se diže do Kumove slame i pruža s jedne litice na drugu. Ispod sredine mosta teče rijeka ... Neka se zna da sam ja Evlija Čelebija do sada prešao i vidio šesnaest carevina, ali tako visokog mosta nisam vidio. On je prebačen s jedne na drugu stijenu, koje se dižu do neba. Dužina mosta od jedne do druge kapije, koje leže na oba kraja mosta, iznosi ravnih 100 koraka, a širok je petnaest stopa. (Hazim Šabanović, Putopis II ) Istina je da je raspon mosta u luku 29,4 m, širina 43 m, a visina od Ijetnjeg vodostaja Neretve 21 m. Ova veličanstvena građevina iz turskog perioda inspirisala je još u prvim godinama svoga postojanja pjesnika Derviš-pašu Bajezidagića, rođenog Mostarca, koji na turskom jeziku pjeva pjesmu u čast Mostara.

S dvije kule velika ćuprija,
Pružila se preko r'jeke čarne,

Te sa svojim velebnijem lukom,
Pričinja se poput duge šarne.

U vrijeme turske uprave Stari most u Mostaru imao je svoga nadzornika. Sačuvano je nekoliko dokumenata o toj službi. Najvažniji je ferman sultana Mehmeda IV sina Ibrahimova, od zadnjeg dana safera 1059. (4. III 1649), koji se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Sadržaj fermana glasi: Mehmed koji je bio prije timar­defterdar, predložen je od strane temišvarskog defterdara Bektaša da mu se podijeti mjesto nazira na sultan Sulejmanovom mostu u Mostaru, koje je ostalo upražnjeno iza Hasana. Vjegova dužnost počinje od 26. safera 1059. godine sa plaćom od 27 akči dnevno".(Hazim Šabanović, Putopis II)

Neimarski ukus, preciznost i eleganciju, koja je unošena u ovu divnu kamenu građevinu nije pokazao nijedan neimar do tada. Otkako je sazidan ovaj visoki most, otada ovamo dolaze neki veziri, prvaci i visoki dostojanstvenici da ga vide... U rijeci ima stijena velikih kao kupola kupatila, njih rijeka valja uz veliku buku. (Evlija Čelebija, Putopis) U Mostaru obale Neretve i sada obiluju velikim brojem ovih stijena tzv. pećina.

(Preneseno sa MOST, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, Mostar, Bosna i Hercegovina, broj 142)





 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search