LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi
Bosanski ljudi
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 16 Travanj 2014 00:56

Mujaga Komadina

Prikupio: Nadan Filipović

Mujaga Komadina, gradonačelnik Mostara jedan je od najpoznatijih ljudi Bosne i Hercegovine i jedan od najpoznatijih Mostaraca, ako nije najpoznatiji. On je bio ljudina koji je iza sebe ostavio nešto što će, ako ne vječno, onda barem još dugo, dugo trajati. U haremu Lakišića džamije, u mahali Ričina, nalazi se nišan (bašluk) klesan od prebijelog aranđelovačkog kamena tvrdoša na čijem se uzglavlju sa završetkom poput fesa nalazi natpis na turskom jeziku "On (Allah dž.š) jeste vječan. Mostarski gradonačelnik Komadina Mujaga, sin Omera. Ti što stojiš prouči Fatihu za njegovu dušu. Godina njegovog rođenja je 1256. po Hidžri (1839), a datum smrti je 1344. po Hidžri (1925)”. Skroman, da se ne kaže preskroman natpis za jednog velikog čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u historiji Mostara, Hercegovine, a svakako i cijele Bosne i Hercegovine.

Mujaga Komadina je bio veoma pametan i pronicljiv čovjek, jako poslovan i pravi proevropski orijentirani vizionar, koji je jako mnogo putovao po Evropi i ono najljepše što je vidjeo nastojao je prenijeti u Mostar. Za njegova vakta bila su u Mostaru dva prelijepa hamama, ali je Mujaga često boravio u najljepšem kupatilu u Pešti, pa se nije smirio dok nije izgradio baš takvo i u svome Mostaru.

Ažurirano: Srijeda, 16 Travanj 2014 13:44
 
Bosanski ljudi - Edhem Mulabdić PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 25 Ožujak 2014 13:54

Edhem Mulabdić – crtica o jednom književniku, kulturnom i javnom radniku

Nadan Filipović

Jedan od značajnih pripadnika napredne muslimanske inteligencije u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske okupacije i Stare Jugoslavije bio je svakako književnik i kulturni radnik Edhem Mulabdić. Edhem Mulabdić je rođen u Maglaju 1862. godine, a umro je u Sarajevu 1954. godine. U Maglaju je završio mekteb i ruždiju i nakon toga se zaposlio kao činovnik. Godine 1887 Mulabdić se kao dvadesetipetogodišnjak upisuje u Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje je jrdno vrijeme radio kao profesor u Dural-mualimminu, to jest u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga biva postavljen za upravitelja konvikta Učiteljske škole, a zatim za profesora u Šerijatskoj sudačkoj školi. Nakon toga biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u zasluženu penziju.

On je zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokrenuo list "Behar" 1. maja 1900. godine (bio je glavni urednik lista od 1901-1906), a 1903. godine, zajedno sa drugim naprednim muslimanima Bosne i Hercegovine osnovao je i društvo "Gajret".

Ažurirano: Utorak, 25 Ožujak 2014 20:42
 
Bosanski ljudi i Hercegovački ustanak PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 05 Veljača 2014 08:19

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Još nešto o vremenu ustanka u Hercegovini

Nadan Filipović

Pokušaj podjarivanja bosanskih pravoslavaca ili, u taj vakat “novokomponovanih” Srba, potpuno je propao, ali se zato ustaničke vatre zapališe po Hercegovini, posebno istočnoj, gdje se listom odmetnuše pravoslavni (srpski) seljaci. Taj je hercegovački ustanak imao jako negativne posljedice na ukupnu situaciju u Bosni i Hercegovini i samom Sarajevu, gdje nastadoše velike nestašice hrane i općenito teška vremena, ali po običaju, samo za sirotinju. Bosansko muslimansko stanovništvo je pokazivalo zlovolju jer su samo muslimanski sinovi proljevali krv u gušenju ustanka. S druge strane, pravoslavci (budući Srbi) nisu mogli, a ni htjeli skrivati zadovoljstvo i veselje zbog u početku uspješnog ustanka njihove hercegovačke subraće. Treba dodati da je u toj situaciji i Austougarska monarhija plela svoje mreže i da je svojim tajnim kanalima podržavala razbuktavanje ustanka koji je trebao biti definitivni dokaz da Tusrka više nije u stanju upravljati Bosnom i Hercegovinom, te da je došlo vrijeme da se za Bosnu “pobrine” žuto-crna monarhija.

Knjaz Nikola je sa svojim Crnogorcima prodro skoro blizu Mostara, pa kad je uvidjeo da nema šansi za upad u grad povuče se i na uzmaku razbi Muktar-pašu na Vučjem Dolu 16. juna 1876. godine.

Ažurirano: Srijeda, 05 Veljača 2014 08:58
 
Zapisi iz stare Banja Luke PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 21 Siječanj 2014 09:32

Ćamil Šašivarević, Arnaut, hrvač 

Porodica Šašivarević stanovala je u jednom slijepom puteljku kojeg smo zvali sokačić. Tu su imali kuću sa nešto dvorišta, jednom ovećom džanarkom, a na sred avlije bunar. Kuća je bila vrlo trošna, pokrivena "šimlom", tj. naročitim daskama za te namjene. Unutrašnjost kuće je bila raspoređena sa malim sobama, malim bosanskim prozorima, a nasred kuće veliki prostor sa ognjištem, gdje se kuhalo, "sjedilo i povremeno se pekao kadaif ili neka druga poslastica kao jabuke u šećeru ili tulumbe, slatki, sočni kolač.

Porodica je bila vrlo brojna, Ćamil je imao 5 sinova i 2 kćeri a cijela porodica se zanimala poslastičarskim zanatom. Djeca su, pogotovo muška, pomagali ocu u tom zanatu. Iznosili su slatkiše na čaršiju, pogotovo u pijačne dane, prodavali, te su većinom živjeli od tog zanata. Muharem, Edhem, Suljo, Senko i Išo dugo su se zanimali tim poslom, obilazili su sa ocem razne zborove, svetkovine, vašare, prodavajući svoju robu i razne arnautske napitke (bozu, limunadu i kraher). Kada ne bi bilo dovoljno posla kod oca, Edhem i Suljo su znali da rade kao "kolporteri", tj. rano ujutro ili u predvečerje, prodavali su dnevne novine - štampu i od toga procenta su dopunjavali kućni budžet.

Ažurirano: Utorak, 21 Siječanj 2014 10:02
 
Bosanski ljudi - Dimitrija Mitrinović PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 19 Prosinac 2013 21:10

Ideja o ujedinjenoj Evropi usko je povezana s Hercegovinom.

Neven Anđelić, radiosarajevo.ba, 2009

Ideja o ujedinjenoj Evropi usko je povezana sa Hercegovinom. Onoga momenta kada u doglednoj budućnosti ova nekadašnja austrougarska pokrajina zajedno sa teritorijalno većim dijelom današnje države bude konačno primljena u članstvo Evropske unije (vjerovatno u posljednjem velikom talasu prijema kandidata sa začelja liste) biće moguće ustvrditi da se Evropa konačno vratila kući, tamo odakle je ideja o ujedinjenju zapravo i potekla. Iskreno govoreći ideja možda i nije stvorena u hercegovačkim bespućima ali jeste stvoritelj ideje rođen u Hercegovini. Donja Poplat kod Stoca rodno je mjesto Dimitrija Mitrinovića koji je tokom dvadesetih i tridesetih godina dvadesetog vijeka zagovarao ujedinjenje kontinenta. O njemu se, na veliku žalost, vrlo malo zna danas iako je bio jedna od najzanimljivijih ličnosti s ovih prostora.

Rođen je 1887. godine na jugu Hercegovine, a sahranjen je 66 godina kasnije na sjeveru Londona. Groblje Istočni Highgate počivalište je mnogih velikana, od kojih je najznamenitiji Karl Marx. Njegov grob zapravo označava cijelo groblje i svi znaju tačan put do njega. Možda je ironija da najpriznatiji kritičar kapitalizma u svojoj smrti bude osnova naplate ulaza na groblje pošto priličan broj turista poželi posjetiti Marxov grob te se groblje zapravo održava od na taj način prikupljenog novca. U blizini je sahranjeno još dosta značajnih ljudi ali čuvari baš nisu sigurni gdje se većina njih nalazi. Za Mitrinovića većina nije ni čula. Veliki srpski pisac Borislav Pekić je tokom svojeg života u Londonu također lutao puteljcima Highgatea tražeći ploču s imenom Dimitrija Mitrinovića. Neuspješno. Predrag Palavestra, koji je priredio njegova „Sabrana djela“ u izdanju sarajevske „Svjetlosti“ 1991. godine, također je tragao za grobom ovog mislioca.

Ažurirano: Četvrtak, 19 Prosinac 2013 21:34
 
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 28 Rujan 2013 15:26

 

Poznati sarajevski pravoslavci i pokušaj dizanja svesrpskog ustanka u Sarajevu i cijeloj Bosni

Pripremio: Nadan Filipović

U martu 1862. godine u Sarajevu je održana skupština srpsko-pravoslavnog naroda Dabrobosanske eparhije. Predsjedavao je mitropolit Pajsije, a potpredsjednik je bio bogati trgovac Dimitrije Jeftanović, dok je zapisničar bio učitelj Stevo Petranović. Sarajevske pravoslavce zastupali su uvaženi građani Makso Despić, Mićo Besarević, Jakov Hadžitrifković i Mićo Savić. Iz Tešnja je bio delegat učitelj Stevo Petranović, pop Jovo Tufekčić je zastupao područje Srebrenice, kaluđer Pahomije je zastupao  pravoslavce Visokog i okoline, Simo Radić je bio zastupnik pravoslavaca iz Livna (tada Hlijevna ili Hlivna), Josif Stefanović je bio zastupnik pravoslavaca Vlasenice, pop Ilija je bio predstavnik iz Petrovca, neki pop Mile bio je predstavnik Varcar-vakufa (kasnije po kralju Petri Prvom Karađorđeviću nazvanom Mrkonjić-grad), učitelj vjeronauke Dionisije zastupao je pravoslavce Maglaja, a dvojica Sarajlija, Petro Petrović Ekmeščibaša i Kosta Skarić dobili su pismene punomoći da zastupaju pravoslavce Bihaća i Zenice. Interesantno je da Banjaluka, Gradiška i Derventa nisu poslali niti jednog predstavnika, ali poručiše da će sve odluke skupštine smatrati obavezujućima i da će sve donesene odluke prihvatiti i poštivati.

Kada čovjek baci pogled na ovaj zapisnik i spomenute delegate može samo reči da su tom skupu prisustvovali i na njemu uzeli učešće baš pravi predstavnici najcjenjenijih bosanskih pravoslavnih familija.

Ažurirano: Subota, 28 Rujan 2013 15:34
 
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Četvrtak, 29 Kolovoz 2013 23:21

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Smail-aga Čengić i Derviš-aga Dedaga Čengić

Pripremio: Nadan Filipović

Čengići su stara aristokratska obitelj Bosne, koja je nekoč bila veoma bogata i uticajna. Najstariji pisani dokumenti o Čengićima potiče iz daleke 1498. godine. Od svih plemićkih loza ova je dala najviše vojskovođa, ratnika i drugih odličnika, sedam sandžak-bega i paša, te još više alajbega, muteselima i kapetana. Čengići su imali svoje kule i odžake u Borijama, Boljanićima, Kutima, Mjehovinama, Zelumićima, Vihovićima i na još dosta mjesta po Bosni. Turski putopisac Evlija Čelebija bio je gost u Čengića na Borijama 1664. godine i on njihove dvore ovako opisuje: “Dvori Čengića su kao tvrđava, veliki odžak koji ima oko tri stotine soba, dvoranu za primanje gostiju (divanhana), mnoštvo kupatila (banja), sa magazama i štalama u koje se može smjestiti preko dvije stotine konja.”

Napominjem, da su ti dvori na Borijama bili dosta manji i skromniji od onih na Ratajima, Odžaku i Miljevini.

Jedan od najpoznatijih Čengića ostao je Smail-aga Čengić, muteselim gatački, pivski i drobnjački, rođen 1788. godine u selu Jelasica. U boju na Grahovcu (1836)  tursku konjicu je predvodio Smail-aga Čengić i pridonio je pobjedi sa svojim odredom, te su Bošnjaci opkolili Crnogorce  i Grahovljane u Čelinskom potoku i posjekli sedamdeset glava. Tu su poginuli Joko (Jovan), brat vladike Rade , sinovac vladičin Stevan i još nekoliko Petrovića.

Ažurirano: Petak, 30 Kolovoz 2013 13:38
 
« Početak«1234»Kraj »

Stranica 1 od 4

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Posjete

mod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_countermod_vvisit_counter
mod_vvisit_counterDanas643
mod_vvisit_counterJuče1358
mod_vvisit_counterOve sedmice8765
mod_vvisit_counterProšle sedmice13249
mod_vvisit_counterOvaj mjesec33198
mod_vvisit_counterProšli mjesec55394
mod_vvisit_counterUkupno1546493

We have: 20 guests, 7 bots online
Your IP: 54.242.85.89
 , 
Datum: 19. Tra. 2014.

Najnoviji komentari

home search