LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Komentari Osvrt Muhameda Filipovića
Osvrt Muhameda Filipovića
Nedjelja, 11 Veljača 2018 17:59

 

TunjoSamo nam kritičko mišljenje i nauka mogu pomoći

Muhamed Filipović

Svi koji iole ozbiljnije promišljaju ne samo situaciju u Bosni i Hercegovini, regiji, nego i cijelome svijetu, saglasni su da su nakon Drugog svjetskog rata, koji se odigrao kao velika konflagracija demokratskih snaga sa snagama fašizma i pobjedom demokratskih snaga, stvoreni uvjeti za nastanak ere mirnog razvitka i, jednostavnije rečeno, tehničkog sređivanja problema koje je mučna prethodna historija Evrope i svijeta ostavila tadašnjoj generaciji.

Nestvarne zamisli

A historija je pobjednicima nad fašizmom ostavila u naslijeđe kolonijalni sistem koji je bio ne samo nemoralan već i politički neproduktivan, jer nije bio u stanju da ostvaruje ciljeve koje su mu njegovi tvorci postavljali. Pobjednici nad fašizmom su stvorili i Organizaciju ujedinjenih naroda koja je trebala biti ne samo čuvar teško postignute pobjede i uspostavljanja mira nego i faktor koji će programirati mjere razvoja u svijetu koje će voditi ujednačavanju stanja i mogućnosti ljudi kao bitnom faktoru ostvarenja pretpostavki za trajniji i mirniji razvoj.

Nažalost, nije proteklo ni nekoliko godina, a ove lijepe zamisli su se pokazale nestvarnim i došlo je do sukoba između grupacije komunističkih zemalja i grupacije demokratskih zemalja, tj. do Korejskog rata, koji je pokazao da su političke snage u svijetu ekstremno polarizirane. Nova polarizacija nastala je kao posljedica načina rješavanja problema koje je ostavila vladavina fašizma i dugotrajni rat.

Naime, pobjednici nad fašizmom Sjedinjene Američke Države, Sovjetski savez, Velika Britanija, Francuska i Kina su nizom sporazuma od Kazablanke do Jalte mir utemeljili na ideji podjela svijeta na zone utjecaja koji se sveo na utjecaj dva bloka sila. Ostvarenje ovog plana izazvalo je jačanje suprotnosti koje su dovele do cijelog niza lokalnih ratova u Koreji, Malaji, Indoneziji, Indiji, Pakistanu i Indokini, a kasnije se ta situacija prenijela i na Bliski istok, gdje je nastao palestinsko-židovski rat i cijeli niz lokalnih sukoba u Africi.

Od trajnog mira, harmonizacije interesa i mogućnosti država i ljudi u svijetu nije preostalo ništa drugo osim nove i još dublje podjele svijeta na dva pola u nešto reduciranom obliku, budući da je nekadašnji Pokret nesvrstanih, koji je funkcionirao kao faktor amortizacije i sprečavanja eventualno velikog sukoba, nestao, a veliki sukob sprečava samo strah svih da su stvorena i toliko raširena sredstva masovnog uništavanja da svaki veliki rat sličan onom kakav se odigrao sredinom 20. stoljeća vodi svijet u apsolutnu katastrofu.

I ako izuzmemo slučaj, što u historiji nije rijetko, koji može da dovede do velike konflagracije bez obzira na namjere učesnika te igre, te svijet bude pošteđen nuklearne katastrofe, ostaje opravdani strah od drugih vrsta katastrofe, a to je klimatska katastrofa i porast broja stanovništva s uporednim smanjenjem obradivog zemljišta i drugih izvora za život, uz sve veću koncentraciju bogatstva u sve manjem broju ruku i sve obimnijem siromaštvu.

Iluzije i laži

Takav razvoj vodi ka sve većoj nestabilnosti, povećanju nesigurnosti, brige, potpune otuđenosti i izgubljenosti ljudi i to u dvostrukom aspektu. Niko, ma kako bio moćan i silan, ne može izbjeći negativne posljedice egzistencijalne situacije, osim ako sije iluzije i laži, a cijeloj toj situaciji veliki doprinos i težinu donosi s jedne strane ekstremna polarizacija među ljudima s milijardama stanovnika koji jedva preživljavaju ili se nalaze izvan podnošljivih granica uvjeta života, te maloga broja sve bogatijih ljudi koji vladaju današnjim svijetom.

Na drugoj strani, to izaziva turbulencije i stalne socijalne sukobe za koje niko normalan ne može pretpostaviti da neće prijeći granicu i da u izvjesnim situacijama neće izazvati pobunu velikih razmjera onih koji su poniženi i uvrijeđeni, kao i da neće dovesti do pojave novih oblika totalitarizma kako bi se ukupna situacija držala u granicama koje vladajući smatraju podnošljivim.

Sve ovo što se odnosi na svijet u cjelini, odnosi se i na Evropu, pa i na našu regiju, s time što naša regija nosi vrlo svježe ožiljke jedne konflagracije koja je završila genocidom nad jednim narodom, a nije bila ni logična ni opravdana ni razumna, niti je mogla donijeti bilo kakav rezultat. Kao mali laboratorijski ogled, situacija u našoj zemlji i u regiji dokazuje da se metodama nasilja ne mogu rješavati problemi, nego samo proizvoditi i produbljivati krizne situacije i stvarati novi problemi.

Ni 130.000 mrtvih ljudi, uništena zemlja koja je vraćena 50 godina unazad, nije pomoglo da se ostvari jedini ideal koji može proizvesti bilo koja totalitarna ili nacionalno ekskluzivna misao o posebnim pravima jednog naroda prema drugim u kojem ljudi u 21. stoljeću još sanjaju o stvaranju nacionalnih država kao da se nalazimo na početku evropske historije.

Da bismo mogli odgovoriti svim izazovima koje ovakvo stanje postavlja pred ljude i ljudsko mišljenje, a namjerno izbjegavam da kažem političare, jer naši političari za 30 godina nisu uspjeli dokazati sposobnost kvalitetnog političkog mišljenja, moramo najprije shvatiti da nam jedino kvalitetno, odgovorno, kritičko mišljenje i nauka mogu pomoći da razumijemo stanje u kojem se nalazimo i kojim i kakvim putevima možemo da ga prevaziđemo.

Svako mišljenje koje ima intenciju da spozna i razumije svijet počinje s diferencijom.

To se pogotovo odnosi na kritičko mišljenje, a diferencijacija je jedna logička kategorija čije je značenje definirao još Aristotel, a posebno ga detaljno analizirao Hegel u svojoj logici odnosno u svom filozofskom sistemu. Zadatak ovog priloga sastoji se u tome da na nizu primjera pokaže kako se može i mora vršiti diferencijacija prema različitim pojavama u životu, prema određenim idejama, politikama, načinima mišljenja, praksi, postupanju i svim drugim aspektima onoga što se zove ukupnost društvenog postojanja i djelovanja.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

  • RUŠID - roman u nastavcima
    Apsolutno se slažem s tobom moj polu-imenjače. ;-) Više...
    18.11.18 02:37
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Nadane, ne zahatori, ali mislim da je ovaj moj polu-imenjak Zike nestrpljiv da procita sta se desava... Više...
    17.11.18 12:46
    Autor - Zijo
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Boga mi se oteglo. Ali nema veze, izdržao je Zike i gore. ;) Vozdra. Više...
    17.11.18 02:20
    Autor - Zike
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Zike, ako Vam se radnja otegla, lijepo forget Rušida i to je to. Što se tiče pitanja odgovor bi moga... Više...
    15.11.18 08:01
    Autor - Nadan Filipovic
  • RUŠID - roman u nastavcima
    Ne bih da dosađujem ali moram priupitati nešto: “Ima li još kol’ ko?” :roll: Više...
    13.11.18 16:02
    Autor - Zike
  • Otvoreno pismo reisu-emeritus...
    Ovo pisanje je za pohvalu, da neko napokon nešto tačno (istinito) napiše o reisu Ceriću koji je uspi... Više...
    05.11.18 17:29
    Autor - Mehmed Meša Delić
  • Nemanjin portret
    Eeee, Amire, Amire! Grdne rane moje, o čemu sanjate. Iz faze jednog tetrijeba koji svoje megasrpstvo... Više...
    05.11.18 10:06
    Autor - Nadan Filipovic
  • Nemanjin portret
    Nadane, doći će i moje vreme, kada će se stvoriti povoljne okolnosti kada će i ovakvi "doći do izraž... Više...
    04.11.18 23:27
    Autor - Amir Čamdžić
  • Nemanjin portret
    Zijo, Amir Čamdžić je u dubini duše jako nesretan izgubljeni čov(j)ečuljak. Htio bi biti nešto što m... Više...
    04.11.18 22:47
    Autor - Nadan Filipovic
  • Nemanjin portret
    Nas "do kraja zivota Srbin" bi trebao da malo vise prati sociolosku nauku, azurirao bi stanje oko pi... Više...
    04.11.18 21:42
    Autor - Zijo
  • Nemanjin portret
    @ Amir Camdzic Sramotno za jednog pravnika da toliko brka babe I zabe, da ne pravi distinkciju izmed... Više...
    04.11.18 21:42
    Autor - Zijo
  • Nemanjin portret
    Nema to nikakve veze sa tim da su Srbija, Srbi, Beograđani kako god nazovite, izvršili agresiju na B... Više...
    03.11.18 16:11
    Autor - Zike
  • Nemanjin portret
    https://www.youtube.com/watch?v=yt9Uy-1zuQw&t=1559s Više...
    03.11.18 09:30
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Salih Selimović - Moj predak primio je islam 1650., mi smo Vujovići iz Hercegovine „Moja je želja bi... Više...
    03.11.18 09:21
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Ja ne razumem čemu potreba Emira Kusturice da se pravda bilo kome za svoje poreklo, ko su mu bili ot... Više...
    03.11.18 09:02
    Autor - Amir Čamdžić
  • Jedan savjet
    Fala na clanku, pred dva dana na kolonoskopiji mi j utvrden diverticolosis coloni totius uz napomenu... Više...
    02.11.18 21:36
    Autor - Durdica Jelenc
  • Nemanjin portret
    Emirovoj majci nije ime Senka, već Senija. Nebitno, čovjek se osjeća nacionalno Srbin i sasvim dovol... Više...
    02.11.18 21:27
    Autor - Znam čovjeka
  • Nemanjin portret
    Koliko ja znam u ovom tekstu je napravljena cinjenicka greska. Senka Kusturica, rodjena Numankadic n... Više...
    29.10.18 22:24
    Autor - Zijo
  • Feljton o izraelskoj politici ...
    Vlado, dobro ti Zike napisa, ne pravi se ni ti ni ostali mutavi, a ja dodajem glupi. Srbi iz Srbije ... Više...
    29.10.18 22:03
    Autor - Zijo
  • Feljton o izraelskoj politici ...
    Normalno da su Srbi agresori kad su proglasili srpsku republiku BiH. Vlado ne pravi se mutav, možeš ... Više...
    24.10.18 17:13
    Autor - Zike
home search