LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi
Bosanski ljudi
Bosanski ljudi (4) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 06 Listopad 2012 20:20

Dr Mehmed Alajbegović – žrtva loše procjene u slijepom kroatofilnom nacionalizmu

Nadan Filipović

Mehmed Alajbegović je rođen 7.maja 1906. godine u Bihaću, a strijeljan je 7. juna 1947. godine u Zagrebu.

Potiče iz stare begovske familije. Djed i otac su mu bili gradonačelnici Bihaća. Osnovnu i srednju školu je završio u Bihaću, a 1928. godine odlazi u Zagreb na studij prava gdje je 1932. godine završio Pravni fakultet. Doktorirao je 1934. godine. Tokom studiranja odlazio je nekoliko puta u Pariz na usavršavanje francuskog jezika i sticanja novih znanja iz područja prava. Nakon polaganja sudijskog ispita postavljen je za sudiju Kotarskog suda u Prozoru. Početkom 1937, odlazi u Alžir gdje je studirao šerijatsko pravo na Visokom učilištu u Alžiru. Diplomu sudije šerijatskog prava stekao je 1939. godine. Bio je kratko vrijeme profesor islamskog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a nakon uspostave NDH prelazi u Ministarstvo inozemnih poslova. Krajem 1941. godine biva imenovan tajnikom (sekretarom) u Ministarstvu inozemnih poslova, a 27. februara 1942. godine biva postavljen za generalnog konzula u Njemačkoj sa sjedištem u Münchenu.

Ažurirano: Nedjelja, 07 Listopad 2012 10:03
 
Bosanski ljudi (4) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 06 Listopad 2012 20:17

 

Dr Mehmed Alajbegović – žrtva loše procjene u slijepom kroatofilnom nacionalizmu

Nadan Filipović

Mehmed Alajbegović je rođen 7.maja 1906. godine u Bihaću, a strijeljan je 7. juna 1947. godine u Zagrebu.

Potiče iz stare begovske familije. Djed i otac su mu bili gradonačelnici Bihaća. Osnovnu i srednju školu je završio u Bihaću, a 1928. godine odlazi u Zagreb na studij prava gdje je 1932. godine završio Pravni fakultet. Doktorirao je 1934. godine. Tokom studiranja odlazio je nekoliko puta u Pariz na usavršavanje francuskog jezika i sticanja novih znanja iz područja prava. Nakon polaganja sudijskog ispita postavljen je za sudiju Kotarskog suda u Prozoru. Početkom 1937, odlazi u Alžir gdje je studirao šerijatsko pravo na Visokom učilištu u Alžiru. Diplomu sudije šerijatskog prava stekao je 1939. godine. Bio je kratko vrijeme profesor islamskog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a nakon uspostave NDH prelazi u Ministarstvo inozemnih poslova. Krajem 1941. godine biva imenovan tajnikom (sekretarom) u Ministarstvu inozemnih poslova, a 27. februara 1942. godine biva postavljen za generalnog konzula u Njemačkoj sa sjedištem u Münchenu.

U septembru 1943 godine je postavljen za ministra skrbi za postradale krajeve NDH, a, kako je već navedeno, u maju 1944. godine biva postavljen za ministra inozemnih poslova. Bio je u pratnji poglavnika Dr Ante Pavelića prilikom posjete visoke delegacije NDH Adolfu Hitleru 18 i 19. septembra 1944. godine. Na funkciji ministra inozemnih poslova je ostao da kraja rata, odnosno do propasti NDH.

Zajedno sa drugim pripadnicima političke i vojne vrhuške NDH napustio je Zagreb 6. maja 1945 i prešao u Austriju. Jedno vrijeme se krio u Salzburgu, a tu su ga 6. septembra uhapsili pripadnici američke vojske. Zatvoren je u logor za ratne zarobljenike u Glasenbachu. Nakon godine dana, tačnije 8. septembra 1946. godine izručen je jugoslavenskim vlastima. Istražni postupak na Dr Mehmedom Alajbegovićem je traja relativno dugo jer je jugoslavenskim vlastima bilo jako stalo od njega dobiti što više informacija o inozemnoj politici NDH i njenim vezama sa Hitlerom i Mussolinijem. Konačno, 6. juna 1947. godine pred vijećem Vrhovnog suda NR Hrvatske osuđen je na smrt strijeljanjem. Kazna je izvršena nepuna dvadeset i četiri sata nakon izricanja, u zoru 7 juna. 1947. godine. Ukopan je na nepoznatom mjestu.

Ni na suđenju Dr Alajbegović nije promijenio svoje stavove ubijeđenog hrvatskog nacionaliste. Na pitanje jerdnog od sudija koji su bili razlozi zbog kojih je pristupio ustaškom pokretu i prihvatio se ministarskih funkcija u NDH, Alajbegović je ovako odgovori: "Moram priznati da je mene kao i mnogo mojih istomišljenika impresioniralo oduševljenje koje je vladalo u Hrvatskoj nakon proglašenja NDH. Glavni motiv koji me je rukovodio da pristupim, odnosno kada sam pristupio ustaškom pokretu, bila je ideja hrvatske države. Na mene je dakle pri tome utjecala spoznaja o pravu hrvatskog naroda na svoju državu i drugi motivi me nisu pri tim rukovodili. Ja sam vjerovao da nastojanje hrvatskog naroda za slobodom ne će biti zanijekano i da će to pravo na državu biti respektirano." (Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941-1945., Zagreb, 2009., stranice 165 i 168.)

 
Bosanski ljudi (4) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 06 Listopad 2012 10:54

 

Dr Mehmed Alahh

jbegović – žrtva loše procjene u slijepom kroatofilnom nacionalizmu

Nadan Filipović

Mehmed Alajbegović je rođen 7.maja 1906. godine u Bihaću, a strijeljan je 7. juna 1947. godine u Zagrebu.

Potiče iz stare begovske familije. Djed i otac su mu bili gradonačelnici Bihaća. Osnovnu i srednju školu je završio u Bihaću, a 1928. godine odlazi u Zagreb na studij prava gdje je 1932. godine završio Pravni fakultet. Doktorirao je 1934. godine. Tokom studiranja odlazio je nekoliko puta u Pariz na usavršavanje francuskog jezika i sticanja novih znanja iz područja prava. Nakon polaganja sudijskog ispita postavljen je za sudiju Kotarskog suda u Prozoru. Početkom 1937, odlazi u Alžir gdje je studirao šerijatsko pravo na Visokom učilištu u Alžiru. Diplomu sudije šerijatskog prava stekao je 1940. godine. Bio je kratko vrijeme profesor islamskog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a nakon uspostave NDH prelazi u Ministarstvo inozemnih poslova. Krajem 1941. godine biva imenovan tajnikom (sekretarom) u Ministarstvu inozemnih poslova, a 27. februara 1942. godine biva postavljen za generalnog konzula NDH u Njemačkoj sa sjedištem u Münchenu.

Ažurirano: Subota, 06 Listopad 2012 11:07
 
Bosanski ljudi (3) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 03 Listopad 2012 09:08

Period nakon Gazi Husrevbega – Malkoč-beg i Ferhad-paša

Nadan Filipović

Nakon Gazi Husrevbega za bosanskog sandžakbega 1547. godine je postavljen Mehmed-paša Sofi, koji se na tom položaju zadržao do 1551. godine. Zbog širenja Turskog carstva Sofi Mehmed-paša prenosi administrativni centar Bosanskog sandžaka iz Sarajeva u Banjaluku, na koju je u tom periodu došao red da se razvije u veoma važan urbani centar. Sofi Mehmed-paša je uvakufio veliki dio svoga bogatstva u najstarijem banjalučkom naselju Gornjem Šeheru, kao što je ćuprija preko Vrbasa, Carevu džamiju na lijevoj obali Vrbasa, Sofi Mehmed-pašinu džamiju na desnoj obali Vrbasa, veliko javno kupatilo (hamam), šezdeset i devet dućana, veliki han (karavan-saraj), tri mlina, itd.itd.

Ažurirano: Srijeda, 03 Listopad 2012 10:53
 
Bosanski ljudi (2) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Srijeda, 12 Rujan 2012 10:05

 

Gazi-Husrevbeg

Dvije godine nakon Mohačke bitke, tačnije u proljeće 1528. godine u turske ruke pada tvrdi grad Jajce, a poslije slabe odbrane totalno obeshrabrene posade i neodlučnosti njezina zapovjednika Stjepana Grbonoga. Jajce je zauzeo Gazi-Husrevbegov ćehaja Murat-beg Tardić, inače Dalmatinac-katolik rodom iz Šibenika. Kad su mu glasnici javili da je Jajce palo, kapetan Andrija Radović bez borbe predade Banja Luku. Nakon toga Turci osvajaju tvrđave Greben, Sokol, Jezero, Vinac, Vrbaški Grad, Komatin i Bočac, a sve te utvrde osvojili su sami Bošnjaci sa Gazi-Husrevbegom na čelu.

Husrevbeg je upravljao Bosnom od 1521. do 1541. godine, no ta njegovo “begovanje” nije bilo u “komadu”. Naime, on je dva puta gubio namjesništvo, oba puta navodno zbog ratnih neuspjeha.

 
Bosanski ljudi (1) PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Petak, 24 Kolovoz 2012 18:46

Alija Alijagić

Nadan Filipović

Alija Alijagić je rođen 1896. godine u Bijeljini. Bijeljinski Alijagići su bili poštovana, ali potpuno osiromašena begovska porodica. Alijini roditelji nisu imali novca za plaćanje njegovog školovanja, pa su ga poslali na zanat. Završio je za stolara i odmah je spoznao u kakvoj bijedi živi proleterijat tadašnje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Maltene kao dijete je odlučio aktivno se angažirati u borbi za radnička prava i već u šesnaestoj godini pristupa sindikalnom pokretu.

Mobilisan je za vrijeme Prvog svjetskog rata. Protestovao je zbog loših uvjeta za rad u vojnoj radionici u Mostaru zbog čega je dva puta hapšen. Postaje član Socijalističke radničke partije (komunista) 1919. godine, a 1921. stupa u komunističku terorističku organizaciju "Crvena pravda".

Ažurirano: Nedjelja, 26 Kolovoz 2012 06:11
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 10

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search