LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Feljton o "Ivi Andriću"
Nešto o Andrićevom romanu "Omerpaša Latas“ '- 15 PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 10 Ožujak 2012 12:26

Nadan Filipović

Kada se analizira Andrićev roman "Omerpaša Latas“, jasno je da je nobelovac tu imao lagan posao, jer se nije ni malo morao truditi za sakupljanje građe za pisanje. O Omerpaši Latasu pisao je Dr Safvet-beg Bašagić (Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1900), Hamdija Kapidžić (Omerpaša Latas u Bosni. Pacifikacija Bosne, Gajret, Kalendar za 1939. godinu, Sarajevo), Ademaga Mešić (Omer-paša Latas u Bosni, Novi Behar, 1927/1928), Ahmed Muradbegović (Omer-paša Latas u Bosni 1850-1852, Zagreb, 1944), Josef Kotscheta (Erinnerungen aus dem Leben Serdar Ekrem Omer Pascha, Sarajevo, 1885), Alfred Makanec (Kletva sarajevskih djevojaka. Familijarni i privatni život serdar Ekrem Omer-paše, Večernja pošta, 1928), Alfred Makanec (Omer-paša kao carski namjesnik, Obzor, 1929), Alfred Makanec (Omer-pašin brak sa Anom Simonis, Jugoslavenski list, 1933), Rudolf Zaplata (Privatni život Omer-paše, Jugoslavenski list, 1936), Rudolf Zaplata (Karlovački slikar portretirao je Omer-pašu, Politika, 1933), Rudolf Zaplata (Novi momenti iz života Omer-paše Latasa, Jugoslavenski list, 1937), Rudolf Zaplata (U starom Sarajevu. Kako je Omer-paša oteo ženu svog šurjaka, Politika, 1933), Rudolf Zaplata (U Omer-pašinom haremu u Sarajevu 1852. godine, Jugoslavenski list, 1933), Ferdo Šišić (Bosna i Hercegovina za vrijeme vezirovanja Omer-paše Latasa 1850-1852, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, knjiga XIII, Beograd, 1938), te Vladislav Skarić (Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije, Sarajevo, 1937).

Ažurirano: Subota, 10 Ožujak 2012 14:32
 
Nabijanje Radisava na kolac istovjetno kao nabijanje Sulejmana el-Halebije na kolac – Ivo Andrić se „poslužio“ tekstom iz „Sarajevskog lista“? - 14 PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Nedjelja, 12 Veljača 2012 17:24

Nadan Filipović 

Smatram da nije na odmet upustit se u komparativnu analizu opisa nabijanja na kolac iz članka "Primjer francuskog divljaštva – mučenička smrt Sulejmana el-Halebije“ koji je objavljen u "Sarajevskom listu“, broj 127, godište izlaženja 38, dana 7.maja 1915. godine i Andrićevog opisa skoro iste scene u hronici-romanu "Na Drini ćuprija“

Da se ne bi kome učinilo da se ovde iznose neke podmukle neistine  o pokojnom nobelovcu Andriću, jasno je treba prezentirati autentični tekst iz gore navedenog članka.

"Pošto je Sulejmanova desna ruka posve izgorjela, tako da je ostala sama kost, počela se pripremati operacija za nasađivanje na kolac. Na zemlji je stajao jedan kolac od sedam-osam stopa duljine. Dok je Bartolomeo Sera svojim bodežom oštrio vrh kolca, Sulejman je stajao posve ravnodušno. Njegova je desna ruka bila posve izgorena i pretvorena u ugljen.

Krvnik ga povali na tle i razreže mu nožem veliku ranu na tragu. Poslije približi kolac ovoj rani i počne ga jednim maljem utjerivati u tijelo. Kad mu je kolac dospio u prsa, zaveže mu ruke, digne ga u zrak i kolac zabije u zemlju.

Ažurirano: Nedjelja, 12 Veljača 2012 17:37
 
Neskriveno je Andrićevo antimuslimanstvo, odnosno antibošnjaštvo - 13 PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 04 Veljača 2012 22:13

Nadan Filipović

S druge strane, nema u narodnim pjesmama i pričama, znači niti u bosanskoj, kao ni u srpskoj narodnoj tradiciji pomena o bilo kakvom zulumu i patnjama naroda, nego baš nasuprot tome narodna tradicija ističe ljepotu te monumentalne građevine, a posebno korist koju su ljudi s obe obale Drine, a i šire, imali od gradnje mosta. Narodna tradicija s obe obale Drine ističe da ta ćuprija u Višegradu samo spaja i približava ljude, a ne da razdvaja, kako to Andrić tvrdi.

Andrić uvodi čitaoce u ovu hroniku iznošenjem legendi o gradnji Višegradskog mosta. On kaže "Podigao ga je veliki vezir Mehmedpaša (Sokolović), čije je rodno selo Sokolovići tu, iza jedne od ovih planina koje okružuju most i kasabu.“

Andrić iznosi svoju misao o Bosni kao "jednoj od srpskih zemalja“ i o Višegradskom mostu kao djelu srpskih majstora, a čija se gradnja nije mogla nikako realizovati bez žrtvovanja srpske djece i golemog turskog zuluma.

Ažurirano: Nedjelja, 05 Veljača 2012 07:11
 
"Blago nama“ ako Bosnu i Bošnjake Evropljani budu upoznavali prema likovima iz djela Ive Andrića (12) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 05 Siječanj 2012 19:40

Nadan Filipović

Na veoma sličan način i svojim karakterističnim "ob(j)ektivnim“ pristupom Ivo Andrić opisuje divlju i raspomamljenu psihu muslimanske mase u Travniku prilikom mučenja i vješanja pravoslavaca 1807. godine, koji su navodno aktivno učestvovali u Prvom srpskom ustanku pod Crnim Đorđem (Karađorđem) (Travnička hronika, strana 307 do strane 321).

"Još iste večeri dovedeno je na taj trg desetak krajiških Srba, seljaka, i pri svetlosti fenjera i lučeva pogubljeno, uz ciku i halakanje, jurnjavu i poigravanje ostravljenih Turaka. Glave pobijenih ljudi nataknute su na kolje. Cele noći do u Konzulat je dopiralo režanje gladnih, varoških pasa, koji su se odmah iskupili. Na mesečini se videlo kako psi zaskakuju uz kolac i trgaju komade mesa sa odsečenih glava“.

Ažurirano: Petak, 06 Siječanj 2012 08:21
 
Andrićevo “lakirano” antibosanstvo i antimuslimanstvo (10) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Petak, 25 Studeni 2011 09:35

Nadan Filipović

 

Andrić je 1934. godine na Kolarčevom narodnom univerzitetu održao predavanje pod naslovom “Njegoš kao tragični junak kosovske misli”. Spomenuto predavanje bilo je predloška za pisanje istoimenog eseja koji je odštampan 1935. godine u Srpskom književnom glasniku. U tom eseju Andrić produbljuje svoje stavove o sudbonosnom i kobnom uticaju turske vladavine na Bosnu. On napadno ističe i podvlači važnost “kosovskog zaveta”, odnosno “zavetne borbe protiv osmanlijskog carstva”, ali i u tom tekstu on namjerno izostavlja razlikovanje bosanskih muslimana od Turaka kao porobljivača i srpskog neprijatelja. On nameće “tursku kosovsku krivicu” na leđa bosanskih muslimana, te ih u cijelosti izuzima iz srpskojugoslavenske zajednice, s jasnim pozivom da se oni ostave izvan svih ljudskih prava i zakona.

Ažurirano: Petak, 25 Studeni 2011 10:20
 
« Početak«1234»Kraj »

Stranica 2 od 4

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search