LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi
Bosanski ljudi
Bosanski ljudi - Husaga Čišić PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 12 Srpanj 2014 09:00

Husein Husaga Čišić

Pripremio: Nadan Filipović

Husein Husaga Čišić jedan je od najistaknutijih bošnjačkih političara i intelektualaca koji je dao izuzetno značajan doprinos očuvanju i jačanju državnog identiteta Bosne i Hercegovine. To je bio čovjek koji će u historiji ostati zapamćen po tome što je u Titovoj Jugoslaviji prvi javno progovorio i hrabro postavio pitanje priznanja bosanskih muslimana - Bošnjaka u SFRJ.

Edvard Kardelj je još 1936. godine pisao da “ne možemo govoriti o muslimanima kao narodu, nego kao o posebnoj etničkoj skupini”. Komunisti iz Bosne odgovorili su ovakvom stavu 1939. godine i napisali da su “muslimani oduvijek bili posebna cjelina”. Međutim, presudio je u taj vakat veoma moćni Milovan Đilas koji je muslimane definirao kao “etničku grupu” te ih izostavio s popisa jugoslovenskih naroda. Đilasov plan bio je zasnovan na sovjetskom modelu o pet nacionalnih republika za pet naroda. Bosna je po Đilasu trebala biti posebna jedinica, kao neki corpus separatum, ali ne republika, već samo autonomna pokrajina. Tada je došlo do natezanja između srpskih delegate koji su sve činili da se cijela BiH pripoji Srbiji i bosanskohercegovačkih delegate koji su tražili ravnopravan status BiH s ostalim republikama. Napokon je napravljen kompromis prema kojem će BiH imati republički status, ali je rečeno da je ta republika nastanjena ”dijelovima srpskog i hrvatskog naroda , kao i bosanskohercegovačkim muslimanima”.

Ažurirano: Subota, 12 Srpanj 2014 16:43
 
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 12 Lipanj 2014 10:13

Akademik prof.dr Dušan Kecmanović

Nadan Filipović

Dušan Kecmanović je rođen je u Beogradu, 1942, a umro je, igrom grube sudbine, na sasvim drugom kraju svijeta, u Sydneyu, 6. aprila ove godine. Potiče je iz veoma ugledne familije. Dušanov otac, Ilija Kecmanović je bio poznati i cijenjeni kritičar i historičar književnosti, priznati društveni i kulturni djelatnik i prevoditelj sa ruskog, francuskog i njemačkog. Djed mu je bio veoma ugledni pravoslavni sveštenik Dušan, senator Kraljevine Jugoslavije, čovjek kojeg su svi poštovali. Brat njegovog djeda, dr Vojislav Kecmanović - Đedo, bio je Bosančina za ugled, izuzetno napredan čovjek, učesnik AVNOJ-a, prvi predsjednik ZAVNOBiH-a i prvi predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine Bosne i Hercegovine. Baš u slučaju, sada nažalost pokojnog, Dušana Kecmanovića, u svoj punini vrijedi ona narodna prema kojoj iver ne pada daleko od klade. Iako su Kecmanovići profilirani intelektualci i ugledni ljudi, mislim da je pokojni Dušan bio poseban tip intelektualca, koji kao da je stjecajem okolnosti i vođen rukom sudbine “zalutao” u pogrešnu radnu i životnu sredinu. Nije jedini!

Neko nedobronamjeran bi mogao ovaj tekst smatrati i nekom vrstom “svojatanja”, ali sve činjenice govore da je on bio pravi Sarajlija koji je svom nekadašnjem Sarajevu mnogo dao. Dakle, gospodin ili kako su Sarajlije znale šatrovački kazati “dingospo” , nikako u nekom pežorativnom smislu, već samo za nekoga koga stvarno poštuju. Ne zaboravimo, malo je ko u Sarajevu bio “dingospo”, ali doktor Dušan Kecmanović je za većinu prave sarajevske raje bio i ostao u sjećanju baš gospodin za uzor.

Ažurirano: Četvrtak, 12 Lipanj 2014 21:08
 
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 16 Travanj 2014 00:56

Mujaga Komadina

Prikupio: Nadan Filipović

Mujaga Komadina, gradonačelnik Mostara jedan je od najpoznatijih ljudi Bosne i Hercegovine i jedan od najpoznatijih Mostaraca, ako nije najpoznatiji. On je bio ljudina koji je iza sebe ostavio nešto što će, ako ne vječno, onda barem još dugo, dugo trajati. U haremu Lakišića džamije, u mahali Ričina, nalazi se nišan (bašluk) klesan od prebijelog aranđelovačkog kamena tvrdoša na čijem se uzglavlju sa završetkom poput fesa nalazi natpis na turskom jeziku "On (Allah dž.š) jeste vječan. Mostarski gradonačelnik Komadina Mujaga, sin Omera. Ti što stojiš prouči Fatihu za njegovu dušu. Godina njegovog rođenja je 1256. po Hidžri (1839), a datum smrti je 1344. po Hidžri (1925)”. Skroman, da se ne kaže preskroman natpis za jednog velikog čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u historiji Mostara, Hercegovine, a svakako i cijele Bosne i Hercegovine.

Mujaga Komadina je bio veoma pametan i pronicljiv čovjek, jako poslovan i pravi proevropski orijentirani vizionar, koji je jako mnogo putovao po Evropi i ono najljepše što je vidjeo nastojao je prenijeti u Mostar. Za njegova vakta bila su u Mostaru dva prelijepa hamama, ali je Mujaga često boravio u najljepšem kupatilu u Pešti, pa se nije smirio dok nije izgradio baš takvo i u svome Mostaru.

Ažurirano: Srijeda, 16 Travanj 2014 13:44
 
Bosanski ljudi - Edhem Mulabdić PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 25 Ožujak 2014 13:54

Edhem Mulabdić – crtica o jednom književniku, kulturnom i javnom radniku

Nadan Filipović

Jedan od značajnih pripadnika napredne muslimanske inteligencije u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske okupacije i Stare Jugoslavije bio je svakako književnik i kulturni radnik Edhem Mulabdić. Edhem Mulabdić je rođen u Maglaju 1862. godine, a umro je u Sarajevu 1954. godine. U Maglaju je završio mekteb i ruždiju i nakon toga se zaposlio kao činovnik. Godine 1887 Mulabdić se kao dvadesetipetogodišnjak upisuje u Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje je jrdno vrijeme radio kao profesor u Dural-mualimminu, to jest u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga biva postavljen za upravitelja konvikta Učiteljske škole, a zatim za profesora u Šerijatskoj sudačkoj školi. Nakon toga biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u zasluženu penziju.

On je zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokrenuo list "Behar" 1. maja 1900. godine (bio je glavni urednik lista od 1901-1906), a 1903. godine, zajedno sa drugim naprednim muslimanima Bosne i Hercegovine osnovao je i društvo "Gajret".

Ažurirano: Utorak, 25 Ožujak 2014 20:42
 
Bosanski ljudi i Hercegovački ustanak PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 05 Veljača 2014 08:19

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Još nešto o vremenu ustanka u Hercegovini

Nadan Filipović

Pokušaj podjarivanja bosanskih pravoslavaca ili, u taj vakat “novokomponovanih” Srba, potpuno je propao, ali se zato ustaničke vatre zapališe po Hercegovini, posebno istočnoj, gdje se listom odmetnuše pravoslavni (srpski) seljaci. Taj je hercegovački ustanak imao jako negativne posljedice na ukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini i samom Sarajevu, gdje nastadoše velike nestašice hrane i općenito teška vremena, ali po običaju, samo za sirotinju. Bosansko muslimansko stanovništvo je pokazivalo zlovolju jer su samo muslimanski sinovi proljevali krv u gušenju ustanka. S druge strane, pravoslavci (budući Srbi) nisu mogli, a ni htjeli skrivati zadovoljstvo i veselje zbog u početku uspješnog ustanka njihove hercegovačke subraće. Treba dodati da je u toj situaciji i Austougarska monarhija plela svoje mreže i da je svojim tajnim kanalima podržavala razbuktavanje ustanka koji je trebao biti definitivni dokaz da Tusrka više nije u stanju upravljati Bosnom i Hercegovinom, te da je došlo vrijeme da se za Bosnu “pobrine” žuto-crna monarhija.

Knjaz Nikola je sa svojim Crnogorcima prodro skoro blizu Mostara, pa kad je uvidjeo da nema šansi za upad u grad povuče se i na uzmaku razbi Muktar-pašu na Vučjem Dolu 16. juna 1876. godine.

Ažurirano: Srijeda, 05 Veljača 2014 08:58
 
Zapisi iz stare Banja Luke PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 21 Siječanj 2014 09:32

Ćamil Šašivarević, Arnaut, hrvač 

Porodica Šašivarević stanovala je u jednom slijepom puteljku kojeg smo zvali sokačić. Tu su imali kuću sa nešto dvorišta, jednom ovećom džanarkom, a na sred avlije bunar. Kuća je bila vrlo trošna, pokrivena "šimlom", tj. naročitim daskama za te namjene. Unutrašnjost kuće je bila raspoređena sa malim sobama, malim bosanskim prozorima, a nasred kuće veliki prostor sa ognjištem, gdje se kuhalo, "sjedilo i povremeno se pekao kadaif ili neka druga poslastica kao jabuke u šećeru ili tulumbe, slatki, sočni kolač.

Porodica je bila vrlo brojna, Ćamil je imao 5 sinova i 2 kćeri a cijela porodica se zanimala poslastičarskim zanatom. Djeca su, pogotovo muška, pomagali ocu u tom zanatu. Iznosili su slatkiše na čaršiju, pogotovo u pijačne dane, prodavali, te su većinom živjeli od tog zanata. Muharem, Edhem, Suljo, Senko i Išo dugo su se zanimali tim poslom, obilazili su sa ocem razne zborove, svetkovine, vašare, prodavajući svoju robu i razne arnautske napitke (bozu, limunadu i kraher). Kada ne bi bilo dovoljno posla kod oca, Edhem i Suljo su znali da rade kao "kolporteri", tj. rano ujutro ili u predvečerje, prodavali su dnevne novine - štampu i od toga procenta su dopunjavali kućni budžet.

Ažurirano: Utorak, 21 Siječanj 2014 10:02
 
Bosanski ljudi - Dimitrija Mitrinović PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 19 Prosinac 2013 21:10

Ideja o ujedinjenoj Evropi usko je povezana s Hercegovinom.

Neven Anđelić, radiosarajevo.ba, 2009

Ideja o ujedinjenoj Evropi usko je povezana sa Hercegovinom. Onoga momenta kada u doglednoj budućnosti ova nekadašnja austrougarska pokrajina zajedno sa teritorijalno većim dijelom današnje države bude konačno primljena u članstvo Evropske unije (vjerovatno u posljednjem velikom talasu prijema kandidata sa začelja liste) biće moguće ustvrditi da se Evropa konačno vratila kući, tamo odakle je ideja o ujedinjenju zapravo i potekla. Iskreno govoreći ideja možda i nije stvorena u hercegovačkim bespućima ali jeste stvoritelj ideje rođen u Hercegovini. Donja Poplat kod Stoca rodno je mjesto Dimitrija Mitrinovića koji je tokom dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog vijeka zagovarao ujedinjenje kontinenta. O njemu se, na veliku žalost, vrlo malo zna danas iako je bio jedna od najzanimljivijih ličnosti s ovih prostora.

Rođen je 1887. godine na jugu Hercegovine, a sahranjen je 66 godina kasnije na sjeveru Londona. Groblje Istočni Highgate počivalište je mnogih velikana, od kojih je najznamenitiji Karl Marx. Njegov grob zapravo označava cijelo groblje i svi znaju tačan put do njega. Možda je ironija da najpriznatiji kritičar kapitalizma u svojoj smrti bude osnova naplate ulaza na groblje pošto priličan broj turista poželi posjetiti Marxov grob te se groblje zapravo održava od na taj način prikupljenog novca. U blizini je sahranjeno još dosta značajnih ljudi ali čuvari baš nisu sigurni gdje se većina njih nalazi. Za Mitrinovića većina nije ni čula. Veliki srpski pisac Borislav Pekić je tokom svojeg života u Londonu također lutao puteljcima Highgatea tražeći ploču s imenom Dimitrija Mitrinovića. Neuspješno. Predrag Palavestra, koji je priredio njegova „Sabrana djela“ u izdanju sarajevske „Svjetlosti“ 1991. godine, također je tragao za grobom ovog mislioca.

Ažurirano: Četvrtak, 19 Prosinac 2013 21:34
 
« Početak«1234»Kraj »

Stranica 1 od 4

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Posjete

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas850
mod_vvisit_counterJuče3476
mod_vvisit_counterOve sedmice9586
mod_vvisit_counterProšle sedmice25813
mod_vvisit_counterOvaj mjesec100004
mod_vvisit_counterProšli mjesec63247
mod_vvisit_counterUkupno1914844

We have: 20 guests, 6 bots online
Your IP: 54.196.108.89
 , 
Datum: 01. Lis. 2014.

Najnoviji komentari

  • Priča
    "...Tamo gdje je iznikla, javljala se svjetloplavim plamenom...!" - Samo i zbog ovoga valjalo je pro... Više...
    30.09.14 04:47
    Autor - sande
  • Komentar
    Efendiju Mustafa Cerića u nešto ubijediti, isto je što i vodu natjerati da teče uzbrdo! Ako li i pob... Više...
    23.09.14 18:37
    Autor - sande
  • Liječenje raka - Iscador - pre...
    Gospodine Miro, taj gospodin koji javno tvrdi da posjeduje biljni lijek koji liječi rak sa 99% uspje... Više...
    18.09.14 09:03
    Autor - Nadan Filipović
  • Liječenje raka - Iscador - pre...
    Molija bih gospodina da mi objasni koji je to prirodni ljek za rak 99% ucinkovit da ga nabavim za sv... Više...
    18.09.14 05:20
    Autor - miro
  • HUMOR
    Nedavno me jedan mladji kolega po struci optuzi kako sam pun mrznje i kako sijem nacionalizam u kome... Više...
    17.09.14 00:06
    Autor - Aljosa Mujagic
  • Nekad i sad
    Slike za Nobelovu nagradu.U svim tim drzavicama osjeca se nedostatak kontejnera jer sirotinje ima sv... Više...
    16.09.14 00:47
    Autor - Aljosa Mujagic
  • O satu Smail-age Čengića
    Istorija se samo ponovila.Gosti su ovaj puta bili komsije kojima su skinute glave i sve opljackano. ... Više...
    10.09.14 02:17
    Autor - Aljosa Mujagic
  • Sjećanje na jedan pajzl
    Rekao bi covijek:"Birtija kao svaka druga birtija'ali nije.Ova je imala dusu.Dusa su joj bili stalni... Više...
    08.09.14 12:51
    Autor - duba
  • Napoleon Bonaparte je otrovan!...
    Howdy! I know this is kind of off-topic however I had to ask. Does running a well-established blog l... Više...
    07.09.14 20:21
    Autor - tienda erótica
  • Podsjećanja
    Hvala vam sto ste ovo napisali o Vladi. Dobar deo detinjstva sam proveo u Vrazovoj ulici, pocetkom i... Više...
    07.09.14 17:27
    Autor - Vladimir Nedic
  • Sjećanje na jedan pajzl
    Slican cumes je bio kafana Aleksinac haman pa u strogom centru Banja Luke. Više...
    05.09.14 09:24
    Autor - Aljosa Mujagic
  • O akšamluku
    ...Naspi der i meni jedan čokanjčić - loze! Više...
    03.09.14 03:35
    Autor - sande
  • O akšamluku
    prava definicija aksamluka koja me vraca u dane kada sam sa svojim jaranima ljustio sljivu 14 gradi ... Više...
    03.09.14 00:53
    Autor - Aljosa Mujagic
  • Zijo Dizdarević: Majka
    Lijep tekst. Samo imam jedno pitanje.. gdje god tražim imena sestara Zije Dizdarevića (i ostale brać... Više...
    02.09.14 21:04
    Autor - Nađa
  • Čvarak - fašist
    Radmanovic je mediokritet koji odraste u Banja Luci,nenaucivsi o gradskom zivotu i ponasanju, u poro... Više...
    18.08.14 00:42
    Autor - Aljosa Mujagic
  • In memoriam
    Uz ovu pjesmu sam rastao. Bio je to veliki hit negdje tamo ranih šezdesetih. Bilo nas je četvoro dje... Više...
    13.08.14 21:50
    Autor - Nihad
  • Prof.Dr Muharem Avdispahić iza...
    Ovakav naslov može napisati samo neko ko ne poznaje Muhu. Više...
    13.08.14 18:49
    Autor - mister z
  • Bandakhana
    Neka nam i Petra na hastalu, pa ko voli... Ja bih iskoristio priliku, ovako javno, da zamolim Nadana... Više...
    11.08.14 11:51
    Autor - sasko
  • In memoriam
    Vedo Hamsic je dobitnik "Borbine" nagrade za arhitekturumtad a najprestiznije nagrade u Jugoslaviji ... Više...
    11.08.14 04:01
    Autor - sele
  • Prikaz knjige
    Postovani Kako mi iz Kengurije da kupimo Jasninu knjigu?U ovom odlicnom prikazu,nadjoh i sebe a uz k... Više...
    05.08.14 11:38
    Autor - duba
home search