LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti i savjeti iz medicine Novosti iz Bosnalijeka
Novosti iz Bosnalijeka
Četvrtak, 01 Listopad 2015 20:40

 

Mirna SijerčićDoktorica Mirna Sijerčić, menadžer Bosnalijeka: DIPRESAN (paroxetine) je ponos Bosnalijeka!

Nadan Filipović

(na fotki je doktorica Mirna Sijerčić)

U Bosni i Hercegovini je krajem 2013. godine registriran antidepresivni preparat pod tvorničkim imenom, DIPRESAN, koji je na zapadu poznat pod imenom paroxetine, uz alternativna imena: aropax, brisdelle, deroxat, sereupin, seroxat, pexeva, paxil, itd. Spomenuti antidepresiv je proizveden po patentu US4721723A, vlasništvo kojeg je multinacionalna kompanija GlaxoSmithKline, sa sjedištem u Londonu. Doduše, kad su menadžeri GlaxoSmithKline-a shvatili da se sprema golema frka, oni su uspjeli paroxetin prodati kompaniji Aspen Pharmacare od koje je opet Bosnalijek kupio pravo distribucije za BiH. Dakle, ne radi se ni o kakvom Bosnalijekovom preparatu, već o antidepresantu koji se proizvodi u Aspen Pharmacare, a Bosnalijek ga samo pakuje u svoje bočice i kartonske kutijice.

Prilikom promocije dva nova lijeka u hotelu Radon Plaza, 21. novembra 2013. godine, a od kojih je jedan bio spomenuti DIPRESAN, doktorica Mirna Sijerčić, menadžer Bosnalijeka, je u svom uvodnom izlaganju posebno i zaista nekritički naglasila da je Bosnalijek “ponosan zato što pokazuje da je u stanju da doprinese razvoju modernih farmaceutskih trendova i poboljšanja u sektoru zdravlja, te zato što tako potvrđuje svoju poziciju među vodećim farmaceutskim kompanijama u BiH i širem regionu.”

Bože moj, koja šuplja frazeologija i verbalna pirotehnika!

No, ostavimo sada sve to po strani i osvrnimo se malo na „Bosnalijekov ponos“ – antidepresant DIPRESAN.

U jednom od novijih brojeva British Medical Journal-a, broj 351, od 2015, može se „taze“ pročitati o golemoj i opravdanoj zabrinutost zbog sigurnosti korištenja paroxitena, odnosno u BiH DIPRESAN-a. Ta zabrinutost je utemeljena na analizi i reanalizi jednog istraživanja koje je u Australiji provođeno punih 14 godina. Rezultati te australijske studije, svakako uz rezultate iz USA i Engleske, jasno su pokazali da je djelovanje paroxetina (DIPRESAN) jasno povezano sa suicidalnim ponašanjem i samopovrjeđivanjem, posebice u adolescenata u uzrastu od 12 – 18 godina. Osim toga dokazano je da je djelovanje paroxetina (DIPRESAN) na veliku depresiju kod djece i adolescenata identično djelovanju placeba, dakle, neistina je da spomenuti preparat efikasan u tim situacijama, a istina je da je potpuno neefikasan.

Ti rezultati koji „zvone na uzbunu“ dolaze 14 godina nakon što je paroxetin (DIPRESAN) uveden u psihijatrijsku praksu uz „telalenje“ da je to „preparat koji se najbolje tolerira i koji je lijek izbora u tretmanu velike (major) depresije u adolescenata“, a što je „ispaljeno“ u javnost nakon randomiziranog, dvostruko slijepog, placebo kontoliranog kliničkog istraživanja rezultati kojeg su objavljeni u renomiranom Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 2001. godine. U tom kliničkom istraživanju, poznatijem kao studija broj 329, učešće je uzelo 275 adolescenata sa velikom (major) depresijom. Studiju je financirao, pa tko bi drugi, doli vlasnik patenta i kasniji proizvođač i distributer GlaxoSmithKline.

Uprkos svim dokazima da se radi, najblaže rečeno, o jako upitnom preparatu, glasnogovornica GlaxoSmithKline-a za Australiju prepotentno ističe da njena kompanija uopće nema namjeru tražiti od spomenutog američkog časopisa da povuče taj potpuno netočni, a možda i isfabricirani izvještaj o superiornoj efikasnosti paroxetina u stanjima glavne depresije u djece i adolescenata, kao i o njegovoj potpunoj bezopasnosti.

O sumnjama o štetnosti, te bolje rečeno opasnosti uzimanja spomenutog preparata u tretmanu glavne depresije u djece i adolescenata, objavljeno je na desetine naučnih i stručnih radova i prikaza i to u veoma renomiranim medicinskim časopisima diljem svijeta. Posljedica tih saznanja je da u mnogim zemljama psihijatri „vrte glavom“ kad im se spomene paroxetin, te ga, pošto uviđaju da od tog preparata nema nikakvog hajra, a ima i previše rizika, sve manje prepisuju pacijentima.

Dakle, kada se ozbiljan medicinski svijet počinje sve rezerviranije postavljati prema paroxetinu, njega je prosto „zgrabio“ menadžment Bosnalijeka, i time se čak ponose, kako to u maltene egzaltiranom tonu javno proglasi doktorica Mirna Sijerčić, menadžer Bosnalijeka. Nažalost, na toj promociji nitko od prisutnih ne ustade da izrekne makar i neku formalnu kritičku riječ ili da postavi bilo kakvo pitanje o tom novom “Bosnalijekovom uspjehu”.

 

Komentari  

 
0 #4 Mirnesa 2016-07-27 13:11
Sta drugo napisati nego mafija sto druggo na ustrb nevinih ocajnih pacijenata
Vrijedi procitati nuspojavu smrti gdje se jasno iznose malverzacije I marifluci velikih mocnih farmaceutskih kompanija silken whiners tacnije Amerike
Citat
 
 
0 #3 Nadan 2015-12-09 08:26
Oba "lijeka" mogu imati snažno djelovanje na hormonalni balans i izazvati poremećaje ciklusa, posebice Seroxat.
Citat
 
 
0 #2 Aneta 2015-12-09 02:52
Postovani
Iz Makedonije sam i prije sam uzimala Eliceu a sad Seroxat.Nikad mi nije izostajala mjesecnica a evo ovaj put nisam dobila.molim vas recite o seroxat i njegove nus efekte.imam 45 godina i dosad sam imala redovni ciklus na 27dana.Zahvalna
Citat
 
 
+1 #1 Nihad 2015-10-02 01:45
Pa ja koliko ovdje kužim, ispadoše Bosanci pokusni miševi, kunići i pacovi, znate oni što u labaratrorijima eksperimentiraj u na njima, prije nego što puste neki lijek u narod.
Ovaj lijek iz ovoga teksta vidimo pod velikim je upitnikom u velikom i ozbiljnom svijetu. Ljekarui sa skepsom vrte glavom kada im se spomene i faktički dižu ruke od pripisivanja pacijentima jer su istraživanja dovela do ozbiljnih sumnji u efekte ovog "lijeka", posebno na adolescente.
I onda se jave ovi Arslanagići vlasnici tog Bosnalijeka jelde, kupe pravo distribucije za BiH, pa preko svog telala, ove doktorice Sijerčić, telale o Bosnalijekovom preparatu i njihovom doprinosu u sektoru zdravlja".
Stvarno ispada važno je drpiti lovu, a teški milioni eura su u igri; jebeš narod i onako služi za eksperimentiran je još od 1992. godine.
Citat
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search