LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Feljton o "Ivi Andriću"
Dalje o Andrićevim “portretiranjima” bosanskih muslimana (9) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 17 Studeni 2011 10:26

Nadan Filipović

U pripovjetci “Most na Žepi” Ivo Andrić na nekoliko mjesta kroz cijelu priču neskriveno karikira sve što je bosansko-muslimansko. Teško je navoditi sve te dijelove jer bi to zauzelo mnogo prostora, a oduzelo bi previše vremena ne samo autoru, već i čitaocima. Stoga je potrebno ograničiti se na neki od pasusa koji će sam za sebe govoriti.

Naprimjer:

“Mislio je na stranca neimara koji je umro, i na sirotinju koja će jesti njegovu zaradu. Mislio je na daleku brdovitu i mračnu zemlju Bosnu, koju ni sama svetlost islama nije mogla nego delimično da obasja, i u kojoj je život, bez ikakve više uljuđenosti i pitomosti, siromašan, štur, opor. I koliko takvih pokrajina ima na ovom Božjem svetu? Koliko divljih reka bez mosta i gaza? Koliko mesta bez pitke vode, i džamije bez ukrasa i lepote?”

Ažurirano: Petak, 25 Studeni 2011 10:21
 
Dalji osvrti o muslimanskim likovima u djelima Ive Andrića(8) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 03 Studeni 2011 15:15

Nadan Filipović

U pripovjetci “U musafirhani” Andrić opisuje jednu scenu kada fra Marko njeguje jednog teško ranjenog Turčina (ustvari bosanskog janjičara, znači bosanskog muslimana, a koje Andrić samo i jedino naziva Turcima, NF) kojeg su trojica kolega i saboraca ostavili fratrima da ga njeguju. Taj janičar Osmo (Osman) veoma teško je ranjen i mali su izgledi da će preživjeti.

I fra Marko šapuće Osmi na uho “Negom što se ti, bolan Osmo, ne bi pokrstio? Pa ako si za umiranje, da umreš ko kršteno čeljade, a ako ostaneš živ, da živiš kao čovjek, a ne kao nerazumna živina.” (U musafirhani, 17).

Očigledan je i zaista potpuno neskriven opis ovog nagovaranja kao izraz njegovog ogromnog kršćanskog prezira prema Islamu.  Prema fra Marku (u stvari Andriću), kršten čovjek je čeljade, čovjek, a musliman je nerazumna živina.

U pripovjetci “Rzavski bregovi” Andrić opisuje pojavu šuckora u Višegradu. Šuckori su bili kao neki turski plačenici regrutovani iz najgoreg kasabskog ološa. Jako je upečatljiva scena šuckorskog nasilja nad gazdom Nedeljkom Đukanovićem, u kojoj se Andrić kao i uvijek kompletno i slijepo opredjeljivao samo za srpsku stranu. On u toj pripovjetci svu mržnju bezvlašća u Prvom svjetskom ratu u Bosni nonšalantno stavlja samo na teret bosanskih muslimana.

Ažurirano: Četvrtak, 03 Studeni 2011 15:19
 
Neki kritički osvrti na djela Ive Andrića PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Ponedjeljak, 24 Listopad 2011 09:13

Mislim da nije neopravdano prezentirati neke ranije pokušaje kritičkog pristupa djelima Ive Andrića i analize muslimanskih likova u njegovim hronikama, romanima i pripovjetkama

Zoran Konstantinović smatra da “Andrić uopšte nije razumijevao islam kao religiju, kao zajednicu, kao ideologiju i kao civilizaciju.”

Redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti Predrag Palavestra još prije objavljivanja Andrićeve doktorske disertacije na srpskom jeziku piše: “Ovo nerazumevanje Islama možda i jeste razlog što Andrićeva doktorska disertacija nije objavljena na srpskohrvatskom jeziku i potpuno je nepoznata čitaocima, kao svako delo koje je stavljeno pod sumnju i osuđeno na ćutanje”.  Akademik Palavestra u svom izlaganju “Osam vekova srpske književnosti” oprezno kaže:”Tursko u njegovim pripovetkama i romanima nije puki dekor za univerzalnu dramu egzistencije, već sama ta drama, osvetljena iznutra. Tursko je izvor svekolikog očajanja hrišćanskog Balkana, kao što je praroditeljski greh bio početak biblijskog mita o izgubljenom raju. Tu je sažeto jezgro tragičnog balkanskog arhetipa o tamnom vilajetu, gde je svaka odluka pogrešna: ako uzmeš, pokajaćeš se; ako ne uzmeš, pokajaćeš se.”

Ažurirano: Ponedjeljak, 24 Listopad 2011 12:41
 
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 6 PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 05 Listopad 2011 14:00

Nadan Filipović

 

“Posljedice naših djela hvataju nas za kosu, ravnodušne na to ako smo u međuvremenu postali bolji” (Nietzsche)

 

Kako se dobro zna naslov Andrićeve doktorske disertacije je “Die Entwicklung des geisitigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft” (Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine). Veoma je interesantan podatak da je taj Andićev “historiografski” uradak preveden na srpski jezik i tek prvi put objavljen u Beogradu 1982. godine u časopisu “Sveske Zadužbine Ive Andrića“.Ta vrlo rijetko spominjana i prosto prešućivana doktorska disertacija jednog nobelovca, bolje rečeno jedno vrijeme namjerno zaboravljani antimuslimanski i antiislamski tekst, ustvari predstavlja zacrtani put (načrtanije) ili temeljnu odrednicu na kojoj će se Ivo Andrić u svom književnom stvaralašću konzekventno nalaziti do kraja svoga života. Prema Andrićevim "naučno utemeljenim” tvrdnjama iznesenim u spomenutoj doktorskoj disertaciji Islam je bio glavna kočnica razvoja duhovnog života Bosne, te da je širenje Islama u Bosni uslijedilo samo kao posljedica širenja turske vladavine, tačnije silom ili usljed oportunizma. Andrić u doktorskoj disertaciji nedvosmisleno tvrdi da se je “Islam u Bosni razvijao u drugim klimatskim i društvenim uslovima nego kršćanstvo, pa je Islam ostao bez sposobnosti prilagođavanja, te je izopačio duhovni život Bosne i učinio ga izuzetnom pojavom” (pogledati stranicu 20 doktorske disertacije). On u svojoj doktorskoj disertaciji ne skriva žaljenje što je Bosna zahvaljujući islamu, islamizaciji i većinskom muslimanskom stanovništvu postala snažni bedem prema agresivnom kršćanskom Zapadu i germansko-mađarskom nadiranju i njegovu širenju na Istok.

Ažurirano: Srijeda, 05 Listopad 2011 14:55
 
Ivo (Ivan) Andrić – crtice i upitnici – 5 PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Petak, 16 Rujan 2011 17:43

Nadan Filipović

Brza napredovanja u Titovoj Jugoslaviji

Ivan Mužić u svojoj izvanrednoj monografiji spominje Andrića među drugim hrvatskim mladim ljudima koji su nadahnuti jugoslovenskim unitarizmom postali masoni. Nakon rata Andrić je bio među onim masonima koji su se bez prisile stavili u službu FNRJ. (Federativne Narodne Republike Jugoslavije).

Posebno je interesantna činjenica da je, navodno (podatak se ne može pouzdano provjeriti, NF)  Ivo Andrić 1941. godine poručivao preko Gustava Krkleca da bi se rado preselio u Nezavisnu Državu Hrvatsku i stavio u službu poglavniku dr Anti Paveliću, na šta mu je doglavnik i tadašnji ministar bogoštovlja i nastave NDH dr Mile Budak opet preko Gustava Krkleca odgovorio da "poglavnik prima u diplomatsku službu i gore od njega, pa zašto bi onda odbio da Andrić bude ministar u vladi NDH".

Ažurirano: Srijeda, 05 Listopad 2011 14:59
 
« Početak«1234»Kraj »

Stranica 3 od 4

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search