LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti i savjeti iz medicine O marihuani i hašišu
O marihuani i hašišu
Srijeda, 22 Srpanj 2015 09:40

 

Marihuana-1Marihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka

Historija (zlo)upotrebe marihuana i hašiša (2)

Nadan Filipović i Dinka Filipović

Što se Amerike tiče, masovnija stopa uživanja počela je već u 17-tom stoljeću. Smatra se da su sjeme cannabisa tamo donijeli afrički robovi, posebno oni iz Angole. Naime, i današnji sinonimi za marihuanu u Brazlilu su machoa, diamba i liamba; riječi koje imaju porijeklo iz Angole. (Pinho AR. Social and medical aspects of the use of cannabis in Brazil. In: Rubin V, eds. Cannabis and culture. Paris: Mounton Publishers; 1975. p. 293-302)

U Evropi je konoplja (Cannabis) kultivirana ekskluzivno za proizvidnju vlakana od kojih su se izrađivala užad i grube tkanine, grubi papir, itd.

U devetnaestom stoljeću u Evropi je počela upotreba Cannabisa u medicinske svrhe. Marihuanu kao lijek je prvi počeo koristiti irski liječnik William B. O'Shaughnessy, a nakon njega doktor Jacques-Joseph Moreau, francuski psihijatar. O'Shaughnessy je jedno vrijeme radio kao doktor u Indiji gdje je i imao prvi kontakt s marihuanom. On se jako zainteresirao za cannabis i počeo je intenzivno studirati indijsku literature o toj biljci, o njenim preparatima. Evaluirao je njenu toksičnost na pokusnim životinjama, a kasnije ju je isprobavao na svojim pacijentima. On je 1839. godine objavio rad naslovljen “O preparatima indijske konoplje ili gunje” gdje je pisao: “Narkotički efekti gunje su odavno poznati u Africi, Južnoj Americi, Turskoj, Egiptu, Bliskom Istoku, istočnoj Aziji, Indiji, Burmi, Siamu, itd. U svim ovim zemljama i područjima cannabis se koristi u različitim formama. U narodnim medicinama navedenih zemalja ova se biljka koristi i kao lijek, ali u zapadnoj Evropi još nije prepoznata njena aktivnost kao stimulanta ili lijeka.” (Fankhauser M. History of cannabis in Western Medicine. In: Grotenhermen F, Russo E, eds. Cannabis and Cannabinoids. New York: The Haworth Integrative Healing Press; 2002. Chapter 4. p. 37-51) U istom tekstu doktor O'Shaughnessy opisuje vlastite pokuse na ljudima i tvrdi da su preparati pripravljeni od marihuana dosta efikasni kod reumatskih bolova, epileptičkih konvulzija, mišičnih grčeva, itd.

S druge strane, doktor Moreau je koristio preparate marihuana u drugačije svrhe. On je, naime, tada bio liječnik na specijalizaciji u famoznom  Charenton Asylum-u u blizini Pariza. Njegov profesionalni dijapazon je podrazumijevao čak i učešće u pratnji nekih psihijatrijskih pacijenata u daleke i egzotične zemlje. Za vrijeme tih službenih putovanja  doktor Moreau je zapazio da je upotreba hašiša (smole iz marihuana) veoma raširena među Arapima. Prosto se zapanjio kakvi se sve učinci mogu postići pomoću hašiša. U Parizu je 1840. godine prvo na sebi započeo pokuse sa hašišem, a kasnije na svojim mlađim kolegama i studentima medicine. Kad je sakupio i sortirao svoja zapažanja objavio ih je u knjizi „Du Hachisch et de l'Alienation Mentale: Etudes Psychologiques . (Brill H, Nahas GG. Cannabis intoxication and mental illness. In: Nahas GG, eds. Marihuana in science and medicine. New York: Raven Press; 1984. p. 263-306) Na jednom mjestu, u spomenutoj knjizi, doktor Moreau tvrdi: „U hašišu vidim jedno snažno sredstvo koje omogućuje jedinstvenu metodu za istraživanje geneze mentalnih obolenja.“ (Moreau JJ. Du Hachisch et de l'Alienation Mentale: Etudes Psychologiques. Paris: Librarie de Fortin Mason; 1845 - English edition: New York, Raven Press; 1972). 

O'Shaughnessy i Moreau sui mali veliki utjecaj na filozofiju zapadnjačke medicine, tako da su marihuana i hašiš kao lijek dobili svoje mjesto u praksi Engleske, Francuske i općenito zapadne Evrope, a kasnije i USA. Tako je, naprimjer, još davne 1860. godine, održan prvi naučni skup, ili simpozij, o upotrebi marihuana i hašiša u američkoj medicinskoj praksi.

U drugoj polovini 19-tog vijeka u Evropi u USA je objavljeno preko stotinu naučnih radova o terapijskoj vrijednosti marihuane i hašiša (Grinspoon L. Marihuana reconsidered. Cambridge, MA: Harvard University Press; 1971), a pravi klimaks medicinske upotrebe cannabisa u tzv. zapadnoj medicini desio se početkom 20-tog vijeka. Niz farmaceutskih proizvođača i galenskih laboratorija pripravljao je ekstrakte ili tinkture cannabisa, kao naprimjer Merck (Njemačka), Burroughs-Wellcome (Engleska), Bristol-Meyers Squibb, Parke-Davis i Eli Lilly (sve tri USA). (Fankhauser M. History of cannabis in Western Medicine. In: Grotenhermen F, Russo E, eds. Cannabis and Cannabinoids. New York: The Haworth Integrative Healing Press; 2002. Chapter 4, 37-51)

U poznatoj Sajous's Analytic Cyclopedia of Practical Medicine (1924) navedeno je da su najvažnija medicinska djelovanja marihuana i hašiša sedativno i hipnotičko djelovanje kod kronične nesanice, depresije, manija, delirium tremensa, itd. Nadalje je istaknuto analgetsko djelovanje primjenljivo kod teških glavobolja, migrene, zubobolja, moždanih tumora, raznih formi raka, premenstrualnih bolova, itd. Također je navedeno da marihuana i hašiš poboljšavaju apetit, poboljšavaju probavu, da su efikasni čak kod dijabetesa, srčanih palpitacija, seksualne atonije u žena i impotencije u muškaraca.

Međutim, od pedesetih godina prošlog vijeka dolazi do izuzetnog, da ne kažemo dramatičnog, stanja zloupotrebe marihuana i hašiša kao opojnih droga, tako da je ta, nazvali bi je “pošast”, dobila daleko više na značaju od u našem prezentu zaista limitirane i često “pretelaljene” bajagi koristi od medicinske upotrebe spomenute droge.

Marihuana i hašiš su postali najraširenije opojne droge u zapadnom svijetu. Od 1990-te se bilježi sve veći rast broja uživatelja ovih droga. U USA, 2007. godine 40% Amerikanaca starih između 12 i 40 godina je uživalo marihuana ili hašiš, a prema istraživanjima čak 5,8% Amerikanaca povremeno ili stalno konzumira ove droge. U Evropi 20% ljudi starosti od 15 – 64 godine konzimira marihuana i hašiš, a u Australiji 33,5% starijih od 14 godina konzimira te droge. (Copeland J, Frewen A, Elkins,K, Management of cannabis use – a clinical guide, National cannabis prevention and information centre, 2009) Prema najnovijim saopćenjima iz juna ove godine, 3,8% svjetske populacije konzumira marihuana ili hašiš, bilo sporadično ili stalno, a to je broj od oko 160 miliona ljudi, svakako ako se uzme u obzir podatak o broju ljudi na svijetu koji je 2012. godine dostigao 7 milijardi. (Gowing LR, Ali RL, Allsop S, Marsden J, Turf EE, West R, Witton J, Global statistics on addictive behaviours: 2014 status report. Addiction 2015, 110, 904 – 919)

Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje zvanični podaci o broju uživatelja marihuane i hašiša među prema USA State Department-u procijenjenih „samo“ 120.000 povremenih ili stalnih konzumenata droga.

(Ovo je drugi nastavak feljtona objavljenog u sarajevskom Oslobođenju)

 

Komentari  

 
0 #1 TillyBig 2018-12-11 06:13
Hello. I have checked your bosnjackooko.com and i see you've got
some duplicate content so probably it is the reason that you don't rank high in google.
But you can fix this issue fast. There is a tool that
generates content like human, just search in google:
miftolo's tools
Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search