LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi Bosanski ljudi (2)
Bosanski ljudi (2) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 12 Rujan 2012 10:05

 

Gazi-Husrevbeg

Dvije godine nakon Mohačke bitke, tačnije u proljeće 1528. godine u turske ruke pada tvrdi grad Jajce, a poslije slabe odbrane totalno obeshrabrene posade i neodlučnosti njezina zapovjednika Stjepana Grbonoga. Jajce je zauzeo Gazi-Husrevbegov ćehaja Murat-beg Tardić, inače Dalmatinac-katolik rodom iz Šibenika. Kad su mu glasnici javili da je Jajce palo, kapetan Andrija Radović bez borbe predade Banja Luku. Nakon toga Turci osvajaju tvrđave Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaški Grad, Komatin i Bočac, a sve te utvrde osvojili su sami Bošnjaci sa Gazi-Husrevbegom na čelu.

Husrevbeg je upravljao Bosnom od 1521. do 1541. godine, no ta njegovo “begovanje” nije bilo u “komadu”. Naime, on je dva puta gubio namjesništvo, oba puta navodno zbog ratnih neuspjeha.

Prvo njegovo begovanje u Bosni traje od jeseni 1521. do juna 1525. godine. Nakon polugodišnjeg boravka u Stambolu vraćen je u Bosnu na isti položaj u januaru 1526. godine, te je upravljao do proljeća 1534. godine. Nakon toga je opet dekretom iz Carigrada maknut s položaja bosanskog sandžakbega, a da bi se treći put vratio u Bosnu čekao je tamo oko dvije godine. U tom intermecu bosanski sandžakbeg bio je Mehmedbeg Mihaljbegović.

Vrativši se u Bosnu u maju 1536. godine, on u svojoj voljenoj Bosni ostaje sve do svoje smrti 18. juna 1541. godine.

Husrefbeg je tokom svoga života dobio je nadimak Gazi (junak, pobjednik), a kada je i u kojoj prilici taj nadimak dobio nije pouzdano poznato, ali je jedno sigurno da je nadimak Gazi bio aktuelan prije nego li je izgrađena njegova velelijepa džamija.

O Gazi-Husrevbegovoj smrti postoje dvije verzije. Po jednoj, Gazi-Husrevbeg je izgubio život na teritoriju današnje Crne Gore, i to u bici protiv pobunjenog plemena Kuča. Navodno su Kuči odbili plaćati harač, a Carigrad posla Gazi-Husrevbega da u krvi uguši tu drsku pobunu. Prema predaji Gazi-Husrevbegu su nakon pogibije izvadili utrobu (drob) koji je zakopan na mjestu pogibije, dok mu je tijelo balzamirano medom i preneseno u Sarajevo, te sahranjeno u turbetu pored njegove velelijepne džamije. Po mjestu gdje je navodno zakopana Gazi-Husrevbegova utroba (drob), cijeli kraj je dobio ime Drobnjak, a kasnije Drobnjaci, a to ime i danas stoji.

Međutim, ja smatram da je historijskoj istini bliža ona verzija iz Fojničke hronike, po kojoj je prema franjevcima Gazi-Husrevbeg umro u Sarajevu, te je ukopan u posebno izgrađenom turbetu u neposrednoj blizini njegove džamije, gdje rahmetlija već preko 450 godina sluša žubor šadrvana iz centra džamijskog dvorišta.

Gazi-Husrevbeg je nesumnjivo najveći dobrotvor grada Sarajeva. On je za Sarajevo učinio više nego bilo koji sandžakbeg, vezir ili paša ili bilo koji čovjek prije i poslije njega.

Nikako ne mogu a da najprije ne spomenem dragulj Husrevbegova vakufa, a to je Husrebegova džamija ili skraćeno i u narodu uobičajeno Begova džamija. Ta najmonumentalnija građevina islamske kulture u Bosni i Hercegovini, djelo je majstora Sinana, a građena je prema nacrtima (projektu) poznatog stambolskog arhitekta Ajem Esir Alija. Prema historijskim i arhivskim podacima gradnja je počela negdje oko 1525. godine, a završena krajem 1529, odnosno početkom 1530. godine. Pored toga što je karakterizira masivnost i monumentalnost, ova građevina je puna elegancije koja i dan danas budi uzdahe onih koji stvarno znaju uživati u istinskoj ljepoti. Džamijsko kube ima kvadratnu bazu sa stranicom od 13 metara, dok mu je visina dvostruko veća i iznosi tačno 26 metara. Na visini od 19 metara nalaze se pandativi urešeni stalaktitima, a iznad pandativa se nalazi dva i po metra visoki tambur kroz koji vodi prolaz ograđen galerijom. Unutar džamije minuciozno su ukomponovani svi, pa i najsitniji detalji, te prelijepi i elegantni stubovi, unikatni mihrab, a raspored dnevnog svjetla zaista je fantastičan. U dvorištu se nalazi prelijepi šadrvan čiji žubor mladim budi mnoge nade, a starijim još više uspomene. Uz džamiju se nalazi Sahat-kula, turbeta i kamena ograda, a preko puta džamije je čuvena Gazi-Husrevbegova biblioteka i Medresa koje su iznjedrile čitav niz istaknutih učenjaka i javnih osoba.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search