LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Alternativna medicina O pčeli i medu
O pčeli i medu
Ponedjeljak, 20 Travanj 2015 19:09

 

medMed kroz religije i med u islamu (4)

Mr. sci Vildana Semić Isaković, Sisak, Republika Hrvatska

 

Što je med i kako nastaje?

 

Med je hrana bogata energijom koju proizvode pčele radilice kako bi njime nahranile mlade pčele. Radilice u većini kukaca početkom zime ugibaju, no početkom proljeća kraljica majka osniva novu koloniju. Kako matica ne može sama stvoriti koloniju, s njom zimu mora preživjeti nekoliko stotina radilica. One maticu hrane, čiste i brinu za jaja i ličinke. Da bi to bilo moguće potrebno je imati zalihe nektara. Te zalihe tokom ljeta pravi pčela medarica. Kada u prirodi raste obilje cvijeća, pčele imaju i više nego dovoljno hrane od koje dio ostaje za zimu.

 

Med je za pčele važan tijekom čitave godine. Čuva se u voštanim stanicama i predstavlja hranu za ličinke, te hranu za stanovnike košnice koji je ne mogu napuštati, pa ovise o spremljenim rezervama. Sredinom ljeta roj pčela sastoji se od jedne matice i preko 60.000 pčela radilica.

 

S druge strane, cvijeće luči mirisnu vodenastu otopinu - nektar. Posebne žlijezde koje proizvode nektar zovu se nektariji, a nalaze se duboko u unutrašnjosti cvijeća. Razlog zbog kojeg biljke proizvode nektar je da privuku kukce koji ih oprašuju. Radilice jezikom sišu nektar i spremaju ga u voljku ili medni želudac. Skupljeni nektar u košnici predaju mladim radilicama, pa kreću u ponovno sakupljanje. Mlade radilice, potom, nektar premeću u ustima 20-tak minuta dodajući mu enzime invertaze. Oni cijepaju saharozu iz nektara na glukozu i fruktozu. Nektar se nakon toga odlaže u stanice saća da ispari voda, da se zgusne i postane koncentriraniji. Nakon tog procesa, kada je smjesa već dovoljno gusta, radilice je ponovo žvaču i dovode u stanje koje bi se moglo nazvati medom. Med se potom postavlja u stanicu za odlaganje meda i poklopi voskom. Tako skladišten čuva eterična ulja iz nektara, a pčele ga po potrebi otvaraju i koriste. Iz saća se med vadi zagrijavanjem na suncu (topljeni med), centrifugiranjem (vrcani med) ili gnječenjem (muljani med). Muljani med spada među najzdravije vrste meda. Pročišćeni se med dobiva zagrijavanjem meda, njegovim cijeđenjem i odstranjivanjem nečistoća. To je žutosmeđa, gusta, prozirna tekućina slatkog ukusa i ugodnog aromatičnog mirisa. Boja, ukus i miris meda ovise o nektaru, odnosno o biljci s koje su pčele skupljale nektar. 

 

Pored cvjetnog meda (od sokova nektarija) postoji i med medljikovac koji potječe od medljike. Medljika je slatka tekućina koju neki kukci izbacuju iz svog tijela kao višak hrane, hraneći se sokom biljke na kojoj se nalaze. Tu tekućinu pčele skupljaju i spremaju u saće, ili samu ili zajedno s medom koji potječe od nektara. I ta pčelinja hrana ima pravo na naziv med. Naime, definicija meda je važna zbog zakona za zaštitu prirodnog meda od falsificiranog.

 

Naziv „med“ ne može se dati produktu dobivenim prehranjivanjem pčela šećerom ili drugim sirupima. Ovakav med treba zvati „šećernim medom“ jer njemu nedostaju bitni sastojci koji su karakteristični za prirodni med. Ne mogu se nazivati medom niti oni pčelinji proizvodi koji sadrže preko 22% vode i 5% saharoze, kao i umjetne vrste meda proizvedene kemijskim putem.

Kemijski sastav meda

Med sadrži oko 200-tinjak aktivnih komponenti potrebnih za razvoj i pravilno funkcioniranje čovjekovog organizma, a to su ugljikohidrati, proteini, vitamini i minerali, kiseline i enzimi. Koristi se za povećanje energije, ima imunostimulirajuće djelovanje i djeluje kao prirodni antioksidans. Zbog složenog sastava ni najsuvremeniji laboratoriji ne mogu ga sintetski proizvesti.

Med se sastoji od šećera (oko 76%), vode (oko 18%) i ostalih tvari (oko 6%). Glavnu karakteristiku medu daje šećer (med je sladak), zatim voda (med je tekućina), a oni sastavni dijelovi koji se nalaze u medu u malim količinama čine razlike između raznih vrsta meda. Te su razlike u boji meda, aromi, okusu i fizikalno-kemijskim svojstvima.

Šećer u medu čine voćni šećer (fruktoza ili levuloza) kojeg ima u medu najviše, oko 41%. Zatim grožđani šećer (glukoza ili dekstroza), oko 34% i saharoza koje ima najmanje, između 1% i 2%. Od ostalih sastojaka značajni su dekstini, minerali, proteini, kiseline, vitamine i enzimi. Sve vrste meda sadržavaju više ili manje dekstina. Po svojim fizikalnim svojstvima dekstrini u medu slični su dekstrinima škroba, ali kemijski su jednostavniji. U svijetlim vrstama meda postotak dekstrina vrlo je mali, od 0,5% do najviše 1%, u tamnim vrstama postotak je veći, a u medu medljikovcu ima ga i preko 10%. Dekstrini daju medu svojstvo ljepljivosti i gustoću, te povećavaju viskoznost meda.

Druga važna grupa, s najvećim udjelom od ostalih tvari, su minerali. Njih ima 3,68%. Med sadrži uglavnom sljedeće minerale: kalij, kalcij, fosfor, magnezij, silicij, željezo, mangan i bakar. Proteini, kao sastavni dijelovi biljki, dolaze u med iz nektara i peluda. Proteini u medu ili su vrlo složene građe ili su u obliku jednostavnijih spojeva, tzv. aminokiselina. Sastoje se od ugljika, vodika, dušika i kisika, a ponekad i od sumpora. Proteini se nalaze u medu ili u obliku prave otopine amino-kiselina ili u obliku tzv. koloida. Koloidi su male lagane pahuljice proteina koje nisu dovoljno teške da se stalože, nego lebde u medu. Pored proteina u koloidnom obliku nalaze se i male čestice voska, zrnca peluda i druge strane neotopljene tvari. Koloidi utječu na formiranje nekih svojstava meda. Oni uzrokuju stvaranje pjene i zračnih mjehurića u medu, od njih med može potamniti, zamutiti se i kristalizirati.

Med sadrži i organske kiseline: mravlju (10%), oksalnu, jantarnu, limunsku, vinsku, mliječnu, glukonsku, piroglutaminsku, maleinsku, valerijansku i benzojevu. U medu nalazimo i vitamine, no u vrlo malim količinama, nedovoljnima za zadovoljavanje dnevne potrebe ljudskog organizma. U medu nalazimo vitamin C, vitamine B - kompleksa, niacin, pantotensku kiselinu, biotin i folnu kiselinu. Tako, brojni mitovi da med treba konzumirati radi vitamina su pogrešni.

Antioksidacijska svojstva meda

Pojam antioksidanta i slobodnih radikala opisali su u jednom od prethodnih tekstova, pa ćemo se ovdje bazirati na antioksidantima koje med posjeduje. Tako je izrazito značajno spomenuti prije svega enzime.

Med obiluje enzimima - dijastaza, invertaza, lipaza, peroksidaza, katalaza i dr. Upravo radi njih med zauzima važno mjesta među prehrambenim proizvodima. Jer enzimi meda u ljudskome organizmu imaju izrazitu antioksidativnu ulogu, a zagrijavanjem meda postiže se suprotan efekt. Naime, stvaraju se slobodni radikali, koje ne samo da inaktiviraju antioksidante, već pokreću niz toksičnih promjena u organizmu. Stoga, ne stavljajte med u vruće napitke!

U medu postoji velika količina sastojaka koji pokazuju antioksidacijsku aktivnost, a najpoznatiji su flavonoidi (krizin, pinocembrin, pinobanksin, kvercetin, kempferol, luteolin, galangin, apigenin, hesperitin, miricetin), fenolne kiseline (kava kiselina, kumarinska, ferulinska, elaginska, klorogenska, galna), askorbinska kiselina, enzimi, (glukoza-oksidaze, katalaze i peroksidaze), karotenoidi, te produkti Maillardovih reakcija.

Količina i tip tih antioksidansa najviše ovise o botaničkom i geografskom podrijetlu meda, dok proizvodnja, rukovanje i skladištenje imaju puno manji utjecaj. S obzirom na način proizvodnje meda, različite vrste meda imaju različiti profil flavonoida i fenolnih kiselina, ovisno o biljci koja je bila glavni izvor nektara. Antioksidacijska aktivnost je u korelaciji sa sadržajem ukupnih fenola i bojom meda, pa prema tome tamniji med koji sadrži više ukupnih fenola, ima i veću antioksidacijsku aktivnost. Fenolni spojevi u medu zapravo su flavonoidi i fenolne kiseline te med upravo zbog sadržaja raznolikih fenolnih spojeva predstavlja izvrstan i prirodan izvor antioksidansa. Flavonoidi u medu su važni jer određuju boju meda, aromu i okus te imaju koristan učinak na zdravlje. Flavonoidi, osim antioksidacijskih svojstava, sadrže i ostala korisna svojstva kao što su protuupalna, antibakterijska, antialergijska, antiishemijska i antitumorska svojstva, te svojstvo inhibicije enzima koje je moguće zbog interakcije enzima sa ostalim dijelovima molekule flavonoida.

Organizam čovjeka posjeduje efikasne obrambene antioksidacijske sustave za zaštitu od slobodnih radikala i ostalih reaktivnih vrsta kisika. Enzimski antioksidansi prvi su obrambeni mehanizam protiv slobodnih radikala te ih neutraliziraju već pri njihovom nastanku. Najpoznatiji među tim enzimima je superoksid-dismutaza, koji štiti DNA i lipide. Međutim, kako čovjek stari, tako se i produkcija tih enzima smanjuje te se nameće potreba za konzumacijom hrane bogate antioksidansima, među kojom se svakako nalazi i med.

Antimikrobni učinak meda

Med se pokazao učinkovit u liječenju različitih vrsta rana, npr.: Fournierova gangrena, opekline, čirevi, dekubitusna oštećenja, rane na zglobovima, Burulijev čir, dijabetičke rane i druge. Najčešći uzroci mikroba na ranama su: Pseudomonas aeruginosa, Escherichia coli, Staphilococcus aureus, Proteus morbilis, Entherobacteriae, Klebsiella pneumonie, Streptococcus fecalis, Streptococcus pyogenes.

Med je učinkovit u liječenju rana zbog antibakterijskih svojstava meda u sprječavanju infekcija, stvaranja viskozne prepreke koja sprječava gubitak tekućine i onemogućava pristup bakterija i razvoj infekcije, enzima koji mogu doprinijeti obnavljanju tkiva i zacjeljivanju rana, upijanju gnoja i održavanju čistoće rane, smanjenja boli, podražaja i uklanjanja neugodnih miris, poticanja angiogeneze (proces nastanka novih krvnih žila), aktivacije makrofaga te oslobađanja čimbenika rasta koji stimuliraju epitelne stanice na regeneraciju i zacjeljivanje rane te smanjenja nastanka štetnih slobodnih radikala.

Mnogi znanstvenici su proučavali antimikrobnu aktivnost meda, i dokazana je povezanost između vodikovog-peroksida (H2O2) u medu i njegove antimikrobne aktivnosti. Vodikov-peroksid nastaje kao rezultat djelovanja enzima glukooksidaze koji oksidira glukozu u glukonsku kiselinu. Osim vodikovog-peroksida, med ima antimikrobnu aktivnost i zbog neperoksidnih sastavnica biljnog podrijetla koje imaju antimikrobni učinak na tkivo i nisu osjetljive na svijetlost i toplinu kao vodikov-peroksid.

Med pokazuje antimikrobno djelovanje zbog: sadržaja vodikovog-peroksida (H2O2), sadržaja neperoksidnih sastavnica biljnog podrijetla, niskog pH (3,2 – 6,5), hidrofilnosti, osmotske aktivnosti, sadržaja flavonoida, aromatskih kiselina, aktivnosti enzima (dijastaze i invertaze).

 

Komentari  

 
0 #1 Fitway 2018-02-02 21:42
Hvala autoru vrlo zanimljiv članak, podelio informaciju na svom Facebook profilu I mojim pratiocima se dopalo.
Vrlo jednostavan i jasan način izloženja informacije.
Nastavi u istom duhu!
Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

  • Bajramska čestitka
    Allah razi olsun. Više...
    21.08.18 20:23
    Autor - Zike
  • Bajramska čestitka
    Hvala na iskrenoj bajramskoj ČESTITKI! Allah razi olsun! Više...
    21.08.18 16:25
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Dioptrija Bože Kovačevića
    Momče, svijetom vladaju drugi(katolici i čifuti), tako da eksperiementi ovoga tipa nosi još više žrt... Više...
    20.08.18 01:46
    Autor - Ibrahim
  • Humoreska za subotu
    U mom mjestu je zaista živio Rušid koji je doselio sa Kosova, oženio se i tu ostao do kraja života.... Više...
    19.08.18 19:04
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Salih Selimović nam je, između...
    Amire Čamdžić, boni ne bili, OKO je otvoreno za svačije mišljenje i nije moj monopol.Za OKO pišu, št... Više...
    19.08.18 15:29
    Autor - Nadan Filipovic
  • Humoreska za subotu
    A gdje je Rušid zaglavio? :) Više...
    19.08.18 14:30
    Autor - Zike
  • Salih Selimović nam je, između...
    Gospodine Filipovicu, 100% se slazem sa vasom konstatacijom da Amir Camdzic provocira svojim komenta... Više...
    19.08.18 12:12
    Autor - Zijo
  • Salih Selimović nam je, između...
    Nadane, ja ne provociram samo iznosim pogled na određene stvari "s druge strane medalje". Uostalom p... Više...
    19.08.18 09:29
    Autor - Druga strana medalje
  • Salih Selimović nam je, između...
    Amire Srbine, Vi ste pravi provokator. Izgleda da trebate stručnu pomoć doktora ili više doktora jed... Više...
    19.08.18 09:04
    Autor - Nadan Filipovic
  • Salih Selimović nam je, između...
    Profesor Salih Selimović i profesor Vojislav Šešelj na TV Happy, link: https://www.youtube.com/watch... Više...
    19.08.18 02:28
    Autor - Znam čoveka
  • Dioptrija Bože Kovačevića
    Pravoslavno muslimanski savez. Super. Tako i treba. Ako bude u odnosima Turaka i Rusa bice i U odnos... Više...
    17.08.18 17:56
    Autor - Druga strana medalje
  • U sridu!!!!
    Jeste, naravno. Zato su Srbi postali popularni u svijetu do te mjere da ih svijet nije mogao više g... Više...
    16.08.18 17:27
    Autor - Zike
  • U sridu!!!!
    Imaš li stranku svoju? Kako ja za tebe nisam čuo? Jesi li ti Srbin musliman? Više...
    16.08.18 17:23
    Autor - Zike
  • U sridu!!!!
    Jeste tako je, zato će Beograd opet biti bombardiran. Znaš da vam saveznici svakih 40,50 godina pra... Više...
    16.08.18 17:20
    Autor - Zike
  • U sridu!!!!
    Kao budući srpski akademik trebali bi znati razliku između agresije i građanskog rata. Na BiH je iz... Više...
    16.08.18 15:43
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • U sridu!!!!
    Kada pišeš o srpskoj premoći, zar vas ne brine i ne čudi, da ta "jaka" Srbija sa takvim naoružanjem... Više...
    16.08.18 15:34
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • U sridu!!!!
    Ja nemam ni viziju da postanem "Dodikov Ljajić", meni sasvim dovoljno da u perspketivi postanem srp... Više...
    16.08.18 00:10
    Autor - Znam čoveka
  • U sridu!!!!
    U Bosni i Hercegovini se vodio građanski rat između posvađanih politika bošnjačke, hrvatske, srpske ... Više...
    16.08.18 00:05
    Autor - Znam čoveka
  • U sridu!!!!
    ... ali su im u pomoć priskočili... Srbi iz Srbije i Crne Gore... Međunarodni sud pravde je donijeo... Više...
    15.08.18 23:57
    Autor - Znam čoveka
  • U sridu!!!!
    Srpska volja se pretvorila u srpsku nevolju. Od zamišljene države "velike Srbije" u kojoj su Srbi t... Više...
    15.08.18 01:30
    Autor - Mehmed Meša Delić
home search