LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
Jakuta Alikavazovic objavila roman o bh izbjeglicama :"Le Londres-Louxor"‏
Srijeda, 01 Prosinac 2010 05:28

Profesorica engleske književnosti na Sorbonne, 31 godišnja Jakuta Alikavazović je rođena u bogatom 15 okrugu, Grada svjetlosti. Majka joj pjesnikinja  iz Cajnica a otac iz Pljevalja. Upravo je objavila svoj drugi roman "Le Londres-Louxor", kod pariskog izdavača "L'Olivier". Završila je čuvenu visoku školu "Ecole Normale SupÚrieure", smještenu u Latinskoj četvrti. Bila je u Glasgowu dvije godine na usavršavanju, a potom putovala po cijeloj Europi. Po povratku u Paris se stalno obrazovala  što joj nije smetalo objaviti  pripovijedke po nazivom "Priče protiv prirode". Za prvi roman  "Lutajuća tijela", objavljen kod istog izdavača 2007, dobila je najveće galsko književno priznanje "Goncourt", i vrijednu stipendiju, godinu kasnije. Putovala je i u Indiju gdje bi voljela živjeti i uspjela ostvariti  nekoliko gramatika i pravopisa francuskog jezika. Učestvovala je i na Festivalu u Avignonu, gdje su čitani njezini teatarski odlomci.

 
Džana Mujadžić ekskluzivno za “OKO” iz Pariza – Izložba manuskripta i knjiga Safvet – bega Bašagića
Utorak, 30 Studeni 2010 22:42

U pariškom Sjedištu Unesco-a, nedavno je otvorena izložba pod nazivom "Srce u ruci" što u prvi plan stavlja čuvenu kolekciju islamskih manuskripta i knjiga, ostavštinu Savfet-bega Bašagića, upisanu u svjetsku kulturnu baštinu, 1997 godine. Svećanosti su prisustvovali slovački veleposjednik Igor Grexa, njegov kolega iz BiH, Almir Šahović, direktor Biblioteke iz Bratislave, inžinjer Alojz Androvic i doktor Klara Meszarosova, zaposlena u Kabinetu rukopisa iste institucije. Znanstvenica je također snimila i film o Bašagiću i njegovom jedinstvenom postojanju. Poznati Nevesinjac povjerio je rukopise i  primjerke tiskanih dokumenata Sveučilišnoj biblioteci u Bratislavi još davne 1924 godine, radi sigurnosti, ali i garancije očuvanja neprocjenljivih vrijednosti koje ova zbirka sadrži.

Povjesničar, pjesnik, sakupljač pisanih i usmenih umotvorina, dramski pisac, novinar i poliglot, beg Bašagić je često isticao:"Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini : sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima"!

 
Aralampije odgovara rođaku Vaskrsiju - – ima li više turcizama u srpskom ili bosanskom jeziku?
Utorak, 30 Studeni 2010 22:28

Dragi moj lepi i pošteni Vaskrsije,

Evo sam pročitao na tenane (tenan) tvoje pismo. Baš lepo da si se setio onih lepih dana kada si bio kod naske u Donjem Praskovcu. Nemoj misliti da Rosa tako još uvek kuva. To se ona potrudi zbog radi tebe, lepi moj rođače, a inače mene često sleduje samo pasulj solo ili kačamak (kacamak), jer je sve mlogo skupo u Srbija, da skupljije ne može bit. Samo je pod Turcima gore bilo bre.

Zaista je grozan san koji si mi napiso u pismu. Ma kakva bre Jevropa. Sto će nama Srbima ta Jevropa, kada nas je uvek od nje zabolela glava. Sve su to bre naši dušmani, a posebno Nemci, Austrijanci, prefrigani Arnauti, balije i naročito papa iz Vatikan, dabogda svoju svetu stolicu jeo svaki dan. Šta ćemo mi bre u Jevropi kad braća Rusi isto neće tamo da idu. Kad smo mi država bili, Jevropa je bila kasaba (kasaba). Bolje je da travu pasemo i srbujemo, a da u Jevrope ne idemo. Mi smo sebi sami taman (taman) po meri, a Jevropa neka pizdi bez naske.

 
Pismo rođaku Aralampiju – ima li više turcizama u srpskom ili bosanskom jeziku?
Ponedjeljak, 29 Studeni 2010 22:05

Nadan Filipović

(Napomena: u zagradama su turske riječi)

Dragi moj Aralampije,

Dugo mi se bre (bre) nisi javio. Sta je bre sa vama tamo? Evo ja lepo sedim i grickam semenke i leblebije (leblebi) i nešto vas se setih. Ko da ste bre u Njujorku, a ne u Donjem Praskovcu. Kako ti je bre Rosa? Uvek se setim kako ti njoj tepaš da je akrep (akrep) i da je rospija (orospu), te da je glupa ko top (top) il topuz (topuz), te da je ružna kao leš (les),al ti  bre to samo kad Rose tu nema, tad ti je bre lako narodni biti heroj. Badava (badave) ti je moj Aralampije, valja ti bre sa njom živeti kad si večma izdržao toliko vreme i godine, a ne sada pod stare dane kavgu (kavga) tražiti. Ti si bre ko tica bulbul (bulbul) u Rosin kavez (kafes). Ama (ama) jasno ti je sada da ne možeš bre sa njom kapric (kapris) terati. Ne možes se bre ponašati kao neki bečar (bekar). Jok (yok) bre! Proletelo je tvoje. Rosa sada drži od tvoj život korbač (kirbac), a bogami i dizgine (dizgin) i uzengije (uzengi) pa ti lepo mirovati moraš. Ona je bila i ostaće tvrdoglava ko bandera (bandera). Do kraj od tvoj život ti ćeš biti ko njeno kuće na kaiš (kayis). I ne igraj se bre da te Rosa ne uzme na nišan (nisan), jer je ona zajeban nišandžija (nisanci), pa da ti ne uradi neki zulum (zulum) il da ti utera do balčaka (balcak). Ako je bre budeš ljutio mogla bi ti kovrčavi (kivircik) perčin (percem) otkinuti. Zato nemoj bit budala (budala) i ne pravi budaleštine (budalalik) da je ne izazivaš. Moj bre Aralampije šta možeš kad je lajava, neka je, al barem (barem) zna lepo da kuva. Ona je kvočka (kulucka), a ti si njeno pile (pile).

 
Torba za budućnost
Nedjelja, 28 Studeni 2010 19:21

Nadan Filipović

Dvoje naših baš zlatnih Bošnjaka, gospođa Amra i gospodin Kemal Smajić, koji od 1992. godine žive i rade u Beču, nedavno su pokrenuli jednu zaista konkretnu humanitarnu akciju, a koja ima radni naziv „FUTUREBAG – torba za budućnost“. Bračni par Smajić je uz pomoć prijatelja, familije i ličnim novčanim prilogom u ovih zadnjih nekoliko mjeseci snabdjeo dvije stotine učenika – prvačića iz pet bosansko – hercegovačkih škola novim školskim torbama i pratećim školskim priborom. To znači, kod dvije stotine malih učenika dvije stotine širokih osmjeha na licima i dvije stotine malih velikih sreća s pogledom na novu, potpuno novu školsku torbu. Kakav psihološki poticaj na prvom koraku dugog puta koji ih očekuje tokom školovanja!

 
Četnik = partizan - sprem'te se sprem'te antifašisti, silna će borba da bude...
Nedjelja, 28 Studeni 2010 16:16

Nadan Filipović

      Prijedlog Zakona o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija u Bosni i Hercegovini nije dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu parlamenta. Njegovo usvajanje torpedirali su zastupnici iz takozvane „republike srpske“. Zastupnici iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata, znači dodikovci, čak su inzistirali da se iz odredbi predloženog zakonskog akta isključi četnička organizacija. Oni su taj zahtjev obrazložili tvrdnjom da je četnički pokret bio oslobodilački, te da je Draža Mihailović bio vođa borbe jugoslovenskih naroda protiv fašizma. Nedonošenjem predloženog akta četnici su definitivno legalizirani na području Bosne i Hercegovine, baš kao i u Srbiji. Pošto srpski zastupnici partizanima ne negiraju antifašizam i učešće u oslobodilačkom pokretu, proizilazi da su četnici i partizani bili na pravoj strani, a ustaše, domobrani, muslimanska milicija, pripadnici Handžar-divizije, itd. na krivoj strani.

 
Zarez ili zapeta (četvrti dio)
Utorak, 23 Studeni 2010 21:51

Zarez između glavnih i zavisnih rečenica, između glavnih i izričnih i zavisno-upitnih rečenica, te između glavnih i namjernih rečenica

Zavisne rečenice su njačešće tako povezane s glavnim rečenicama da ih obično ne odvajamo zarezom. Zavisne rečenice dopunjavaju ili pobliže određuju drugu rečenicu ili pojedine riječi u njoj. Tako je, naprimjer, vremenska rečenica samo proširena priloška odredba vremena, a uzročna rečenica samo proširena priloška odredba uzroka. Zato ih u takvoj zavisnosti nikad ne treba odvajati zarezom.  

Naprimjer:

Njoj zaigra srce od dragosti kad ugleda našeg novog ambasadora.

Svakim danom njene odluke sve više nasmijavaju našu raju zato što je Vijeće lufterska organizacija koja postoji samo na papiru.

U navedenim primjerima red rečenica je redovan, odnosno na prvom mjestu je glavna rečenica, a na drugom zavisna. Ako se taj red promijeni  mijenja se i odnos među njima. Znači, ako je na prvom mjestu zavisna rečenica, a na drugom glavna, kaže se da je zavisno – složena rečenica u obrnutom redu ili u inverziji, pa u takvom redu zavisnu rečenicu od glavne rečenice obavezno odvajamo zarezom.

 
Mašallah, mašallah il po bosanski mašala, mašala – juriš naše Bošnje u borbu protiv miješatih brakova
Utorak, 23 Studeni 2010 14:40

Bingo – efendija

Selam svima vama draga braćo i sestre,

E neka smo i ovo doćekali. Naše jedine „the only australian – bosnian newspeper“ pokazaše koliko su slobodoumne i pune razumjevanja za nemiješate brakove jerbo su na ćitavoj jednoj stranici golemoj obijavili svijetski iteresatan događaj i to sa Tportala zagrebačkog od kojeg su dobili saglasnost da oto mogu s halalom copy – paste. Kako se ono kaže: „Udri copy, ondak paste, pa novini tiraž bome raste!“ Kao da pravo muštuluk najavljivaju eto bome piše u njezinim i u nezina čojka joj džeridama oženijo se bome naš Mirza Beširević iz Sarajva za njezinog i u njojzi joj čojka kolegu Njemca novinara Hannesa Richtera. Mašallah, mašallah ili po bosanski mašala, mašala – juriš naše Bošnje u borbu protiv miješatih brakova.

 
Hemoroidi – problem koji se može jako dobro sanirati primjenom kriotretmana i jedne masti pripravljene od ljekovitog bilja
Subota, 20 Studeni 2010 07:52

Nadan Filipović

Veoma veliki procenat australijske populacije pati od hemoroida, kako vanjskih tako i unutrašnjih. Prema podacima doktora Charles, Miller i Fahridina koji su u junu ove godine publicirani u stručnom časopisu „Australian Family Physician“ australijski  ljekari opšte prakse odnosno general practitioneri (GP) su samo u toku prošle 2009. godine imali preko 800.000 intervencija u vezi sa vanjskim ili unutrašnjim hemoroidima. Od hemoroida posebno pate osobe koje rade kao vozači, taksisti, gojazne osobe, oni koji po desetak sati sjede pred kompjuterom, ali svakako i žene nakon porođaja, itd.

 
Islamizacija Vijeća BiH organizacija Australije ili politizacija islamskih zajednica u Australiji – jedno od to dvoje ili oboje
Petak, 19 Studeni 2010 10:02

Bingo efendija

Esselamu alejkum bosansko – hercegovaćka braćo i sestre, koji ste u isto vrijeme i braća i sestre u islamu, al ste i Bošnjaci ali i pripadnici bosansko – hercegovaćke nacije!

Javljam vam se namah pošljem Bajrama s plaho ljepim vjestima. Ćitam u „Bosni Magazinu“ da će nam doć vamo ćitava ekipa televizije Hayat iz Sarajva na ćelu s Adnan – efendijom Rondićem. Iz otog saopštenja koje nije potpisato sazno sam a i vi, da će ćlanice otog Vijeća sponzorisat troškove lokalnih avijonskih karata i smještaj. Te su ćlanice Vijeća BiH organizacija BiH Centar Springvale, IC Deer Park, Bošnjaćki Mesdžid Adelaide, IZ Perth, IZ Gazi Husrevbeg Sydney, te IZ Brisbane. Bogme se nakupi ćlanica, plaho hih se ućlanilo u Vijeće BiH organizacja, al mi je pravo krivo što se ni jedna organizacija Rvata porjeklom iz BiH ili Srba iz BiH ne ponudi da sponzoriše ovu akciju za samopromociju Vijeća jer je cilj istog kako piše u njezinim džeridama: “Cilj Vijeća BiH organizacija Australije je da kroz emisije koje će ekipa NTV Hayat snimiti u Australiji prikaže život, rad i organizovanost naše dijaspore, da istaknemo uspjehe naših zajednica koje su sagradile čvrste temelje u ovoj zemlji, te da promovišemo i slavimo uspjehe Bosanaca i Hercegovaca koji su na jedan poseban način dokazali da smo mi jedna vrijedna nacija, sposobna da našim radom, znanjem i kvalitetima doprinosimo bogatstvu ove zemlje.”

 
Štamparska greška ili nova budalaština? Prije će biti ovo drugo!
Utorak, 16 Studeni 2010 22:17

Nadan Filipović

U „Bosna magazine“, u jubilarnom 500-tom broju, na osmoj strani između ostalog piše: Zna se da su u historiji osvajanja Afganistana mnogi polomili zube. Engleska sila je svojevremeno u samo dva dana izgubila 50 hiljada vojnika pa se brže bolje povukla...

Spomenuti navod je ili štamparska greška ili nova budalaština kojim je ova tiskovina zaista prebogata? Prije će biti ovo drugo! A možda je to samo posljedica ljenosti autora ove vijesti za pasti u nesvijest, kao i onog ko bi treba biti odgovorni urednik, a ne "neurednik".

Hajdemo iznijeti činjenice!

U prvom anglo-afganskom ratu (1839 – 1842) Englezi su imali 5023 mrtva, a Afgani oko sedam hiljada.

U drugom anglo-afganskom ratu (1878 – 1880) Englezi su imali 1630 mrtvih, a Afgani 12.700 mrtvih.

U trećem anglo-afganskom ratu (6 maj 1919 - 8 avgust 1919) gubici na obje strane nisu prelazili hiljadu mrtvih.

Znači, Englezi su u sva tri rata u Afganistanu imali oko sedam hiljada mrtvih, te, najblaže rečeno, zvuči kao premaštovito i zaista neodgovorno lupetanje da su Englezi u samo dva dana izgubili pedeset hiljada vojnika.

Preporučujem direktoru, uredniku navedene novine, a posebno autoru ove blesave izmišljotine da moje tvrdnje provjere u slijedećim izvorima:

Adamec, Ludwig W. Afghanistan, 1900–1923: A Diplomatic History. Berkeley: University of California Press, 1967.

Dupree, Louis. Afghanistan. Oxford and New York: Oxford University Press, 1997.

Fremont-Barnes Gregory, The Anglo-Afgan Wars 1839 – 1919, Osprey Publishing, 2009.

Norris, J. A. The First Afghan War, 1838–1842. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press, 1967.

Yapp, M. E. Strategies of British India: Britain, Iran, and Afghanistan, 1798–1850. Oxford: Clarendon Press; New York: Oxford University Press, 1980.

A vi poštovani zemljaci, dobro pazite da negdje u razgovoru ne prenesete ove historijske istine koje nam se nonšalantno lansiraju u „The only Australian – Bosnian newspaper“ – u. Naime, ako bi ovaj podatek izrekli negdje u društvu Australaca engleskog kulturalnog backgruond-a vjerovatno bi vas prostrijelili začuđeni pogledi, a ako bi to izrekli u društvu nekih pripadnika iz države bivšeg „bratstva i jedinstva“, komentar bi najvjerovatnije bio: „Jooooj kakve sve gluposti znaju izvaliti blesave Muje i Suje!“

 
« Početak«301302303304305306307»Kraj »

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search