LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home
bosnjackooko.com
In memoriam - Sande Dodevski PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Nedjelja, 30 Prosinac 2018 10:23

 

Svilene bubeSvilene bube                                                                          

Sande Dodevski (in memoriam, 1947 – 2018)

Sedam dana je prošlo od smrti mog prijatelja Sandeta Dodevskog, našeg dragog Sandokana, kako smo ga od milja zvali. Tih sedam dana nije postavljen ni jedan prilog na Bošnjačko oko. Danas, evo, ponovo postavljam jednu od njegovih prelijepih priča; priča koje sam mnogo puta s uživanjem pročitao. Neka je pokoj njegovoj dobroj duši, a sabur supruzi i sinovima.

U avgustu, na kraju ljeta, poslije dugog čekanja začauriše se Ljaljove svilene bube. Danima prije toga suludo je duvao istočnjak i po svu noć „gorio“ mjesec na nebu. Ljeto je bilo na izmaku, a mjesec nikako da prestane sjati. I Makavejski praznici su već bili došli i prošli, ovršilo se i na gumnu zazelenjela nova, mlada trava, a djeca su i te kao i prethodnih godina prerano ušla u bostan. I sve drugo je htjelo da bude ko što je oduvijek bilo – jedino Ljaljove svilene bube nikako da se zapredu!

Kasno zapaćene, zarovašene u mrkozelenoj masi dudovog lišća koje je ležalo na dnu uobručenog dolapa, čitavog ljeta su pucketavo jele i šumjele poput podzemne vode...

Najzad se začauriše. Prestadoše jesti i od tada započe njihovo ljepljivo i jedva čujno tkanje. Okrupnjaše im brašnjavobijele čahure ispod pokrova od teško providnog tila na vrhu dolapa, a Ljalji se učini da neće proći mnogo vremena kada će se one, te njegove nevidljive svilene bube, sakrivene u središtu čahura, početi izmetati u prave leptire. Znao je Ljaljo da taj trenutak mora doći kao i sve drugo što dolazi, ali je vjerovao da mu se neće desiti da prije vremena izmile i tako zauvijek oštete dragocjenu svilu. To nipošto! Poslije dugog čekanja, mislio je, ne bi bilo pravo da ga sreća mimoiđe.

Bio je spreman sve da učini samo da ga ne preduhitre. Čak je i noću ustajao da ih obilazi. I dok bi probuđen stajao nad njima, sagnut povrh otvora na crvotočnom dolapu – javljala bi se u njemu želja da ih negdje sakrije, da uradi ma što, samo da ne dozvoli da mu pobjegnu...Ali, od svega toga ništa nije činio. Nastavljao je i dalje da ih redovno obilazi, osluškivao njihovo mljackavo upredanje, a tada bi se u njemu javljao jedan drugi osjećaj: osjećaj tuge što će naposljetku ipak morati da ih usmrti sve do jedne...

Pomisao na taj tužni trenutak obespokojavala ga je i kao da se pri tome unaprijed krnjila ljepota časa u kojem će pred Ljaljovim očima najposlije zasjati dugo očekivana svila. Razmišljajući o tome, već je vidio kako se na dlanu njegove ruke sve više uvećava klupko sa svilenom predjom; osjećao je njegovu težinu i mekoću poistovjećujući je sa nježnim i mekim dodirom ženske ruke...

Ne napuštajući u tim trenucima svoje svilene bube i dozvoljavajući da mu pogled dugo luta, nesebično se predavao nekoj drugoj, neznanoj ljepoti. Misli su ga odvodile u čudesne predjele nepoznate daljine. Izgledalo mu je da nije tu gdje jeste, već da se nalazi na nekom dugom, dugom putovanju. Odnekud poznat, otvarao se pred njim dalek i prašnjav Pezovski put osvijetljen mjesečinom, ovom istom ljetošnjom ... Susretao se na tom putu sa sviračima, konjuškim Ciganima, i dugo mu je u ušima odzvanjala njihova urnebesna svirka i isprekidana pjesma.

Na kraju viđenog, poželio bi samo jedno: da sve to što duže potraje, pa makar bilo i samo naslućeno.

Uskoro je, međutim, ponovo bio u stvarnosti. Javljala bi se odnekud njegova žena Ramiza i počinjala ga koriti: - Nije, Ljaljo, za nas Cigane svilene bube da imamo! Ostavi se takvog posla, zima dolazi a mi smo ljudi bez igdje ičega!

Konačno, i to tek pred sami kraj ljeta, i njima, Ljaljovim svilenim bubama dođe vrijeme. Po njegovom računu, ostala je bila još samo jedna noć do početka razmotavanja svile. Silno uzbuđen zbog toga odlučio je tu posljednju noć provesti budan. Još se s predvečerja je počeo spremati za dugo očekivano točenje svile. Pronašao je veliki bakarni kotao u kojem će rano izjutra grijati vodu i zatim u nju uranjati čahure svojih svilenih buba. Prije toga, privukao je dolap uza zid i ostavio ga tu da bi i noću bio osvijetljen mjesečinom. Kada je sve to uradio, sjeo je kraj dolapa i počeo zadovoljno trljati rukama. Na svaki Ramizin poziv samo bi se odsutno smješkao pokazujući svoje zelene i od pušenja popljesnjivile zube...

Pozvao je pred noć i kćerku Ferdezu da mu se pridruži u bdjenju kroz noć, ali ga je ona odbila i uskoro je, presamićena preko duhanskih bala, legla i tvrdo zaspala.

„...Trebalo je da čeka – pomislio je Ljaljo. Svakako je trebalo da pričeka!“

Uskoro je sve utihnulo. Ljaljo je ostao sam sa svojim svilenim bubama. Bio je budan sve do iza ponoći i do u gluho doba „Velike večere“. Tada se na nebu i mjesec pojavi. Srma njegove svijetlosti ispuni unutrašnjost izbe i obasja Ferdezino usnulo lice, a Ljaljo je ponovo rekao: - Nije izdržala da ne spava!

Šaputajući u tišini zagledan u Ferdezino lice, odjednom opazi kako se po njemu razliva sneni, skoro djetinji osmijeh. Iza toga se podiže i Ferdezina ruka i ostade ispružena naspram svijetlosti mjesečine, ali onda iznenada brzo klonu. Lice joj se u tom momentu primiri od osmijeha, a potom se naglo poče grčiti i tresti, sve dok Ferdeza glasno nije vrisnula u snu: - Ne-eee!

O, Ferdez, sanjaš li to, sinko? – zaustio je Ljaljo da još nešto kaže, no glas mu se više nije čuo. Vidio je samo kako se Ferdeza, ne budeći se, preokrenula na bok i nastavila mirno spavati.

Iza toga ništa više nije remetilo tišinu noći, a Ljaljo je, da bi odagnao san od sebe, zakretao glavu prema prozoru i kroz njega dugo posmatrao tamne ispoline po brdima na istoku. To ga je još više uspavljivalo. „Prevarit će me san! Sigurno će me prevariti!“ – govorio je u sebi. Očekivao je da će uskoro i svanuti. Čak je i izgledalo da se boja na istoku počinje polako mijenjati, te da kroz tamu sve više probija bjelina dana. Bunilo ga je jedino što je na nebu mjesec i dalje silovito bljiještio. Osjetio je kako ga studen jutra sve više obuzima. Bilo mu je hladno i on se tada poče zaogrtati starom ponjavom, uvlačeći se još dublje u svom sjedalu. Tako je i zadrijemao.

Ophrvao ga je san i u tom snu, do umora, jedno dugo preganjanje sa sićušnom, brašnjavobijelom leptiricom koja je na sve načine pokušavala da mu umakne. Izmiljela je bila ispod providnog pokrova i ispela se do navrh dolapa i tu zastala. Raskriljena, dugo se pripremala za let. Hoće poletjeti – neće poletjeti, i sve tako! Mamila ga je, ali se nikud s mjesta nije pomicala. U želji da je što prije uhvati, Ljaljo je ispružao ruku prema njoj i teško je i sporo hvatao svojim odebljalim prstima, strijepeći da je pri tom ne zgnječi. Leptirica bi mu se uvijek izmigoljila. Možda je to ipak samo varka – tješio je sebe u polusnu. Možda nje uopšte i nema, već je to samo moja prevelika želja da ih što prije vidim...?!

Ipak, ona je bila tu, pod njegovim prstima, ali za njega neuhvatljiva – kao da je bila na kraju svijeta!

Kada su se iza nje pojavile i druge takve leptirice, u ogromnom broju, Ljaljo više nije sumnjao. Dolijetale su u rojevima, iz raznih pravaca, na hiljade njih. Slijetale su mu na dlanove i odatle ponovo uzlijetale, a on je kao vjetar trčao za njima. Bio je omamljen viđenim. Sustižući ih, naglo se zamarao i zaostajao, a one su ga odvodile sve dalje i dalje. Na kraju, zadihan od dugog trčanja, potpuno je posustao. „Nikada ih neću stići!“ – govorio je.

Sa tugom u grudima koja je postepeno narastala do neslućenih razmjera, nije želio povjerovati kako će mu one pobjeći. Nastavljao je trčati za njima i vjerovao je da će ih najzad stići, jer to su bile njegove svilene bube, i samo su njemu pripadale.

Ažurirano: Nedjelja, 30 Prosinac 2018 10:30
 
Pikantna kvrguša na moj način PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 19 Ožujak 2019 12:20

 

KvrgusaKvrguša na moj način

Nadan Filipović

Prilikom mog boravka u Melbourne-u bio sam u posjeti kod jedne naše familije i domaćica je pripremila jako dobru pileću kvrgušu koju sam jeo i pojeo s uživanjem, ono što se kaže – polizao sam tanjur i tražio “repete”. Njena kvrguša je bila za čistu desetku. Bila je pripremljena od komada pileta, dakle bataci, kara-bataci, krila, itd.

Ovdje, u Perthu, počeo sam eksperimentirati i pokušavao pripremiti kvrgušu barem sličnu onoj iz Melbourne-a, ali, na početku, nisam uspjevao pogoditi pravi kvalitet. Ipak, nakon nekoliko pokušaja koji su rezultirali velikim zadovoljstvom mojim malih pasa, Rokija i Badija, uvijek gladnih veseljaka i neprobirača koji su spremno pojeli rezultate mojih “kvrguških” eksperimenata, nekako uspjeh da potrefim put ka dobroj recepturi.

Kvrgušu pravim od pilećih krila.

Zašto preferiram pileća krilca?

Smatram da je taj dio pileta najukusniji, ali o ukusima ne treba diskutirati.

Sastojci su slijedeći:

-200 grama brašna,

-malo soli

-četiri jajeta za žumanca,

- par dobro ljutih fafarona,

-10 do 12 pilećih krila, po volji,

-200 ml mlijeka,

-200 grama slatkog kajmaka koji ranije pripremim od punomasnog mlijeka,

-50 grama masla s kojim se, kad se ucrvrka, zalije vrela kvrguša.

Dan ranije krilca stavim u “ljuti pajc” napravljen od ulja i samljevenih fafarona, pa u frižider. Preko noći krilca “povuku” ljutinu iz fafarona. Tako marinirana krilca pržim u poklopljenoj tavi, na tihoj vatri, na ulju, sve dok ne porumene. Dok se krilca prže zamijesim tijesto od brašna, četiri žumanceta i 200 ml mlijeka, a po potrebi, radi konzistencije tijesta, dodajem mlake vode. Tijesto malo posolim. Tijesto je malkice gušće od onog za palačinke. Tijesto ostavim dvadesetak minuta na sobnoj temperaturi, u posudi prekrivenoj kuhinjskom krpom.

U dublju tepsiju koju sam najprije pouljio poredam marinirana pileća krilca koja zalijem dosta rijetkim tijestom. Rernu prethodno zagrijem na 210C i kada je postignuta ta temperatura stavim tepsiju u rernu. Navijem onaj kuhinjsi sat (kuhinjska štoperica) na 25 minuta. Kad sat zazvoni izvadim tepsiju, pa kvrgušu prelijem najprije ucvrkanim maslom, a onda kajmakom. Pošto se radi o slatkom kajmaku, sve ponovo malo posolim i stavim ponovo u rernu na 8 minuta da se prelivena kvrguša dobro zapeče.

Kvrgušu serviram dok je još vrela, a, po mom mišljenju s kojim se neko i ne mora složiti, uz ovo pikantno jednostavno jelo, najbolje ide blago posoljena “satrica” od ledenog vrhnja (milerama), na kockice izrezanog krastavca i mladog luka – satrica koja baš “razgaljuje”.

Kome se ova receptura sviđa, neka proba, a ko zna bolje, “široko mu kuharsko polje”!!!!

Ažurirano: Utorak, 19 Ožujak 2019 15:06
 
Bakirova poruke za budućnost PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Nedjelja, 09 Lipanj 2019 22:05

 

Kirba-Bake babinPoruke za budućnost ili “da se nije Bakir najeo gljiva-ludara prije govora na Žuči???”

Izetbegović na brdu Žuč: Treba nešto učiti od partizana, možda će ovu zemlju ponovo trebati braniti

S.H.

(Ovaj izvještaj novinara S.H. prenesen je sa portala Klix.ba kao još jedan dokaz politkantsog autizma, sličnog onom tipa Čaušesku i supruga. Mislim da bi Izetbegović Drugi trebao razmisliti, dok je još vakta, o povlačenju sa političke scene. Neka pročita ove komentare i skonta šta raja misli o njemu. Vakat je Bakire!!! Komentari su u prilogu.)

Predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda državnog parlamenta Bakir Izetbegović obratio se prisutnim građanima na brdu Žuč, povodom godišnjice bitke i pobjede koja je bila jedna od najznačajnijih u odbrani Sarajeva.

"Ne vidi se iz ove blizine veličina našeg otpora i ono što su heroji bh. heroji iznijeli u četiri godine otpora. To će tek generacije koje će se odaljiti moći da vide. Bitka za Žuč je majka svih bitki u prošlom ratu. Da nije Žuč odbranjen ne bi ni Sarajevo bilo odbranjeno, a ni BiH", kazao je Izetbegović u obraćanju na brdu Žuč.

Podsjetio je da je u samo jednom danu na brdo Žuč znalo pasti i do 5.000 granata.

"Pofalićka bitka, bitka za Žuč i sve što je uslijedilo je poruka od čega smo mi napravljeni i šta smo u stanju organizovati, uraditi, izdržati i protiv kakve vojne sile", poručio je Izetbegović.

Potom je napravio poređenje i spomenuo odbranu Goražda i odlazak naroda na Grebak koji je bio spas za opstanak u Goraždu i okolini.

"Treba nešto učiti ljudi od partizana, od onog bivšeg režima. Jednu noć je trajao 'Igmanski marš' i oni su ga 50 godina obilježavali. Koliko noći je naš narod išao do Grepka da uzme hranu i da se vrati nazad. Koliko ih je umrlo, ubijeno i koliko ih je ostalo u snijegu", istakao je.

Najavio je da će uskoro biti usvojen i zakon o demobilisanim borcima, govoreći da se o borcima i braniteljima treba maksimalno brinuti.

Tema Izetbegovićevog govora je bilo i tužilaštvo, procesi protiv generala Armije RBiH.

"Moramo braniti borce onako kako su oni branili nas. Nismo im se odužili. Možda će ovu zemlju ponovo trebati braniti. Nemojte budućim braniocima takvu poruku poslati. Ne smijemo dopustiti d apodijele ovu zemlju, pokušat će da nas umore, stalno će da nam prave opstrukcije. Ne smijemo to dopustiti. Nikada tinta na peru političara ne smije biti teža od krvi šehida", naglasio je Izetbegović.

Dodao je da je politika komplicirana stvar kad se "pravi država sa onima koji je ne vole". Govorio je o Srbiji, naoružavanju, rezervnom sastavu policije i drugim aktuelnim temama.

ZutiGolub: Pa nećemo valjda od tebe učiti kako braniti zemlju?

Rabija: Ako je budemo branili iz podruma kao sto je Bakir branio, bolje da je nebranimo.

ZutiGolub: Ako je budemo branili iz podruma kao sto je Bakir branio, bolje da je nebranimo.

ZutiGolub: Nije SDA branila BiH nego narod.

Maharadza: Od njega samo možemo naučiti onu Kur'ansku istinu da su Munafici (dvoličnjaci) i izdajnici najgora sorta i daleko veći dušmani po Islam i Bošnjake od bilo kojeg četnika i ustaše.

DipIomatic222: Bravo Bakire, neka si im rekao. Ipak si ti taj koji je svojim primjerom, sa puskom u ruci i u uniformi ABiH, komandovao nasim hrabrim jedinicama na brdu Zuc. Bez tebe bi nasi borci bili potuceni i ko zna koliko bi mrtvih bilo. Ovako si pokazao neprijateljima kako se voli domovina, samo hrabro na bunkere i na tenkove jurisati, samo onako kako te je tvoj rahmetli otac naucio. Heroji se radjaju, to ne mozes postati. Hvala ti Bake, komandantu nas neustrasivi!

DipIomatic222: Bakir Izetbegovic je bio sjajan vojskovodja koji je hrabro, neustrasivo i nesebicno vodio jedinice ABiH u najzesce bitke protiv mrskog nam neprijatelja. Odbivsi cin generala i privilegije je pokazao da je pravi vodja svog naroda, bez imalo interesa rizikujuci svoj zivot i zivot svoje supruge koja je djelovala u ilegali i nesebicno lijecila ranjene borce. Ipak bi bilo posteno da se komandantu Bakiru dodijeli jedan orden za zasluge kao i boracki dodatak za vrijeme provedeno u rovovima.

DipIomatic222: Dok je komandant Bakir u rovovima krvario i zajedno sa svojim suborcima Zvizdicem, Camparama, Muhamedom Svrakicem probija neprijateljske polozaje a njegova supruga previjala ranjene i zive rane im nesebicno lijecila koristeci svoje znanje steceno na medicinskom fakultetu. Dva puta bijase nas Bakir ranjen u tim jurisima, jednom je puzajuci spasio vise ranjenika i pokazao svoju humanost zbog cega su ga mati mu i ahmetli otac nagradili vrecama.

yeba.mene.drzava: bake je promjenio dilera...ova droga mu daje nove narko vizije...

Ažurirano: Nedjelja, 09 Lipanj 2019 22:09
 
Novi zenički muftija - Mevludin-efendija Dizdarević PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Subota, 25 Svibanj 2019 07:16

 

Nevludin - efendijaReis Kavazović dodijelio muraselu novom zeničkom muftiji

FENA-agencijska vijest

(na fotografiji je muftija Mevludin efendija Dizdarević)

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović na prigodnoj svečanosti u Sultan Ahmedovoj džamiji (Čaršijska džamija) u Zenici večeras je inaugurirao te uručio muraselu novom muftiji zeničkom hafizu Mevludinu ef. Dizdareviću.

Svečanosti je, uz vodeće ličnosti Islamske zajednice u BiH, prisustvovao i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Dizdarević je, kao treći muftija u historiji Muftiluka zeničkog, na dužnost koju će obavljati narednih pet godina stupio 1. maja ove godine. Dužnost je preuzeo od Ejuba ef. Dautovića.

"Ono što je iza njega, prošlo je. Ono što je pred njim, put je koji samo Bog zna", poručio je vjernicima reis Kavazović.

On je novom muftiji poručio kako nikada ne smije zaboraviti da je osnova muftijskog posla - bogobojaznost.

"Naređivati dobro, vršiti dobro - znači, prije svega, krenuti od sebe i to činiti na najbolji način… Kada donosimo odluke, one moraju biti pravedne, odvagane, odmjerene i takve da rješavaju problem, podvukao je reis Kavazović.

Napomenuo je i da je zadaća svakog vjerskog lidera da se posavjetuje sa svima koji mu mogu pomoći u vršenju dužnosti te da donese ispravnu odluku.

Nikada se nemoj bojati ljudi. Boj se Boga - poručio je novom zeničkom muftiji reisu-l-ulema, dodavši da je "istina jedino što ima svaki muftija".


Novi muftija Muftiluka zeničkog rođen je u Zenici 1974. godine. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1992., a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao 2000. godine.

"Povjerenu ću dužnost obavljati odgovorno i savjesno. Radit ću u korist Islamske zajednice, muslimana i svih građana Muftiluka zeničkog. Sarađivat ću sa svim organima IZ, društvenom, političkom i ekonomskom zajednicom", najavio je muftija Dizdarević.

Podvukao je da je reis Kavazović ovim činom na njega prenio veliku odgovornost u čuvanju ugleda Islamske zajednice, njenih materijalnih dobara, interesa te prava muslimana Muftiluka zeničkog.

Dizdarević je titulu hafizul-kur'an dobio 2003. godine, a magistarsku disertaciju odbranio 2009. godine. Doktor islamskih nauka iz oblasti Kulture i civilizacije postao je 2016. godine.

Do preuzimanja dužnosti zeničkog muftije, Dizdarević je bio imam u Ensar džamiji u Zenici te spoljni saradnik na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta Zenica. Oženjen je i ima troje djece.

 

Ažurirano: Subota, 25 Svibanj 2019 07:20
 
Abeceda ljekovitog bilja PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Nedjelja, 16 Lipanj 2019 16:48

 

MaruljaMarulja, očajnica, tetrljan, jetrena trava, jetrenjača, gorčika, (Marrubium vulgare)

Sukladno navodima i iskustvima tradicionalne medicine marulja ima jako dobro djelovanje kao ekspektorants, odnosno ljekovita biljka koja pospješuje brzo “sazrijevanje” one guste sluzi (šlajma) koji danima i danima, a posebice noćima i noćima “grebu” po prsima, odnosno koji se nakupljaju u bronhima kao posljedica teških bronhitisa. Konzumiranje čaja ili sirupa od marulje može uveliko pomoći da se te nakupine u bronhima postanu manje viskozne i da se iskašlju, te tako dolazi do stvarnog čišćenja dišnih puteva. Nadalje, marulja ima izuzetno antispazmotičko djelovanje i zaista pomaže kod teških formi kašljanja koji ljude prosto “razvaljuje”. Posebno je bitno naglasiti da je to “zlatna” biljka kao za odrasle, tako i za djecu.

Pored toga, aktivne komponente marulje djeluju kao snažni antioksidanti, smanjuju razuinu glukoze kod dijabetičara, smanjuje uvećani krvni tlak, olakšava izmokravanje, pospješuje lučenje žuči, a djeluje blagotvorno na jetru.

(Više naučno provjerenih podataka o farmakološkoj aktivnosti marulje na raspolaganju je u publikacijana:

Rodriguez Villanueva J, Martin Esteban J An insight into a blockbuster phytomedicine; Marrubium vulgare L. herb more of a myth than a reality? Phytother Res 2016, 30, 1551–1558;

El Bardai S, Lyoussi B, Wibo M, Morel N Comparative study of the antihypertensive activity of Marrubium vulgare and of the dihydropyridine calcium antagonist amlodipine in spontaneously hypertensive rat. Clin Exp Hypertens 2004, 26, 465–474;

Elberry AA, Harraz MF, Ghareib SA, Gabr SA, Nagy AA, Abdel Sattar I Methanolic extract of Marrubium vulgare ameliorates hyperglycemia and dyslipidemia. Int J Diabetes Mellit 2011, 37–44;

El Bardai S, Morel N, Wibo M, Fabre N, Labres G, Lyoussi B, Quetin-Leclerccq J The vasorelaxant Activity of Marrubenol and Marrubiin from Marrubium vulgare. Planta Med 2003, 69, 75–77;

Kurbatova N.V., Muzychkina R.A., Mukhitdinov N.M., Parshina G.N. Comparative phytochemical investigation of the composition and content of biologically active substances in Marrubium vulgare. Chem Nat Compd 2003, 39, 501–502)    

Ažurirano: Nedjelja, 16 Lipanj 2019 17:33
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 4 od 675

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search