LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi
Bosanski ljudi
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 29 Svibanj 2013 10:24

Bosanski ljudi (11)

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Hećim-oglu Ali-paša i bitka kod Banja Luke 1737. godine

Nadan Filipović

1737. godine Bosni i Turskom carstvu zaprijetila je velika opasnost sa Zapada, a odakle će inače. Te cijele godine Austrijanci su vršili veliku koncentraciju vojnih snaga. Oformili su pet tabora vojske, sa ciljem da Bosnu odjednom napadnu iz pet raznih pravaca. Najveća koncentracija elitnih austrijskih trupa koncentrirana je kod Gradiške, na nekoliko sati hoda od Banja Luke. Naime, Banja Luka je bila prvi cilj austrijskog pohoda na Bosnu. S prve tri vojne grupacije zapovijedao je princ Joseph Friedrich von Sachsen, poznatiji po nadimku Hildburghausen. Njemu je car Karlo VI dao u zadatak da zaposjedne cijelu Bosnu. Car Karlo je bio dobro informiran od austrijskih špijuna da se Bosna nalazi u jako teškoj situaciji jer je najveći dio bosanskih elitnih spahija i vojske angažiran na ruskom ratištu. Dodatna otežavajuća okolnost bila je velika epidemija kuge koja je decimirala bosansko stanovništvo. Zauzeta kampanjom u Rusiji, centralna vlast u Carigradu nije mogla, ni da je htjela, poslati neku značajniju pomoć Bosni.

U tim kritičnim vremenoma na mjesto bosanskog namjesnika postavljen je veliki vezir Hećim-oglu Ali-paša. To je bio izuzetno nadaren vojni strateg. Treba, međutim, istaći da Ali-paša nije bio po rođenju Bošnjak. Koliko se zna rođen je u Carigradu 4.6.1689. godine. Njegov otac bio je jedan od najboljih ljekara u Turskoj. Dugo vremena je bio dvorski džerah-baša (glavni hirurg), a u vrijeme sultana Mustafe Drugog (1695-1703) bio je hećim-baša (glavni ljekar) Rumelije. Ali-pašin otac je također bio ljekar. Zvao se Nuh-efendija, i prema vjerodostojnim mletačkim podacima bio je porijeklom iz Venecije. Ali-paša se prozvao Hećim-oglu, po svom ocu ljekaru (hećimu)

Ažurirano: Srijeda, 29 Svibanj 2013 16:19
 
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 30 Travanj 2013 19:32

Bosanski ljudi (10) 

Derviš-paša Bajezidagić

Od 1595. do 1603. godine beglerbeg Bosanskog ejaleta (pašaluka) bio je Derviš-paša Bajezidagić. Rođen je u Mostaru (tačan datum i godina nisu poznati), a poginuo je kod Budima 14.jula 1603.godine. Nakon školovanja u rodnom gradu nastavlja učenje u Carigradu gdje biva postavljen u dvorsku službu. Derviš-paša sam pripovijeda u predgovoru “Murad-name” gdje kaže: “Kao dijete sam došao u Carigrad i stupio u Atmejdan-saraje, a to se dogodilo u vrijeme Selima II”. To je bilo doba kad je Mehmed-paša Sokolović stajao na vrhuncu moći i slave, i koji je nastojao svim silama da podigne svoje zemljake na kormilo turske države, a što mu je uveliko i pošlo za rukom. U Atmejdan-sarajima mladi je Derviš marljivo učeći proživio nekoliko godina, a naročito se bavio, kako sam veli, proučavanjem arapske i perzijske lijepe književnosti. Prilika mu se pružila da se u tome usavrši, jer mu je bio učitelj poznati Ahmed-Sudi efendija, kome nije bilo premca u poznavanju perzijskih klasika.

Ubrzo je postao sultanov lični savjetnik i ni časa se nije od njega udaljavao, a u carskoj službi bio je dogandži-baša (Soko sreće stade na moju ruku, a moj posao postade nadzor na sokolovima..), te je još obavljao dužnost natkomornika. Bio je vrstan pjesnik, a po duševnim vrlinama i učenosti ravan velikim učenjacima, pa mu je sultan dozvoljavao da prisustvuje Carskom vijeću, premda to nije bilo uobičajeno. Pečevi i Četib-Čelebi spominju ga godine hidžretske 1000 (1592. godina) kao sulatnovog savjetnika. Nekoliko mjeseci iza Muratove smrti, 1595. godine spominje se u jednom fermanu kao bosanski valija. U svojstvu bosanskog valije je poslan na odbranu Budima gdje je na Kovin-adi kod Budima poginuo 1603. godine.

Ažurirano: Srijeda, 01 Svibanj 2013 07:57
 
Bosanski ljudi (9) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Ponedjeljak, 01 Travanj 2013 10:29

Hasan-paša Predojević

Nadan Filipović

Za bosanskog beglerbega (pašu Bosanskog pašaluka) 1591. godine Porta je izabrala Hasan-pašu Predojevića, koji je do tada bio segedinski sandžakbeg. On je na toj funkciji dokazao svoje ratničke sposobnosti, lukavost, a nadasve odlučnost i hrabrost. Hasan-paša je bio čisti Bošnjak rodom iz Lužaca kod Sanskog Mosta, mada neki historičari kažu da je porijeklom iz Hercegovine. Mnogi ga hrvatski “povijesničari” svojataju kao Hrvata, no to svojatanje nema veze s pameću i istinom. Posebno je važno istaknuti da je Hasan-paša Predojević uživao bezgraničnu podršku dvojice moćnih Bošnjaka na Porti, i to tadašnjeg velikog vezira Sijavuš-paše, kao i Derviš-paše Bajezidagića, koji je bio najuticajniji prvi savjetnik sultana Murata III. Derviš-paša Bajezidagić bio je rođeni Mostarac i još za života najveći turski pjesnik.

Ažurirano: Ponedjeljak, 01 Travanj 2013 11:13
 
Bosanski ljudi (8) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Ponedjeljak, 21 Siječanj 2013 10:23

Adem-aga Mešić – najpoznatiji Tešnjak i nepravedno zaboravljeni Bošnjak

Nadan Filipović

Adem-aga Mešić je zasigurno jedna od najkontroverznijih ličnosti u Bošnjaka. Tokom svog života bio je i cijenjen i poštovan, a na kraju i prezren, pa i ponižen. Rođen je u Tešnju 1861. godine, a umro je u dubokoj starosti u komunističkom zatvoru u Zagrebu 1945. godine. Adem-aga je bio izdanak veoma ugledne trgovačke familije. Bio je izuzetno sposoban poslovni čovjek, ali istovremeno i širokogrudi socijalni, kulturni i politički radnik, te poznati dobročinitelj i mecena veoma široke ruke. Po mome mišljenju Adem-aga Mešić je bio jedan od najuzoritijih javnih radnika što ih je dala Bosna i Hercegovina. On je bio čovjek koji je jako mnogo učinio za napredak Bošnjaka. Mnogim nije poznato da su skoro sve bošnjačke kulturne, obrazovne, socijalne i privredne akcije u taj vakat bile ili njegovo djelo ili pokrenute na njegovu incijativu.

Adem-aga je prvi uvidio značaj školstva, škola, obrazovanja, učenja, te modernih zanata. On je bio jedan od osnivača i nesebičnih donatora koji su 1903. godine osnovali prvo muslimansko kulturno-prosvjetno društvo “Gajret”, koje je pomagalo i stipendiralo veliki broj učenika u školama, u izučavanju zanata i na fakultetima. Adem-aga Mešić je bio 1924. godine osnivač, ali i darežljivi finasijer “Narodne uzdanice”, a kasnije je bio jedan od osnivača i utemeljitelja lista “Behar”. Njegovom zaslugom je otvorena “Prva muslimanska štamparija”. Bio je osnivač i glavni donator fonda za stipendiranje studenata koji su se školovali u inostranstvu.

Ažurirano: Ponedjeljak, 21 Siječanj 2013 13:55
 
Bosanski ljudi (7) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 13 Studeni 2012 20:57

Mehmed-paša Sokolović (1505 – 1579)

Nadan Filipović

Među najznamenitijim Bošnjacima u Osmanskoj državi posebno važno mjesto zauzima Mehmed - paša Sokolović. On je bio najveći i najznačajniji veliki vezir u Osmanskom carstvu koji je služio tri sultana. Mehmed paša je rodom iz sela Sokolovići blizu Rudog. Ime mu je bilo Bajo Sokolović. Prema vjerodostojnim historijskim dokumentima i njegovu kazivanju roditelji i sestra su mu prešli na islam dok je on još bio dijete. Još kao dječak, uz pristanak roditelja, doveden je u Edirnu (Jedrene), gdje je školovan. Kao mladić učestvuje u bitkama na Mohaču 1526. godine i opsadi Beča 1529. godine. Nakon toga je postao admiral. Mehmed - pašina uspješna karijera se nastavlja i on 1549. godine postaje rumelijski beglerbeg. U ratu protiv Habzburške Monarhije 1551. godine Sokolović je glavni komandant cjelokupne turske vojske. Godine 1555. dobiva zvanje trećeg vezira zbog vojničkih zasluga, a 1561. godine postaje drugi vezir. Godinu dana kasnije postaje zet sultana Selima II. Kao 60-godišnjak, 1565. godine on dostiže svoj najveći uspon i postaje veliki vezir osmanske države. Na tom položaju ostaje punih četrnaest godina. Godine 1566, zajedno sa sultanom Sulejmanom II, on opsjeda tvrđavu Siget u jugozapadnoj Mađarskoj koju je branio Nikola Zrinski. U toku te bitke sultan je umro, a Sokolović je prikrio njegovu smrt, kako vijest o tome ne bi negativno uticala na vojsku. Tek kada je novi sultan Selim II preuzeo vlast, Sokolović je obavijestio vojsku i narod o Sulejmanovoj smrti.

Ažurirano: Utorak, 13 Studeni 2012 22:08
 
Bosanski ljudi (6) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 06 Studeni 2012 09:18

Hasan Kafija Pruščak

Hasan Kafija Pruščak jedan je od najpoznatijih učenih ljudi šesnaestog stoljeća. Puno ime mu je bilo Hasan Kafi bin Turhan bin Dawud bin Ya’kub az-Zibi al Aqhisari al-Bosnawi. Njegovo književno ime bilo je Kafi, az-Zibi se odnosi na lokalitet kod današnjeg Bugojna, al-Aqhisari je ime njegova rodnog Prusca, a al-Bosnawi (Bošnjak) jasno i nedvosmisleno određuje njegovu etničku pripadnost bošnjačkom korpusu.

Taj veliki čovjek rođen je 1544. godine u Pruscu, nedaleko od Donjeg Vakufa. U Istambulu je na studijima proveo punih devet godina, a nakon povratka u Bosnu imenovan je 1583. godine za kadiju prusačkog kadiluka. Prema Dr Amiru Ljuboviću, Hasan Kafija Pruščak napisao je sedamnaest kapitalnih naučnih djela iz različitih oblasti, a posebni predmeti njegovog širokog obrazovanja bili su politika, šerijatsko pravo, teologija, logika i filologija.

Ažurirano: Utorak, 06 Studeni 2012 10:35
 
Bosanski ljudi (5) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Nedjelja, 21 Listopad 2012 23:52

Još nekoliko crtica o Gazi-Husrevbegovoj džamiji

Nadan Filipović

U izgradnji Gazi-Husrevbegove džamije radili su najbolji dubrovački majstori za obradu kamena. Kameni-reljefno uklesani natpis iznad glavnog ulaza završen je 1530. godine. Natpis je sastavljem u stihovima, a preveo ga je i složio u stih Dr. Safvetbeg Bašagić, a glasi ovako:

“Husrevbeg za božju ljubav

tu džamiju diže,

Da u njojzi dobri ljudi

Bogu sedždu čine.

On je sij’o dobra djela,

Pomag’o junake,

Uzdržav’o pobožnjake,

Sjek’o dušmanine.

Hvala Bogu, tarih reći,

koji mu dosudi:

To je kuća pravovjernih

i zahvalnih ljudi.”

S istočne strane kraj džamije nalaze se dva turbeta. Jedno turbe je veće, i to je Gazi Husrevbegovo turbe, a ono manje turbe je njegova prvog mutevelije Muratbega Tardića. Oba turbeta su osmerokutnog oblika, građena od tesanog kamena i presvođena kubetima pokrivenim olovnim krovom. Oba mezara izgrađena su vrlo slično, a prekrivena su crnim, bogatim zlatnim vezo izvezenim prekrivačem. U čelu svakog mezara nalazi se golem nišan sa spletenim kaukom. U Gazi Husrevbegovom turbetu više prozora je smještena staklena škrinja. U toj škrinji pohranjene su posebno važne muslimanske relikvije, i to: Pejgamberov emanet, a radi se, navodno, o jednoj dlaci iz brade Muhameda alejhiselama u jednoj staklenoj bočici, kao i jedan izuzetno vrijedni i skupocjeni prekrivač sa prorokova groba u Medini. Naime, sultani su po starom običaju svaki put kad bi zasjedni na Turski prijesto, slali svečanu povorku s prekrivačem da se njime za jednu noć prekrije grob Muhameda alejhiselama.

Ažurirano: Ponedjeljak, 22 Listopad 2012 19:12
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 9 od 10

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search