LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Historijski retrovizor
Neposredno svjedočanstvo iz 1942. godine
Petak, 18 Srpanj 2014 20:12

Milovan Đilas o četnicima – iz teksta “Plemenita mržnja”, Borba, 8.10.1942

Đilas je još 1942 zapisao: Četnici su na mostovima na Drini klali jednog po jednog, po stotine i hiljade žicom povezanih Muslimana – ljudi, žena i djece. Pod vođstvom londonske izbjegličke vlade i Draže Mihailovića u zemlji, oni su se u zločinima takmičili sa ustašama, a u izdaji su ih prevazišli. Oni su u Srbiji pošli na partizane kao u lov na divljač, oni su klali, ubijali najmilije sinove srpskog naroda i predavali ih u ruke Nijemaca. Oni su Bati Jankoviću u Čačku kidali živo meso i trpali mu u usta. Oni su u Crnoj Gori i Hercegovini pobili stotine, hiljade boraca za slobodu. Oni su prešli na posao da unište čitave mlade borbene generacije srpskog naroda i najbolje narodne borce, srčiku narodne borbe. Djecu boraca za slobodu iz Crne Gore predavali su u ruke italijanskim fašistima da skrnave i unakazuju njihove mlade duše. Oni po Hercegovini siluju partizanke, lome staračke kosti partizanskih očeva i majki, sravnjuju sa zemljom čitava sela koja su se digla u borbu za slobodu. Nema izdaje, nema podlosti, nema zločina pred kojim bi prezao četnik, nema izdaje i zločina koje četnička izbjeglička “vlada” ne bi nagradila i okovala u zvijezde. U njoj se probudila velikosrpska zvijer koja nema mjere ni kraja u izdaji i zločinu, koja u moru krvi guši – iz klasnih pobuda – borbu vlastitog naroda ne bi li obezbijedila za budućnost svoju krvavu hegemonističku vladavinu. Četnik – to je najpodmukliji, najprljaviji izdajnik i zločinac, to je grobar srpskog naroda i svih naroda Jugoslavije. Četnici i ustaše, to nijesu ni Srbi, ni Hrvati, ni ljudi.

(Izvor: Milovan Đilas i Antun Miletić, Genocid nad muslimanima 1941 – 1945 - Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo, 1990)

 
Historijski retrovizor
Četvrtak, 10 Srpanj 2014 16:20

Višegrad – Srebrenica, udaljenost 36 km...de javu 1942 – 1992

Pripremio: Nadan Filipović

Sutra je 11 juli. Sutra će biti ukopano još 175 nevinih žrtava četničkog genocida. Bit će održane brojne komemoracije, ne samo u Potočarima, već diljem Bosne i Hercegovine i širom svijeta gdje žive prognani Bošnjaci koji su uspjeli izmači četničkoj kami, metku ili granati, a mnogi, pogotovu stariji životare u stranim zemljama u koje se njihovi stari korijeni nisu uspjeli presaditi. Svi ćemo se sutra sjetiti, ne samo najvećeg bošnjačkog mezarja, Srebrenice, već mnogih nama najbližih i dragih koji su poklani, postreljani, živi spaljivani u zadnjem genocidu 1992 – 1995. Međutim, ako se osvrnemo na našu krvavu historiju četničkih “kurbana” lahko ćemo zaključiti da genocid nad Bošnjacima traje preko 100 godina, ali se i nastavlja u takozvanom miru nakon Dejtonskog “sporazuma”. Pitam se koji li je to narod na ovom dunjaluku bio izložen ovako strašnom dugotrajnom uništavanju i je li ovaj genocide zadnji?

Ni jedan! A bojim se da ovo nije bio zadnji genocid nad našim narodom. Vrebaju naši dušmani samo pogodnu priliku da dovrše započeti "posao".

Pošto je udaljenost Srebrenice od Višegrada nekih 36 kilometara, izdvojio sam jedan dokument (zapisnik) iz knjige Vladimira Dedijera i Antuna Miletića, “Genocid nad muslimanima”, Svjetlost, Sarajevo, 1989, da vidite kako se u pedeset godina “ponavlja isti krvavi film” kao neki déjà vu, a mi Bošnjaci ni mukajat - lahko zaboravljamo, lahko opraštamo, prosto je mnoge stid genocid i spominjati. Baš kao da boluju od sindroma stidljive žrtve koja ne želi ni rječju da uvrijedi svoje hronične dželate.

Evo vam tog teksta zapisnika jedne muslimanke iz Višegrada, čije ime ne navodim iz određenih razloga.

Ako želite pročitajte, uporedite 1992 i 1943, pa zaključujte što hoćete! Meni izgleda kao repriza.

Zločini genocida na području Višegrada – Zapisnik Zemaljske komisije Bosne i Hercegovine za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, Sarajevo, februar, 1947.

 
Historijski retrovizor
Ponedjeljak, 23 Lipanj 2014 23:55

 

O našim džamijama 1959. godine

Nadan Filipović

Na osnovu izvještaja Vrhovnog islamskog starješinstva iz juna 1959. godine u Bosni u Hercegovini se nalazi 812 džamija, a broj imama je manji – njih ima 771.

U Narodnoj republici Srbiji ima 488 džamija, a od toga 404 na Kosovu i Metohiji, a u Sandžaku su 84, od tog ukupnog broja.

U Narodnoj republici Makedoniji na kraju rata je bilo 535 džamija, a do 1959. godine zatvoreno ih je 69. Sada ih ima 466 u kojim se održava vjerska služba.

Do juna 1959. godine u Tursku je iselilo 185 imama, a 77 imama su otpušteni s posla, dok je 39 imama umrlo.

Za Narodnu republiku Crnu Goru 1959. godine nije bilo podataka, ali se smatra da su sve džamije u Crnoj Gori spaljene i porušene u ratu, a do juna 1959-te obnovljene su po jedna džamija u Titogradu, Nikšiću i Pljevljima.

Jedina džamija u Beogradu je već dvije godine zatvorena. Zatvaranje je izvršeno pod izgovorom da se trebaju izvršiti određene popravke, međutim, evo već dvije godine ništa nije urađeno. Beogradske vlasti nisu dale dozvolu da se džamija ponovo otvori, usprkos molbama i peticijama beogradskih muslimana kojih samo u Beogradu ima nekoliko desetina hiljada.

Izvor: Izvještaj Vrhovnog islamskog starješinstva BiH, iz juna 1959. godine  

 
Prijedorski historijski retrovizor
Nedjelja, 15 Lipanj 2014 19:41

Marko Pavić – “bog života i smrti” Prijedora nazvao skup obilježavanja genocida nad prijedorskim Bošnjacima “SLAVLJEM i GEJ PARADOM”

Nadan Filipović

Iz teksta “Dodikov kandidat”, novinara Dževada Hodžića, objavljenog u dnevnom listu “Oslobođenje” od 13.6.2014 citiram slijedeći dio: “

“Milorad Dodik, lider SNSD-a ovih dana najavio da će predsjedniku DNS-a Marku Paviću ponuditi da bude kandidat koalicije SNSD-a i DNS-a za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Da podsjetimo, riječ je o onom Marku Paviću koji je prije godinu dana kao gradonačelnik Prijedora, kada su se 31. maja građani iz svih dijelova Bosne i Hercegovine okupili u mnogim gradovima naše zemlje, pa tako i u Prijedoru, gdje su u toku agresije na BiH počinjeni užasni zločini, možda u kontinuitetu i najvećih razmjera u BiH nad Bošnjacima, da obilježe Međunarodni dan bijelih traka, na molbu novinarke jedne od vodećih medijskih kuća u regionu da komentariše zahtjeve aktivista okupljenih u Prijedoru na Dan bijelih traka, izjavio da “opština Prijedor nema ništa sa tim slavljem”. Na opasku zgranute novinarke da se ne radi ni o kakvom slavlju, već komemoraciji preko 3.000 ubijenih Prijedorčana, Pavić je odgovorio: “Ma to je jedna obična gej parada”.

Grozno da groznije ne može biti! Kakav komad primitivnog seljačine! Kada bi, hipotetski rečeno, neko zbog ove i njegovih ostalih “duhovitosti”, tom četničini dum-dum metkom razvalio tintaru u tihoj noći (dakle, bio bi obavezan dobar prigušivač), javno kažem i potpisujem da bih rekao “ljudi moji, pravim veliko slavlje, a platit ću, ako treba, da se organizira i komemorativna gej-parada”.

 
Historijski retrovizor
Subota, 14 Lipanj 2014 10:23

Zavjerenički planovi raspada SFRJ kroz udruženi zločinački poduhvat 

Zijad Šišić, Sarajevo

U dosadašnjim vrlo detaljnim razmatranjima ratova na tlu nekadašnje Jugoslavije najviše pažnje je posvećeno neuspjelom projektu stvaranja velike Srbije. Relativno malo se govorilo o stvaranju velike Hrvatske. A najmanje se govorilo o suštini koja ne podrazumjeva ni veliku Srbiju, ni veliku Hrvatsku, ni malu Bosnu. Suštinsko pitanje XX i XXI stoljeća glasi: ” Da li će Bosna biti poligon za podmukle sukobe sljedbenika Knjige protiv evropskih muslimana ili će biti oaza svjetskog mira i razumjevanja među svim ljudima svijeta?”

Geostratezi bi mogli zaključiti da je planski projekat zavjereničkog rušenja SSSR-a i SFR Jugoslavije u biti dio novog globalnog poretka Zapada koji ne trpi socijalizam na planetarnom nivou odlučivanja. To ipak nije tačno jer je NR Kina kao najmnogoljudnija država socijalizma u proteklih dvadesetak godina napredovala takvim tempom da joj SAD-e danas ne smiju ništa.

 
Beogradska "Politika" iz 1964 piše...
Ponedjeljak, 02 Lipanj 2014 14:43

Nesuđeni hodža – nosilac dva francuska odlikovanja

Beogradska “Politika” od 28.0.1964. godine piše o Hajrudinu Kapetanoviću.

Hajrudin Kapetanović je kao antifašist u proljeće 1942. godine uhapšen i interniran u Njemačku. Iz koncentracionog logora je pobjegao u Francusku. Tamo se priključio pokretu otpora i boreći se u redovima francuskih snaga prošao kroz mnoge okršaje. Po završetku rata Hajrudinu je ponuđeno francusko državljanstvo i čin poručnika, ali je on to odbio. Odlikovan je visokim francuskim odlikovanjima, Ratnim krstom sa zvijezdom i Ordenom za hrabrost. Vratio se u domovinu. Hajrudin ima veliku maturu i završio je za islamskog vjeroučitelja i hodžu – piše “Politika”. Sada je portir fabrike “Lifam” u Novom Pazaru. Domovina mu se zaista odužila!!!

(Politika, 28.9.1964)

 
Joooj, dobrih komšija u Sanskom Mostu
Nedjelja, 01 Lipanj 2014 19:29

Katilsko “komšijsko” beščašće u Sanskom Mostu

Nije na meni da govorim o krvavim događanjima u Sanskom Mostu, jer sam najmanje pozvan da to činim, ali, čini mi se, da bih golemo pogriješio ako ne bih zapisao samo ono što je do mene doprlo iz najrazličitijih izvora. Naime, radi se o činjenicama koje su sve odreda provjerljive i o kojim se neda lagati! A mali broj živih svjedoka još uvijek postoji.

Prije svega želim naglasiti da je Radovan Karadžić zajedno sa Biljanom Plavšić sazvao osnivačku skupštinu SDS-a u Lušci Palanci, a taj prvi masovni SDS-skup je održan upravo u Lušci Palanci kod Sanskog Mosta, uprkos tvrdnjama o svim Bijeljinama, Fočama-Srbinjama, Zvornicima i Višegradima kao mjestima održavanja te prve SDS-skupštine

Osnivačka skupština je održana u tamnošnjim barakama SUP-a, a da ga niko nije ometao. Zaboga, Bošnjaci i Hrvati su mislili da je svanula zora demokratije, a ni sanjali nisu šta se iza brda valja i šta im se sprema. Uskoro je došlo i do izbora. SDS je osvojila relativnu većinu, ali je SDA zajedno sa Hrvatima imala apsolutnu većinu. Ipak, SDS-u je pripalo mjesto predsjednika opštine, a iz SDA je Mirzet Karabeg zauzeo poziciju predsjednika Izvršnog vijeća opštine Sanski Most.

 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 20

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search