LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti i savjeti iz medicine Novosti iz medicine
Novosti iz medicine
Subota, 12 Rujan 2015 13:08

 

HašišMarihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka (6)

Dinka Filipović i Nadan Filipović

Zaključna razmatranja o štetnom djelovanju

Psihoaktivni efekti marihuana i hašiša su posljedica djelovanja aktivne supstance, THC, na takozvane CB1R receptore koji su gusto raspoređeni u centrima mozga koji imaju funkciju u selekciji emocionalnih informacija, učenja i memorije, a najviše tih receptora je locirano u amigdali, prefrontalnom korteksu i hipokampusu. (Marsicano G, Lutz B. Expression of cannabinoid receptor CB1 in distinct neuronal subpopulations in the adult mouse forebrain. Eur J Neurosci 1999, 11, 4213 – 4225) Poremećaji signaliranja CB1R u tim regijama mozga dovode to poremećaja ponašanja, anksioznosti, depresije i psihoza. (Sanchez-Blazquez P, Rodriguez-Munoz M, Garzon J. The cannabinoid receptor 1 associates with NMDA receptors to produce glutamatergic hypofunction: implications in psychosis and schizophrenia Front Pharmacol 2014, 4, 169 – 171)

Kronično pušenje marihuana i hašiša prije navršene sedamnaeste godine ima veoma ozbiljne posljedice, jer dolazi do značajnog slabljenja memorije, koncentracije, pada kvocijenta inteligencije, poremećaja psihomotornih sposobnosti, uvećanog rizika prometnih udesa i ugrožavanja drugih učesnika u prometu, itd. (Renard J, Krebs MO, LePen G, Jay TM. Long-term consequences of adolescent cannabinoid exposure in adult psychopathology Front Neurosci 2014, 8, 361 – 404)

Kod uživatelja tih droga su veoma često potpuno suha usta što za posljedicu može imati propadanje zuba i obolenja desni, a veoma je česta pojava konjunktivitisa.

U mladih ljudi koji redovno uživaju marihuana ili hašiš značajno slabi uspjeh u školi, postaju nezainteresirani su za učenje, nezadovoljni su vlastitim životom, a izuzetno je izražena opasnost da će posegnuti za nekom jačom drogom očekujući jače uzbuđenje. (Copeland J, Frewen A, Elkins,K, Management of cannabis use – a clinical guide, National cannabis prevention and information centre, 2009, 4)

Obavezno treba napomenuti da je pušenje marihuana u nekim slučajevima povezano sa direktnom opasnošću da uživatelji postanu ovisni o heroinu, a da toga nisu bili ni svjesni. Naime, opisani su slučajevi da su dealeri droge marihuana znali potapati u relativno blagi rastvor heroina, a zatim sušili i prodavali kao “malo jaču” marihuanu. Ljudi koji su pušili takvu, prethodno heroinom prepariranu marihuanu ustvari su inhalirali heroin, a poznato je da se heroin ne mora samo intravenski injicirati, već se može ušmrkavati kao kokain, ili inhalirati u formi najfinije prašine.

U velikoj su zabludi oni koji akceptiranju neozbiljne i nadasve nekorektne tvrdnje da marihuana i hašiš ne izazivaju ovisnost. Itekako izazivaju! Ta ovisnost se karakterizira velikom željom za konzumiranje marihuana ili hašiša, te razvojem tolerancije, odnosno pojačanjem doza da se postigne očekivani osjećaj zadovoljstva. Ovisnost se ne razvija kod većine ljudi koji su samo probali marihuanu, ali kod onih koji više puta konzumiraju te droge lako se razvija ovisnost i to kod oko 16% uživatelja. (Degenhardt L, Hall W, Lynskey M. The relationship between cannabis use and other substance use in general population. Drug Alcohol Dependence 2001, 64, 319 – 327)

U ljudi kod kojih se razvila ovisnost o marihuana i hašišu znaju biti jako izraženi apstinencijalni simptomi kad na nekoliko dana prekinu s konzumiranjem. (Budney AJ, Hughes JR The cannabis withdrawal syndrome Curr Opinion Psych 2006, 19, 233 – 238) Ti se simptomi karakteriziraju iritabilnošću, ljutitošću prema najbližoj okolini, nervozom, poremećajem sna, smanenjem apetita, depresivnim raspoloženjima, bolovima u stomaku, znojenjem i drhtavicom, itd. (Copeland J, Frewen A, Elkins,K, Management of cannabis use – a clinical guide, National cannabis prevention and information centre, 2009, 7)

U tretmanu ovisnosti se koriste metode psiho-edukacije, ali je sve češći takozvani farmakoterapijski pristup pomoću antidepresanta, antikonvulzanata, stabilizatora raspoloženja, anksiolitika i glutamatergičkog modulatora N-acetilcisteina, ali nisu zapaženi bog zna kakvi rezultati u pokušajima odvikavanja. (Marshall K, Gowing L, Ali R, Le Foll B. Pharmacotherapies for cannabis dependence Coshrane Databese Syst Rev 2014, 12: CD008940)

Davno je ukazano na činjenicu da su agresivnost i nasilničko ponašanje u direktnoj vezi sa uživanjem marihuana i hašiša. (Abel EL. The relationship between cannabis and violence Psychol Bull 1977, 84, 193 – 211) Takva ponašanja se, međutim, posebice javljaju u periodu apstinencijalnih kriza. Tada su uživatelji marihuana i hašiša ne samo iritabilni i nervozni, već često znaju biti i veoma agresivni i nasilni što nije slučaj dok su pod utjecajem tih droga. (Ostrowsky MK Does marijuana use lead to aggression and violent behavior? J Drug Educ 2011, 41, 369 – 389) U svojim se obiteljima uživatelji marihuane i hašiša znaju neadekvatno ponašati i u stanjima apstinencije i izraženih apstinencijalnih simptoma u stanju su ne samo verbalno maltretirati već i fizički ugrožavati članove obitelji, a posebno su žrtve djeca. (Wells K, Substance abuse and child maltreatment Pediatr Clin North Am 2009, 56, 345 – 362)

U zadnjih petnaestak godina dosta se proučava veza između uživanja marihuana i hašiša i bipolarnog poremećaja. Utvrđeno je da se bipolarni poremećaji javljaju skoro sedam puta češće u uživatelja tih opojnih droga u usporedbi sa populacijom onih koji ih nikad nisu probali. (Grant B, Stinson F, Hasin D, Dawson D, Chou S, Ruan W, Huang B. Prevalence, correlates and comorbidity of bipolar I disorder and axis I and II disorder. J Clin Psychiat 2005, 66, 1205 – 1215)

Istraživači iz Zapadne Australije su prije petnaest godina utvrdili da su mnogo češća samoubojstva među mlađim uživateljima marihuana i hašiša u usporedbi sa mladim ljudima koji ne uživaju te droge. (Hillman S, Silburn S, Green A, Zubrick R. Youth suicide in Western Australia involving cannabis and other drugs. (2000, Perth: Western Australian drug abuse strategy office)

Krajem maja ove godine prezentirani su rezultati jednog velikog istraživanja provedenog na 9.583 uživatelja marihuana i hašiša, a u toj studiji je dokazano da se kod uživatelja tih droga mnogo češće javljaju samoubilačke ideje nego kod populacije koja se ne “druži” s tim drogama. (Delfoterie i suradnici, The relationship between cannabis involvement and suicidal thoughts and behaviors. Drug Alcohol Depend 2015, 150, 98 – 104)

Šta kazati na kraju?

Kratko i jasno - marihuana i hašiš su opasne opojne droge koje pored svojih negativnih efekata na psihičko i fizičko zdravlje najčešće predstavljaju prvi korak u pakao ovisnosti od droga.

Napomena: Reference (izvori prezentiranih podataka) mogu dobro poslužiti čitateljima koji su zainteresirani da još više prošire znanja na ovu važnu temu.

(Ovo je završni nastavak feljtona o marihuana i hašišu koji je objavljen u sarajevskom “Oslobođenju”)

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search