LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Historijske zanimljivosti Priče o sevdalinkama
Priče o sevdalinkama
Utorak, 08 Studeni 2016 07:57

 

Staro LivnoPošetala Hana Pehlivana

Avdo Huseinović

Pošetala Hana Pehlivana, ispred dvora Firdus-kapetana. Za njom ide Kumrija robinja,

“Kumrijice, po bogu sestrice,

 Je l’ mi kratka peča i feredža?

 Vide l’ mi se džanfezli dimije?

 Vide l’ mi se noge do šljanaka?

 Gleda li me Firdus-kapetane,

 gleda li me i begeniše l’ me?”

 Sevdalinka “Pošetala Hana Pehlivana” zanimljiva je iz više razloga.To je primjer pjesme u kojoj je lokalno obilježje ostalo u drugom planu, iako spominjanje kapetanske porodice Firdusa upućuje na Livno kao najverovatnije mjesto njezina nastanka. Ostalo je nepoznato koga je pjesma zapamtila u neobičnom imenu junakinje, jednakom u gotovo svim sačuvanim varijantama, ali je izvjesno da je to bila neka djevojka ili žena, čuvena u livanjskoj sredini zbog svoje kićenosti. Hana Pehlivana je tako postala tip gizdave junakinje u usmenoj lirici bosanskohercegovačkog prostora, a pjesma je jedinstvena po tome što je ostvarena kao niz pitanja, čime je postignuta vrlo plastična slika žene u njezinoj elementarnoj situaciji, u želji da se svidi.

Sevdalinku je zapisao rahmetli Munib Maglajlić u svojoj knjizi “Usmena lirska pjesma, balada i romansa”, objavljenoj 1991. godine. Iako je rahmetli Maglajlić naglasio da se ne može sa sigurnošću tvrditi o kojem je livanjskom Firdusu riječ, postoje indicije da je u pjesmi opjevan, najpoznatiji Ibrahim-beg, livanjski kapetan. Riječ je o važnoj historijskoj ličnosti ovog kraja. Rođen je u Livnu, potkraj 18. stoljeća. Ibrahim-beg Firdus je bio pripadnik bosanske begovske porodice, koja vodi porijeklo od starog bosanskog plemstva iz okoline Livna. Bio je sin Ahmed-bega Trećeg i od 1804. njegov nasljednik na položaju livanjskoga kapetana. Husein-kapetan Gradaščević je Ibrahim-bega Firdusa 1832. godine imenovao za glavnog zapovjednika vojske livanjskoga, duvanjskog, glamočkog i svih hercegovačkih kadiluka i povjerio mu vođenje vojnih operacija protiv Ali-age Rizvanbegovića, u kojima je bio poražen. Nakon sloma Gradaščevićeva pokreta neko vrijeme se sklonio na područje pod austrijskom vlašću, a 1834. godine ponovno je stekao livanjsku kapetaniju. Kada su kapetanije u Bosni bile ukinute 1835. godine, Ibrahim-beg Firdus je postao privremeni upravnik livanjskog sandžaka.

Godine 1835. pomagao je livanjskim franjevcima da sagrade svoju kuću, a 1836. protiv njega su se pobunili Livnjaci, pa je bio smijenjen s položaja. Svoje posljednje dane, prije odlaska u emigraciju, proveo je na svom imanju u Crnom Lugu na sjeveru Livanjskog polja. Prema zapisu Maria Petrića, on se u Crni Lug sklonio bježeći iz Čelebića pred pobunom livanjskih begova. Nakon kraćeg boravka u Crnom Lugu, dobio je azil od Austrije i prešao u Dalmaciju. Umro je 22. maja 1837. godine u Travniku pod nejasnim okolnostima.

U samom centru Livna, na desnoj obali rijeke Bistrice, stotinjak metara od njenog izvora, smješteno je Firdusbegov mezaristan, koji je 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Mnogi nišani ovog mezaristana su uništeni, ali i oni koji su ostali ukazuju na to da je to grobljanska cjelina sa najdekorativnijim nišanima u Livnu, pa i širem području Bosne. Posebno je karakterističan po većem broju visokih, profilisanih i dekorisanih santrača i sarkofaga na koje su postavljeni masivni dekorisani nišani sa tarisima koji su vrlo sitni s obzirom na meterijal u kojem su rađeni. Rađeni su od kamena miljevine. Sve ovo ukazuje na vrlo vješte klesare i visok nivo umjetničkog znanja. Na jednom od najstarijih mezara piše: On je Vječni Tvorac. Pomilovani i oprošteni (potreban) milosti Gospodara svoga koji oprašta …. Amed kapetan, sin Ahmeda kapetana, sin Firdus-bega. Fatiha za njegovu dušu. Godine 1188.(1774./1775). Pretpostavlja se da je riječ o mezaru djeda Ibrahim-bega Firdusa.

Sevdalinka “Pošetala Hana Pehlivana” spada u red poravnih sevdalinki, a jednu od najuvjerljivijih interpretacija ostvarila je Emina Zečaj 1976. godine u pratnju Tamburaškog orkestra Radio Sarajeva.

(Tekst je prenesen iz Preporodovog Journala, 2016, uz dopuštenje urednika Ismeta Isakovića kojem se od srca zahvaljujemo.)

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search