LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi Bosanski ljudi
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Utorak, 25 Lipanj 2013 09:24

 

Bosanski ljudi (12)

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Husein-beg Gradaščević – Zmaj od Bosne

Mehmed-paša Kukavica, bosanski valija istakao se veoma odlučnim mjerama za jačanje centralne vlasti i države. Bio je veliki dobrotvor, koji je od svog novca izgradio Sebilj u Sarajevu i to 1754. godine. Gneracije su prolazile i prolazile pored Sebilja na Baščaršiji, ali mnogi ljudi i ne znaju pravo značenje te riječi. Sebilj" ili "Sebil" je arapska riječ sa značenjem "put", ali kao termin označava dobrotvornu, vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika koja se obično gradila na trgovima. Na sebilju je sebiljdžija tasom zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne namjernike i prolaznike, a za taj posao je redovno primao platu iz Mehmed-pašina vakufa. Sebilj kojeg je podigao 1754. godine bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica izgorio je u požaru 1852. godine, a nalazio se nešto niže od današnjeg. “Novi” Sebilj izgrađen je od “mrskih” okupatorskih snaga Austrougarske, 1891. godine, vjerovatno po projektu Josipa Vancaša.

U vezirskom gradu Travniku Mehmed-paša Kukavica dade izgraditi za to doba najmoderniji vodovod u gornjoj Caršiji, te kasnije i džamiju takođe u Gornjoj Čaršiji. Prije toga dao je izgraditi prelijepu džamiju u Foči.

Od bitke kod Banja Luke, preko Mehmed-paše Kukavice, pa do Husein-bega Gradaščevića “izredali” su se u Bosni mnogi u Stambolu izabrani namjesnici, no, zauzelo bi mnogo prostora, a uzelo bi i previše vremena kada bi se na svakoga obraćala pažnja u ovom kontekstu pisanja.

Tu monotoniju stambolskog administrativnog postavljanja bosanskih valija i njihova opozivanja na historijskoj pozornici prekida pojava dičnog Husein-kapetana Gradaščevića, koji je s pravom stekao nadimak Zmaj od Bosne.

Husein-kapetan Gradaščević je rođen 1802. godine. Mladost je proveo u očevoj kući onako kako su je provodili sinovi drugih begova. Majka mu je bila Đurđijanka, veoma pametna i pobožna žena. Poslednjim kapetanom najuglednije i najbogatije kapetanije u Bosni postao je u osamnaestoj godini života, nakon smrti njegova brata Murat-kapetana kojega je u Travniku smaknuo zloglasni Džemaludin paša 1821. godine.

U Gradačcu Husein dade sagraditi prelijepu i prostranom kupolom presvođenu džamiju Huseiniju (1826) i do nje vitku i elegantnu sahat kulu. O gradnji Huseinije sačuvana je i jedna narodna pjesma koja se u današnji vakat zaista rijetko spomene i zapjeva.

U Gradačcu, gradu bijelome,

Hair čini Husejn-kapetane,

Hair čini bijelu džamiju.

Nju mu gradi Salko Sarajlija,

Alem meće, alem stati neće.

Stan aleme, stan’ dragi kamene,

Dobru sam te hajru namjenio,

Da s’ udaju cure Begzadića,

Da se žene momci Fidahića.

U današnjem selu Čardak udaljenom desetak kilometara od Gradačca, Husein-kapetan napravio je otok (adu) iskopavši dubok, oko sto metara širok i nekoliko kilometara dug hendek (jarak), u koji je navedena voda. Na ovom vještačkom otoku sagradio je dvor, ljepši od onog u Gradačcu, a na jednom malom humku čardak, po kome je ovo selo dobilo ime. Tu mu bijaše najomiljenije boravište. Godine 1832. ovaj je dvorac po zapovijedi Huseinovoj do temelja spaljen, baš kada se spremao na bijeg u Slavoniju.

Pišući kasnije kako je postao vođa i vezir na Bosni Husein-kapetan je pominjao da mu do toga nije bilo plaho stalo: ..."Meni je dosta bilo moga gospodarstva kapetanluka kojim sam se bolje vladao i živio nego i jedan od kapetana bosanskijeh - baš kao jedan vezir".

Husein-beg Gradaščević je bio zakleti neprijatelj reformi koje je sultan 1830. godine kanio provesti u Bosni. Naime, nakon slavne pobjede pod Banja Lukom 1737. godine, koju su protiv Austrijanaca izvojevali sami Bošnjaci, oni dobiše silna priznanja od sultana Mahmuda I. Ta pobjeda kod Banja Luke ustvari je bila prekretnica i preokretnica, jer se u u taj vakat Bosni počinje formirati snažna svijest o Bosni, domovini Bošnjaka, koja je maltene postala država u državi, a bosansko plemstvo je Bosnu smatralo saveznicom Turskog carstva, odnosno saveznom državom Otomanske imperije. Upravo od tog doba sežu ideje o bosanskoj autonomiji i nezavisnosti, a simbolom borbe za autonomiju i samostalnost Bosne upravo će postati Husen-kapetan Gradaščević. Kako će njegova borba propasti zbog izdajstva nekolicine bosanskih plemića, vidjet će se iz daljih nastavaka.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search