LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Komentari
Sarajevske zvijezde potamnjelog sjaja
Utorak, 20 Kolovoz 2019 09:36

 

ZvijezdeSARAJEVO I NJEGOVE ZVIJEZDE: BREGA, ČOLA, DŽINOVIĆ, NELE, ĐURO

Mersiha Drinjaković, Sarajevo

Ako se složimo da su u Sarajevu, ali i u BiH danas neupitne muzičke zvijezde Dino Merlin i Halid Bešlić, svako na svom žanrovskom polju, možda bi dobro bilo analizirati ostatak zvjezdanog establišmenta koji je potekao iz bh. prijestolnice (ali danas ne živi ovdje) i odnos medija prema njima.

Dino i Halid žive u Sarajevu, pa su u medijima stalno ili povremeno, u zavisnosti od toga šta sami žele ponuditi kao informaciju, odnosno, šta konzumenti njihovog sadržaja žele čuti od njih. A šta je sa Goranom Bregovićem, Zdravkom Čolićem, Harisom Džinovićem, Neletom Karajlićem, Brankom Đurićem Đurom…? Odnos prema rodnom gradu (posebno u vremenu opsade) i proteklom ratu uveliko je protekle dvije decenije diktirao medijski odnos prema pobrojanim zvijezdama.

U slučaju Gorana Bregovića u tekstu za Analiziraj.ba pod naslovom  DUGA I USPJEŠNA KARIJERA GORANA BREGOVIĆA: Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo ovim se, dijelom, bavio i kolega Dragan Golubović: „U intervjuima tokom rata, a i poslije, uglavnom bi zauzimao neutralan stav u smislu da to nije njegov rat. ‘Ja sam imao tu komotnu poziciju da mislim sa distance jer sam bio u Parizu; da sam bio u Sarajevu i da su pucali po meni, vjerovatno bih imao neku drugu poziciju’, rekao je Bregović u emisiji Nedjeljom u dva.“

U Bregovićevom intervjuu sarajevskim Danima Senad Pećanin se dotakao i ove činjenice.

DANI: Mogao si napraviti makar jedan javni gest podrške Sarajevu tokom tri i po godine njegove opsade.

BREGOVIĆ: Pa, šta sam ja mogao uraditi?

DANI: Pa, mogao si uraditi, recimo, ono što si uradio za Beograd već drugog dana nakon početka njegovog bombardovanja – napravio si veliki koncert u Solunu.

BREGOVIĆ: (šutnja) Ali, nije to bio koncert za Beograd u Solunu.

DANI: Nego za koga?!

BREGOVIĆ: To je bilo, deklarativno, za sve žrtve rata na Balkanu.

DANI: Pa, što to ne napravi tokom tri i po godine rata u Sarajevu?

BREGOVIĆ: Kakvu sam priliku imao?

DANI: Istu kakvu i svi ostali muzičari. Svi su bosanski muzičari pravili koncerte, nešto govorili, osim tebe.

BREGOVIĆ: To znači da ja u tom trenutku stajem na stranu Alije Izetbegovića, što mi ne pada na pamet.

O ovom Pećaninovom intervjuu, koji je završio na naslovnici tadašnjih Dana s porukom „Nisam htio svirati za Alijino Sarajevo“ pričalo se mjesecima, pa i godinama. Ali je Brega ipak uspio, i uz pomoć medija, približiti se Sarajevu, prije osam godina dobio ličnu kartu s adresom prebivališta, stalno je prisutan ovdje, bilo lično bilo medijski. Danas već priprema novi pohod na rodni grad: spektakl u najavi pod imenom „Tri pisma iz Sarajeva“ za kraj augusta. Mediji mu ovdje izlaze ususret, recimo, Dnevni avaz voli pisati hvalospjeve o njemu – pa to nije propustio ni ovaj put u tekstu Neko sa strane našao bi mu mnogo mana, a ja bezuslovno volim Sarajevo: „Kada se ime Gorana Bregovića (68) nađe u knjizi 101 umjetnik kojeg morate čuti prije nego što umrete autora Ricarda Cavola, rame uz rame s Mozartom, Elvisom Presleyjem, Nirvanom, Frenkom Sinatrom, Beatlesima… pa kad se tome doda da je Brega počasni građanin Buenos Airesa, Atine, Praga, Tirane, pa da je počasni doktor Univerziteta u engleskom Sheffieldu, da su ga francuske vlasti odlikovale Ordenom viteza umjetnosti te da je bio u konkurenciji za nominaciju za prestižnu muzičku nagradu Grammy… samo dušmani mogu odmahivati glavom na notornu istinu – da je Brega jedan jedini muzičar s prostora bivše Jugoslavije koji je ostvario svjetsku karijeru.”

 
Krik Emira Hadžihafizbegovića
Ponedjeljak, 19 Kolovoz 2019 08:35

 

Emir HHBTekst Hadžihafizbegovića o Bošnjacima: Vi, Bošnjačka inteligencijo! Vas pozivam

Emir Hadžihafizbegović

“Bošnjačka ulema bije se za pare, Bošnjački ministri kradu, Bošnjački generali kriminalci u Krajini, Bošnjaci pomeli tri hiljade Srba u Sarajevu, Bošnjačke firme švercerske, Bošnjačka Armija klala po Grabovici, Bošnjaci u federalnom MUP-u nesposobni, djeca iz mješanih brakova nepoželjna u Bošnjačkoj vojsci, Bošnjaci majoriziraju Hrvate u Travniku i u Varešu, Bošnjački primitivizam napunio Skenderiju uživajući uz Jusufa Islama, Bošnjaci dižu ruke za Velibora Ostojića, Bošnjačka žena umotana poput utvare baulja Titovom. E, pa neka vam Bošnjaci, nek’ vam gaze zastavu kad ste ovako nakaradan narod…”

Ne foliramo kad volimo

Eto, tako o tebi pišu “vakumirani” bošnjački insanu. O tebi koji si protjerivan, klan, ponižavan, o tebi koji si na rukama nosio mrtvo dijete i koji si tražio da sa ubicom popiješ kahvu kako bi ga upitao za razloge pucanja u lubanju tvoje ćerke, o tebi kojeg su u Batkovićima razapinjali između dva džipa, o tebi koji si oslobađao Vlašić i bosom nogom Unu gazio, o tebi koji si Pejanovića pazio bolje od rođene matere, o tebi koji voliš ilahiju i kome su silovali majku, o tebi kojem djeda i nenu sahranjuju na groblju za “auslendere” sa pogledom na sidnejsku operu, o tebi koji ibadetiš i Bajrame dočekuješ u Oslu i Stockholmu, o tebi koji ne foliraš kad kažeš da voliš Jovu Divjaka, Dragana Vikića i Nenada Markovića, o tebi koji si se sa svojim dostojanstvom popeo na vrh civilizacijske piramide.

Ti, eto, imaš takve prvake kojih treba da se stidiš. I defetizam je tvoja određujuća kategorija i da se, kojim slučajem nisi odbranio i sačuvao domovinu, nikada nijedna ružna riječ s početka ovog teksta o tebi napisana bila nebi.

E, zato što si takav, Bošnjače, što nije bilo po nečijem, zato što te je tvorac “Islamske deklaracije” poveo u najslavniju epopeju nacionalne samobitnosti, zato što je prekrižio nečiju geopolitičku matricu po kojoj si, Bošnjače, kozmetička greška i strano tijelo, na transferzali Atina-Beč, zato što u svoju malu zemlju dovodiš Pavarottija, Milansku skalu, Kasparova i Bono Voxa i zato što si ustvari jedan dobar narod, a nečiji koncepti ne trpe dobre narode, ne trpe one koji tepsiju krompiruše podijele sa kompletnim haustorom i koji od svoje bijede, negdje na putu Tuzla-Teočak, pristave kahvu i iznesu hurmašice ekipi švedske televizije. Eto zato što si dobar, a ne pogan, zato što se ne uklapaš u nečiju sliku o Islamu i što ne mogu od tebe napraviti novi Alžir, moraš biti kažnjen. Ako ne u ratu, bićeš povaljen u miru.

U tu svrhu uradit će sljedeće:

Pod jedan: Priču o agresiji eufemizirati, odvlačeći je na kolosjek međunacionalnih sukoba.

Pod dva: Četverogodišnje orgijanje barbara po Bošnjačkoj koži amortizirati naručenim tekstovima o Kazanima i Grabovici.

Pod tri: Aktivirati Pejanovića, koji je najzad istjeran iz grma i čija skaradna poruka o tome kako će on lično krvavog vladiku Kačavendu vratiti u Tuzlu, a preko koje su Bošnjaci olahko prešli, samo potvrđuje tezu o srbima po zadatku, itd.

 
O akšamlijama i poguzijama
Srijeda, 14 Kolovoz 2019 08:44

 

AksamlukAkšamlije i poguzije

Hasan Fazlić, Sarajevo

Sjedeći “ala turko” na sećiji, uz omiljenu ćasu graha sa suhim mesom i bokalićem pića koje od milja zove, tepa mu, “kakara”, Alijaga iz Pasije mahale, gore na Kartalu, decidan je i jasan. Na osnovu ličnog iskustva, ali i stručnog ispitivanja pa i istraživanja, nepobitno je utvrdio da se autohtone Sarajlije dijele na akšamlije i poguzije. Na prvi pogled reklo bi se da između njih nema razlike, ali su one, po Alijagi, drastične. Akšamlije meze, dok poguzije jedu mezu. Tako je to gore na Vratniku, Kartalu i Bistriku, pa i čitavom Šeheru.

Vrijeme je da se krene, a Vratničani i Bistričani hodaju polahko, hite polahko, rade ako im se radi – polahko, misle polahko, eglen vode polahko, ustaju polahko, polahko jedu i piju, polahko liježu na mehke dušeke, i sve tako do akšamluka. Važno je da je insan zdrav i da se još koji puta proakšamluči. S akšamlukom se počinje nježno, kao sa ženom, jer je to događaj koji se cijeli dan s nestrpljenjem iščekuje. Kod memli Bistričana situacija je nešto kompliciranija. Bez sunčanog orijentira, oni napetih ušiju osluškuju kada će s vratničke strane da se začuje zveket sahana, demirli tepsija i bokalića. Kada je sve potamam, kreće se s akšamlučkom himnom: Ah, meraka u večeri rane. To je trenutak kada domaćice polažu ispit znanja i zvanja.

Akšamlije najviše vole jemeke koji se ne žvaču,već lete sami niz grlo. Pritisneš jezikom i ode. Ponekad se na meniju nađe i pita furdenjača, koju majstorski umije napraviti buregdžija s Bjelava. Za akšamluk‑sofrom sjedi probrano i provjereno društvo. Nema tu mjesta za one što, ne daj Bože, jedu mezu, trune, plaho vaze, ne umiju da se smiju, neće da tiho, pa makar kako znaju i umiju, puste glas i zapjevaju. Sve u svemu, u društvu akšamlija nema mjesta za one što trune u mezu. Kada prvi akšamlija ustane da protegne noge, znak je za kahvu sikterušu. Kod kuća će ih, po običaju, dočekati njima znana tugovanka: “Teško meni u Saraj’vu samoj, sama legnem i sama ustanem…”. Sutradan će se kod aščije Hadžibajrića na čorbu, pače od glavuše, tripice, onda opet do nove nafake, valja nešto i da se radi zbog akšamluka.

 
Ji li Kolinda zaista bila pijana????
Subota, 10 Kolovoz 2019 09:46

 

Kolinda pijana pjevaPijana Kolinda

Vedrana Rudan

KGK, kako joj tepaju mediji, ovih je dana u Kninu slavila Pobjedu. Za neupućene, pred sto su se godina   Milošević i Tuđman  po diktatu Amerike dogovorili da se iz Hrvatske protjera 250 tisuća Srba.

I bi tako. Odoše Srbi iz Hrvatske, pješke, autom, većina na traktoru. Zanemariv broj ih je ostao u svojim kućama i sačekao herojsku, hrvatsku vojsku. Neki su doček preživjeli, mnogi su završili u bunaru ili su dobili metak.

Stradali su i hrvatski vojnici kojima je rečeno da će operacija Oluja pomoći da najzad i zauvijek budemo svoji na svome. Blago poginulima. Sami bi se danas upucali, mnogi to i čine, kad bi vidjeli na kakav su oltar položili svoj jedini život.

Do kosti oglodanom Hrvatskom vladaju kriminalci koji samo čekaju priliku kako strancima za proviziju pokloniti ono što još “imamo”. Možda su to šume? Ili su to vode?  Nitko od građana Hrvatske danas ne zna što je još uvijek “naše”, ako to “naše” uopće postoji?

Gospodari, znajući s kim imaju posla, jednom godišnje slave Pobjedu. Hrvatima tako malo treba. Daj im Grdovića, on zna, “nije u šoldima sve”. Pa kad još  Stavros zatuli: “Ajmo, ruke gore, Maro, Marice”, Narodu zaigra srce. Jebote, Aerodrom je imao pravo. Imamo Hrvacku!  Da, jebeš one Grdovićeve šolde. Ima nešto i u vilama, ljubavnicama, ljubavnicima, jahtama, džipovima, opuštenom ubijanju djece na zebrama, lezilebarenju u Saboru, jebanju dječice u velebnim crkvama…

 
Koje li to hairlije “dilaju” australijske kurbane u Bosnu????
Srijeda, 07 Kolovoz 2019 13:31

 

Kurbani - VogoscaU TOKU AKCIJA UPLATE KURBANA MDD “MERHAMET”

Irma Bisić

 

Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ i ove godine provodi akciju pod nazivom “Bosanski kurban” i „ Australijski kurban.“ Donacije za nabavku domaćih kurbana mogu se priložiti u svim regionalnim i osnovnim odborima „Merhameta“ kao i u sjedištu društva u Sarajevu. I ove godine, kurbansko meso iz Australije namijenjeno je izbjeglicama iz Sirije u kampovima na tursko-sirijskoj granici.

Sekretar osnovnog društva Merhamet Vogošća, Hasan Šabić rekao je da je cilj ove akcije obezbijediti meso za korisnike javnih kuhinja „Merhameta“ i migrante, istovremeno pomagati poljoprivredne proizvođače i povratnike, nezaposlene demobilisane borce, brojna udruženja i socijalne ustanove, kao i socijalno ugrožene građane.

Za „Bosanski  kurban“  potrebno je izdvojiti 350 KM, a za „Australijski kurban“  cijena je 270 KM. Akcija traje do 10.augusta 2019.godine. Ove vrijedne donacije HO „Merhamet“ obezbjeđuje i prikuplja zahvaljujući solidarnosti građana Bosne i Hercegovine koji godinama ukazuju povjerenje, te doniraju kurbane.

Za sve dodatne informacije i uplate možete izvršiti lično na adresi P.O. Zvijezda br. 38 Vogošća.

(Ovaj tekst je prenesen sa sajta Radio Televizija Vogošća, od 26.7.2019, zahvaljem se gospodinu Sabitu Spahiću koji je u svom komentaru poslao link na uvid. Hvala Sabite!)

 
Bošnjaci Australije - ko nam ovo radi???? Užas jedan!!!
Nedjelja, 04 Kolovoz 2019 15:58

 

MerhametSaopćenje za javnost – Dobrotvorno Društvo Merhamet, Australija

Već dugi niz godina Dobrotvorno Društvo Merhamet Australije veoma je uspješno i potpuno transparentno organiziralo i provodilo akcije kurbana. Te aktivnosti su provođene u suradnji sa Merhametom Bosne i Hercegovine, ali, naglašavam, da je Dobrotvorno Društvo Merhamet Australije uvijek bilo nositelj akcije.

Nekad, ne tako davno, korisnici usluga Dobrotvornog Društva Merhameta Australije imali su mogućnost slanja jedne trećine kurbana na željeno ime i adresu u Bosni i Hercegovini, ali je ta mogućnost u zadnjih nekoliko godina ukinuta, ali, ističem, ne našom željom ili odlukom, tako da su kurbani što su uplaćeni preko Dobrotvornog Društva Merhamet Australija bili upućivani na krizna područja, a najviše za potrebe izbjeglica iz Sirije, kojih samo u Turskoj, ima preko dva miliona.

S naše strane su učinjeni ogromni napori kako bi se i ove, 2019. godine, pokrenula i realizirala akcija kurbana, ali uslijed nemogućnosti iznalaženja povoljne cijene kurbana ovogodišnja akcija, nažalost, nije ostvarena.

U ime Dobrotvornog Društva Merhamet Australije decidirano izjavljujem da Dobrotvorno Društvo Merhamet Australije ove godine nema apsolutno nikakvog učešća u organizaciji akcije “Kuban 2019”.

Međutim, u Bosni i Hercegovini se odvija akcija kurbana i širom Bosne i Hercegovine kruže reklamni materijali na kojima stoji “Australijski KURBAN 2019 - Akciju provodi Merhamet Australije”, mada mi, ovdje u Australiji, pojma nemamo o kakvoj akciji je riječ i ko je nositelj akcije, jer Dobrotvorno Društvo Mrhamet Australije definitivno ne učestvuje, a kamo li da vodi bilo kakvu akciju kurbana 2019.

Do danas nije stiglo nikakvo objašnjenje iz Sarajeva, mada smo, u više navrata, pokušavali kontaktirati institucije u Sarajevu, ali vidimo da je sve bilo uzalud. Kao da smo se obraćali gluhom i nijemom.

Molimo vas da objavite ovu našu izjavu kojom se striktno ograđujemo od bilo kakvih, eventualnih posljedica činjenja ili nečinjenja osoba koje se na nekorektan, da ne kažem na nepošten način, protuzakonito koriste imenom Dobrotvornog Društva Merhamet Australija u toj njihovoj akciji “Australijski KURBAN 2019 - Akciju provodi Merhamet Australije”, s kojom mi NEMAMO APSOLUTNO NIKAKVE VEZE.

S poštovanjem,
Senad Voloder
Predsjednik Dobrotvornog Društva Merhamet Australija

 
Ovaj osvrt je bolji od mnogih hodžinskih hutbi
Srijeda, 31 Srpanj 2019 13:15

 

Safet efendijaProzorom češće prosviraju vatrogasci nego svadbene povorke

 

Safet efendija Pozder, Prozor

S nekih od mektepskih punktova svojevremeno je trebao autobus da ih poveze do osnovne škole, a danas se djeca ondje mogu nabrojati na prste jedne ruke. Imam nekoliko mekteba koje pohađa svega po jedno dijete. Oni će se ugasiti ili ove ili, u najboljoj varijanti, iduće godine, jer će i to jedno dijete babo odvesti u Njemačku ili u Mostar

Krajem februara, baš nekako kad “pukne” prvo džemre, uvijek se, već godinama, nađem pred istim starim zadatkom – pisanjem godišnjeg izvještaja. To bi, zapravo, trebao biti nekakav osvrt na minulu godinu, s određenim brojčanim pokazateljima i paralelama u odnosu na minule godine, čime bi se trebala dobiti jasnija slika trenutnog stanja, odnosno odgovor na pitanje koje se, narodnim žargonom, iskazuje riječima “gdje smo i u koja doba”.

Činjenica je da se izvještaji u određenoj mjeri “šminkaju” i dotjeruju kako bi sve poprimilo ljepšu i vedriju, ili barem službeniju notu. Činjenica je i to da ima ona koja kaže: “Grdnu insanu ni fabrika šminke ne pomaže.” U ovom slučaju, istina je negdje između: nit’ je insan dibidus grdan da se u njega ne da gledati, nit’ će ga šminka, koliko god da je se stavi, proljepšati.

Imam pred sobom sve svoje ranije izvještaje – njih ukupno šesnaest. Razlikuju se. Itekako. Rekao bih, i po količini šminke, ali i po faktičkom stanju u datom trenutku. Upiti na koje je potrebno odgovoriti i teme na koje se traže kraći elaborati, razumljivo, manje-više su isti: infrastruktura, mekteb, rad sa ženskom populacijom i omladinom, aktivnosti i problematika na terenu…

Ima tu momenata koje je teško objasniti, pa i razumjeti, ali su takvi kakvi jesu. Primjerice, u odnosu na prijeratno vrijeme, u konkretnom slučaju, broj Bošnjaka dvostruko je manji, a paralelno s tim, broj džamija skoro je dva puta veći. Da se razumijemo, nisu to sve novoizgrađene džamije, premda ima i takvih nekoliko. Prije su u pitanju mesdžidi ili, kako se ovdje voli reći, mejtefi, koji su usput dobili i munare i stekli status džamija. Jasno, u određenim momentima iskoristio se polet i volja našeg čovjeka, džematlije, svejedno da li je ovdje ili negdje u bijelom svijetu, da i njegovo rodno mjesto ukrasi džamija. Tačnije, poklopio se čitav niz faktora koji su rezultirali time da danas gotovo svako mjesto ima džamiju, a to praktično, u mom slučaju, znači da ima džemata koji u svom sastavu imaju po nekoliko džamija. I koliko god ga bilo teško izreći, i koliko god se ono moglo pogrešno razumjeti, u zraku titra pitanje: Je li se planski gradilo? Da, reći ćemo, neka džamija, svaka ima svoj hak, svoju nafaku i klanjače, koliko god ih bilo, i to je jednostavno tako. Ipak, svaka ima i svoje potrebe kojima se redovito valja udovoljavati. Za svaku treba plaćati komunalije i povremene popravke i osvježenja. Međutim, pitanje dobija na značaju tek kada se uzme u obzir brojčano stanje ljudi na terenu.

DAJ BOŽE DA SE IKO VRATI

Već sam rekao da nas je, u slučaju sredine u kojoj djelujem, agresija brojčano prepolovila. Uzmu li se u obzir aktuelni trendovi odlazaka i iseljavanja, prijeti ozbiljna opasnost da se i ta preostala polovina dodatno usitni, da ne kažem nanovo prepolovi, i to kroz relativno kratko vrijeme. Da, migracija stanovništva sasvim je normalan društveni proces i, da, ljudi su se, posebno mladi, uvijek selili onamo gdje misle da im je bolje. I prije se autobusima kupilo i išlo za Njemačku. No, prije su to bili pojedinci ili tek nosioci domaćinstava koji su se poslije vraćali i ovdje radili i gradili. Danas idu čitava domaćinstva i samo Bog zna hoće li se vraćati. Sudeći po njihovim reakcijama i planovima – daj Bože!

 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 2 od 88

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search