LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Novosti i savjeti iz medicine
Novosti iz medicine
Ponedjeljak, 10 Kolovoz 2015 21:07

 

TetovažaTetoviranje i rak – pregled dosadašnjih naučnih saznanja

Nadan Filipović

(Na slici je primjer jedne tetovaže iz Srbije na kojoj se nalaze Carla Del Ponte (lijevo) i Slobodan Milošević (desno), a koja je utetovirana na zaista neubičajenom mjestu tijela)

Još je 1969. godine dermatolog, Dr Kirsch, opisao slučaj pojave melanoma, veoma agresivnog tumora, na mjestu tetorviranja kod jednog mladog čovjeka. Nakon tri godine, tačnije 1972, Dr Kirsch je u svojoj praksi pronašao još jedan slučaj melanoma koji se pojavio na jestu tetoviranja. (više u: Kirsch N. Malignant melanoma developing in a tattoo Int J Dermatol 1969, 99, 596 – 598; Kirsch N. Malignant melanoma developing in a tattoo Int J Dermatol 1972, 11, 16 – 20) Kasnije su Wolfort i saradnici objavili svoj prikaz jednog slučaja u kojem su opisali javljanje melanoma na mjestu tetoviranja. (više u: Wolfort FC et al. Supeficial melanoma in a tattoo Br J Plast Surg 1974, 27, 303 – 304)

Uslijedili su dalji prikazi javljanja melanoma na mjestu tetoviranja. Slučajeve javljanja melanoma opisali su Kircik i saradnici 1993. godine (više u: Kircik L et al. Malignant melanoma in a tattoo Int J Dermatol 1993, 32, 297 – 298), Khan i saradnici 1999. godine (više u: Khan IU et al. Malignant melanoma disguised by a tattoo Br j Plas Surg 1999, 52, 598 – 599), Stinco i saradnici 2003. godine (više u: Stinco G et al. Malignant melanoma in a tattoo Dermatology 2003, 206, 345 – 346), Paradisi i saradnici 2006 godine (više u: Paradisi A et al. Malignant melanoma in a tattoo: case report and review of the literature Melanoma Res 2006, 16, 375 – 376), a Kluger i Saarinen 2015. godine (više u: Kluger N, Saarinen K. Melanoma on a tattoo Presse Med 2015, 44, 473 – 475).

Prema najnovijem saopćenju iz Australije koje je objavljeno u Australian Journal of Dermatology, 2105, 56, 232 – 237, Dr Alice Klein upozorava na 16 slučajeva melanoma koji se javio na mjestima tetoviranja kod ljudi u Australiji, a najviše ih je registrirano u Queensland-u, prema izvještajima Instituta za dermatologiju i Princess Alexandra Hospotal u Brisbane-u. Dr Alice Klein je 7. aprila ove godine u časopisu Australian Doctor, na četvrtoj strani objavila saopćenje pod naslovom: “Tattoos concerning: ink concealing cancer threat”. Opisala je slučaj jednog čovjeka starog 76 godina kojem se na mjestu na kojem se nalazila tetovaža pojavio melanom, ali je boja tetovaže prosto sakrila taj površinski melanom tako da ga njegov liječnik opće medicine nije uspio vidjeti sve dok nije dostigao površinu od dva kvadratna centimetra. Dermoskopski pregle je bio jako otežan jer je tinta kojom je izvršeno tetoviranje, dakle tamno plava boja, prosto maskirala taj melanom i nije omogućila pravovremenu dijagnozu i efektivan operativni zahvat.

 
Novosti iz medicine
Nedjelja, 02 Kolovoz 2015 21:05

 

Pušenje mareMarihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka

Historija (zlo)upotrebe marihuana i hašiša (2)

Nadan Filipović i Dinka Filipović

Što se Amerike tiče, masovnija stopa uživanja počela je već u 17-tom stoljeću. Smatra se da su sjeme cannabisa tamo donijeli afrički robovi, posebno oni iz Angole. Naime, i današnji sinonimi za marihuanu u Brazlilu su machoa, diamba i liamba; riječi koje imaju porijeklo iz Angole. (Pinho AR. Social and medical aspects of the use of cannabis in Brazil. In: Rubin V, eds. Cannabis and culture. Paris: Mounton Publishers; 1975. p. 293-302)

U Evropi je konoplja (Cannabis) kultivirana ekskluzivno za proizvidnju vlakana od kojih su se izrađivala užad i grube tkanine, grubi papir, itd.

U devetnaestom stoljeću u Evropi je počela upotreba Cannabisa u medicinske svrhe. Marihuanu kao lijek je prvi počeo koristiti irski liječnik William B. O'Shaughnessy, a nakon njega doktor Jacques-Joseph Moreau, francuski psihijatar. O'Shaughnessy je jedno vrijeme radio kao doktor u Indiji gdje je i imao prvi kontakt s marihuanom. On se jako zainteresirao za cannabis i počeo je intenzivno studirati indijsku literature o toj biljci, o njenim preparatima. Evaluirao je njenu toksičnost na pokusnim životinjama, a kasnije ju je isprobavao na svojim pacijentima. On je 1839. godine objavio rad naslovljen “O preparatima indijske konoplje ili gunje” gdje je pisao: “Narkotički efekti gunje su odavno poznati u Africi, Južnoj Americi, Turskoj, Egiptu, Bliskom Istoku, istočnoj Aziji, Indiji, Burmi, Siamu, itd. U svim ovim zemljama i područjima cannabis se koristi u različitim formama. U narodnim medicinama navedenih zemalja ova se biljka koristi i kao lijek, ali u zapadnoj Evropi još nije prepoznata njena aktivnost kao stimulanta ili lijeka.” (Fankhauser M. History of cannabis in Western Medicine. In: Grotenhermen F, Russo E, eds. Cannabis and Cannabinoids. New York: The Haworth Integrative Healing Press; 2002. Chapter 4. p. 37-51) U istom tekstu doktor O'Shaughnessy opisuje vlastite pokuse na ljudima i tvrdi da su preparati pripravljeni od marihuana dosta efikasni kod reumatskih bolova, epileptičkih konvulzija, mišićnih grčeva, itd.

 
O marihuani i hašišu
Srijeda, 22 Srpanj 2015 09:40

 

Marihuana-1Marihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka

Historija (zlo)upotrebe marihuana i hašiša (2)

Nadan Filipović i Dinka Filipović

Što se Amerike tiče, masovnija stopa uživanja počela je već u 17-tom stoljeću. Smatra se da su sjeme cannabisa tamo donijeli afrički robovi, posebno oni iz Angole. Naime, i današnji sinonimi za marihuanu u Brazlilu su machoa, diamba i liamba; riječi koje imaju porijeklo iz Angole. (Pinho AR. Social and medical aspects of the use of cannabis in Brazil. In: Rubin V, eds. Cannabis and culture. Paris: Mounton Publishers; 1975. p. 293-302)

U Evropi je konoplja (Cannabis) kultivirana ekskluzivno za proizvidnju vlakana od kojih su se izrađivala užad i grube tkanine, grubi papir, itd.

U devetnaestom stoljeću u Evropi je počela upotreba Cannabisa u medicinske svrhe. Marihuanu kao lijek je prvi počeo koristiti irski liječnik William B. O'Shaughnessy, a nakon njega doktor Jacques-Joseph Moreau, francuski psihijatar. O'Shaughnessy je jedno vrijeme radio kao doktor u Indiji gdje je i imao prvi kontakt s marihuanom. On se jako zainteresirao za cannabis i počeo je intenzivno studirati indijsku literature o toj biljci, o njenim preparatima. Evaluirao je njenu toksičnost na pokusnim životinjama, a kasnije ju je isprobavao na svojim pacijentima. On je 1839. godine objavio rad naslovljen “O preparatima indijske konoplje ili gunje” gdje je pisao: “Narkotički efekti gunje su odavno poznati u Africi, Južnoj Americi, Turskoj, Egiptu, Bliskom Istoku, istočnoj Aziji, Indiji, Burmi, Siamu, itd. U svim ovim zemljama i područjima cannabis se koristi u različitim formama. U narodnim medicinama navedenih zemalja ova se biljka koristi i kao lijek, ali u zapadnoj Evropi još nije prepoznata njena aktivnost kao stimulanta ili lijeka.” (Fankhauser M. History of cannabis in Western Medicine. In: Grotenhermen F, Russo E, eds. Cannabis and Cannabinoids. New York: The Haworth Integrative Healing Press; 2002. Chapter 4. p. 37-51) U istom tekstu doktor O'Shaughnessy opisuje vlastite pokuse na ljudima i tvrdi da su preparati pripravljeni od marihuana dosta efikasni kod reumatskih bolova, epileptičkih konvulzija, mišičnih grčeva, itd.

 
O marihuani i hašišu
Nedjelja, 28 Lipanj 2015 21:02

 

MarihuanaMarihuana i hašiš – prvi koraci na putevima što su često bez povratka

Historija (zlo)upotrebe marihuane i hašiša (1)

Marihuana je naziv za osušeno lišće biljke Cannabis sativa, a hašiš je smolasti materijal koji se jednostavnim, poglavito mehaničkim postupcima, dobija iz smolnih žlijezda cvjetova ženske biljke Cannabis sativa.

Cannabis sativa je jedna od najstarijih kultiviranih biljki. Korištena je davno prije Nove ere, najviše u Aziji i Indiji.

Prvi relevantni podaci o korištenju marihuane potiču iz Kine i dokazuju da je ova biljka bila poznata još 4.000 godina prije Nove ere. (Li HL, Lin H. An archaeological and historical account of cannabis in China. Econ Bot. 1974, 28: 437 - 47)

Cannabis sativa (marihuana) je korištena kao lijek u drevnoj kineskoj medicini i zapisana je kao ljekoviti pripravak u najstarijoj svjetkoj farmakopeji Pen-Ts'ao Ching. Indikacije za upotrebu marihuana kao lijeka su uključivale: reumatski bol, intestinalne konstipacije (zatvor), poremećaje ženskog reproduktivnog sistema, malariju, itd. (Touwn M. The religious and medicinal uses of Cannabis in China, India and Tibet. J Psychoactive Drugs 198, 13: 23 - 34)

U prvom stoljeću nove ere doktor Hua T'o (110 – 207), koji se smatra utemeljiteljem kineske tradicionalne kirurgije, koristio je vinski ekstrakt marihuane kao sredstvo za anesteziranje pacijenata prije kiruškog zahvata. (Li HL, Lin H. An archaeological and historical account of cannabis in China. Econ Bot. 1974, 28: 437 - 47)

Prvi podaci o (zlo)upotrebi Cannabis sativa (marihuane) kao psihoaktivne droge opisani su u već spomenutoj starokineskoj famakopeji Pen-Ts'ao Ching u kojoj je navedeno da “ako se koristi u većim količinama izaziva viđenje đavola, a ako se neumjereno koristi u toku duljeg vremena osoba pod uticajem droge može postati bestjelesna i komunicirati s duhovima umrlih.” (Li HL. Hallucinogenic plants in Chinese herbals. J Psychodelic Drugs 1978, 10: 17 - 26)

 
Novosti iz medicine
Petak, 26 Lipanj 2015 11:26

 

Breast milkHAMLET može da izliječi rak mokraćnog mjehura

 

Nadan Filipović

 

Švedski doktorand Anders Hakansson je 1994. godine na Univerzitetu u Lundu pručavao antibakterijske osobine mlijeka dojilja, odnosno majčinog mlijeka. Otkrio je nešto što je izuzetno iznenadilo mnoge doktore, a posebice onkologe. Naime, Hakansson je prvi testirao djelovanje mlijeka dojilja na ćelije raka pluća i u eksperimentu ustanovio da su sve te ćelije razorene, odnosno ubijene. Kasnije je uz pomoć biokemičara sa Univerziteta u Lundu uspjeo izolirati jedan proteinsko-lipidni kompleks za koji je nedvojbeno dokazao da je on taj koji ubija ćelije raka pluća. Nazvao ga je HAMLET, a to je skraćenica od “human alpha-lactalbumin made lethal to tumor cells”.

 

U naučnom radu, koji je 1995. godine objavio u svjetski poznatom medicinskom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, Hakansson, koji je danas profesor mikrobiologije i imunologije na Univerzitetu Buffalo, New York, USA, je napisao (prevod): “ Za dijete koje doji majčino mlijeko je mnogo više nego izvor niza hranljivih supstancija. Majčino mlijeko sadrži čitav niz molekula sa veoma snažnim antibakterijskim svojstvima. Međutim, nije se puno razmišljalo o mogućnosti da majčino mlijeko sadrži supstance koje mogu uništavati ćelije raka.”

 
Psorijaza i cilijačna bolest
Ponedjeljak, 11 Svibanj 2015 17:05

 

PsorijazaPsorijaza i cilijačna bolest – izgleda da postoji određena veza

Dinka Filipović

 

U zadnjih dvadesetak godina često se govori o tome da postoji određena veza između cijijačne bolesti i psorijaze. O tome su, naime, još daleke 1907-te pisali Marks i Shuster u svom naučnom radu naslovljenom „Dermatogenic enteropathy“, objavljenom u časopisu Gut. Odma nakon spomenute dvojice naučnika Dr Fry je u časopisu Postgraduate medical Journal iste godine objavio rad naslovljen „The gut and the skin“. On je jasno istakao da za njega više ne postoji dilema kada se govori o kožnim manifestacijama kao posljedicama poremećaja gastrointestinalnog trakta. U slijedećih tridesetak godina kao da je ta tema bila zaboravljena.

Prof.Dr Lindquist i saradnici sa Univerziteta u Uppsali su 2002. godine objavili jedan rad u časopisu Rheumatology (Oxford) u kojem su pokazali da je mnogo veća vjerovatnoća da će pacijenti sa dijagnosticiranom psorijazom, a posebno oni sa psorijatičnim artritisom, imati cilijačnu bolest. Spomenuti autori su naveli da se stanje kožnih lezija kod pacijenata sa psorijazom i cilijačnom bolešću uveliko popravljalo kada su oni prelazili na dijetu u kojoj se nije nalazilo nimalo glutena.

Uslijedila su istraživanja prof. Dr Ojetti-a i saradnika (2003) i Prof.dr Abenavoli-a i saradnika (2005) koji su na još mnogo većem broju pacijenata sa psorijazom utvrdili da je kod psorijatičara mnogo češća cijijačna bolest u poređenju sa zdravom populacijom. I ove dvije istraživačke ekipe su također pokazale da se stanje psorijaze uveliko smirivalo, a kod nekih pacijenata se psorijaza čak i potpuno povlačila.

 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 3 od 10

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search