LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti i savjeti iz medicine Novosti iz medicine
Novosti iz medicine
Petak, 14 Kolovoz 2015 10:39

 

Pušač mareMarihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka (3)

Marihuana i hašiš – bazične činjenice o efektima na psihu

Nadan Filipović i Dinka Filipović

Sve aktivne komponente marihuane i hašiša preciznije, a poglavito THC, imaju izražen utjecaj na psihu. (Greydanus DE, Hawver EK, Greydanus MM, Merrick J Front Public Health, 2013, 42, 39 – 42). O tim utjecajima objavljeno je na stotine naučnih i stručnih radova. Po našem mišljenju, najinstruktivnija saopćenja su radovi Coscasa i saradnika iz Pariza. (Coscas S, Benyamina A, Reynaud M, Karila L, Psychiatric complications of cannabis use, 2013, 63, 1426 – 1428), te jedan iscrpan revijalni prikaz kanadsko-indijskih istraživača. (Shrivastava A, Johnston M, Terpstra K, Bureau Y. Cannabis and psychosis: Neurobiology, Indian J Psychiatry 2014, 56, 8 – 16)

Nakon uvida u niz naučnih i stručnih radova lako se može doći do zaključka da se dosta zna o posljedicama akutnog konzimiranja marihuane i hašiša, ali se manje zna o efektima na psihu koji su posljedice regularnog ili kroničnog konzumiranja navedenih droga. Zna se da akutna intoksikacija marihuanom ili hašišem, svakako ovisno od konzumirane količine droge, odnosno doze, dovodi do poremećaja pažnje i memorije, psihomotornih performanci, osjećaj straha, utisak da vrijeme sporije prolazi, a ponekad i akutne psihoze, itd. Od efekata koji su posljedice kroničnog konzumiranja treba istaknuti uvećan rizik razvoja ovisnosti, poremećaji organiziziranja i integriranja kompleksnijih informacija, slabljenje pažnje, stanja nezadovoljstva kvaliteta vlastitog života, a što je posebno važno izraženija sklonost za doživljavanje „jačih vještačkih zadovoljstava“, odnosno tendencija ka probavanju težih droga kakve su heroin, metamfetamin i amfetamini općenito, LSD, a za one koji mogu sebi priuštiti, čak i kokain.

Smatra se da su marihuana i hašiš faktori rizika za javljanje šizifrenije, bipolarnih poremećaja i drugih psihoza, premda još nisu potpuno poznati neurobiološki procesi koji dovode do tih psihičkih poremećaja. Mnogi specijalisti psihijatrijske struka i nauke smatraju da je konzumiranje cannabica involvirano u javljanje oko 50% psihoza, šizofrenija i šizofrenoformnih psihoza. (Moore TH, Zammit S, Lingford-Hughes A, Barnes TR, et al. Cannabis use and risk of psychotic or affective mental health outcomes: A systematic review. Lancet, 2007, 370, 319 – 328)

Međutim, biokemiski mehanizmi djelovanja cannabisa na mozak, dakle na psihu i ponašanje, bili su velika nepoznanica sve dok iz droge izoliran čisti aktivni spoj, delta-9-tetrahydrocannabinol (THC). Dokazano je da THC stimulira takozvane kanabinoidske receptore tipa 1 (CB1) u mozgu, što posebno može afektirati ljude koji formalno (dijagnostički) nemaju šizofreniju, ali imaju određenu predispoziciju da od nje obole. U pogledu psihoza THC izaziva promjene u prefrontalnom korteksu i dovodi do smanjene gustine sinapsi u tom području mozga, kao i do slabije sinaptičke provodljivosti. (D’Souza DC, Sewell RA, Ranganathan M. Cannabis and psychosis/schizophrenia: Human studies. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 2009, 259, 413 – 431)

Veoma je interesantan podatak prema kojim je incidenca psihoza kod ljudi koji ne konzumiraju marihuanu i hašiš oko 20%, a incidenca u konzumenata je 31%, dakle za 50% izraženija. (Kuepper R, van Os J, Lieb R, Wittchen HU, Höfler M, Henquet C. Continued cannabis use and risk of incidence and persistence of psychotic symptoms: 10 year follow-up cohort study. BMJ. 2011, 342 - 348) Tako je na primjer dokazano da se osobe koje konzumiraju marihuanu i hašiši izlažu tri puta većem riziku da se u njih razvije šizofranija i općenito psihoza, svakako u usporedbi sa populacijom ljudi koji nikad ne konzumiraju spomenute droge. (Van Os J, Bak M, Hanssen M, Bijl RV, de Graaf R, Verdoux H. Cannabis use and psychosis: A longitudinal population-based study. Am J Epidemiol. 2002,156, 319 – 327)

U istraživanjima poduzetim na velikom broju uživatelja marihuane i hašiša utvrđeno je da je i kod ženskih i muških uživatelja signifikantno smanjen procenat sive mase, a istovremeno povećan procenat bijele mase u moždanom korteksu. Taj gubitak sive mase posebno je izražen u onih uživatelja koji su počeli konzumirati te droge prije svoje sedamnaeste godine. (Rubino T, Parolaro D. Long lasting consequences of cannabis exposure in adolescence. Mol Cell Endocrinol. 2008, 286 (1-2 Suppl 1), S108 – 13)

Adolescentno doba (adolescencija) je kritični period razvoja mozga karakteriziran sazrijevanjem neurona i procesima mieliniziranja, te značajnim promjenama na razini sinapsi i dendrona. Dokazano je da THC u ljudi, a posebno u mladih ljudi koji su još u razvoju izaziva za mozak veoma štetne neurobiološke promjene koje mogu imati značajan negativni utjecaj na funkciju mozga. Naučno je dokazano da one osobe koje su u mladosti, dakle od puberteta do kraja adolescencije, redovito konzumirale marihuan i hašiš imaju mnogo veći rizik da do dvadeset i šeste godine starosti obole od šizofrenije ili nekih drugih psihoza. (Harkany T, Keimpema E, Barabás K, Mulder J. Endocannabinoid functions controlling neuronal specification during brain development. Mol Cell Endocrinol. 2008, 286, (1-2 Suppl 1), S84 – S90) Osim toga je dokazano da osobe koje su tokom puberteta i adolescencije konzumirali marihuanu i hašiš mnogo češće obolijevaju od šizofrenije u usporedbi sa ljudima koji nika nisu uživali spomenute droge. (Stokes PR, Egerton A, Watson B, Reid A, Lappin J, Howes OD, et al. History of cannabis use is not associated with alterations in striatal dopamine D2/D3 receptor availability. J Psychopharmacol, 2012, 26, 144 –149)

Posebnom riziku je izložen plod u žena koje u toku trudnoće konzumiraju marihuanu i hašiš. (Puighermanal E, Marsicano G, Busquets-Garcia A, Lutz B, Maldonado R, Ozaita A. Cannabinoid modulation of hippocampal long-term memory is mediated by mTOR signaling. Nat Neurosci, 2009, 12, 1152 – 1158). Neki američki naučnici smatraju da procenat konzumiranja marijuane i hašiša u trudnoći varira od 3% do čak 30%, ovisno od populacije i kulture. Aktivne komponente lako prolaze placentu i tako dospijevaju u plod koji još nerođen, ni kriv ni dužan, postaje prenatalni uživatelj spomenutih droga. Također su određene značajne koncentracije THC i drugih aktivnih komponenti u majčinom mlijeku što znači da je mala beba nakon rođenja „nastavila“ drogiranje marihuanom i hašišem. Specifično, marihuana i hašiš je povezana sa poremećajima u rastu, sa pobačajima, sa ranijim porođajima, itd. (Metz TD, Stickrath EH, Marijuana use un pregnancy and lactation: a review of evidence. Am J Obstet Gynecol, 2015, kraj maja, saopćenje još nije izašlo u printanoj formi časopisa)

(Treći nastavak feljtona koji je objavljen u sarajevskom „Oslobođenju“)

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search