LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Bosanski ljudi Bosanski ljudi
Bosanski ljudi PDF Ispis E-mail
Autor Administrator   
Petak, 05 Srpanj 2013 11:54

Bosanski ljudi (13)

Poznati ljudi koji su obilježili Bosnu u tursko doba – Husein-beg Gradaščević – Zmaj od Bosne (nastavak)

Husein-kapetan je bio mlad, vrele krvi i žedan herojstva. Možda bi on bio savršen lik za bajku - mlad junak juriša za svoju izabranicu, samo eto, njegova izabranica bijaše Bosna i možda je to razlog što ova priča nema sretan kraj.

Početkom 19. vijeka Otomansko carstvo je već znatno oslabilo. Vojna moč je opadala, a centralni sistem je bio strašno korumpiran zbog čega je Carstvo izgubilo svoj ugled čak i u međunarodnim odnosima. Glavni cilj evropskih velikih sila i Rusije je bilo uništenje Otomanske imperije, koja je očigledno bila na zalasku, i prisvajanje golemih teritorija.

Istovremeno je rasla moč lokalnih gospodara u Bosni željnih samostalnosti. Osim toga, narasla je svijest da su Bošnjaci stoljećima trpjeli najveće ljudske i materijalne žrtve u uspješnim, a kasnije sve neuspješnijim ratovima koje je Tursko carstvo vodilo, ali i u gušenju unutrašnjih ustanaka diljem Carstva.

U to doba bosansko plemstvo je u pripremanim reformama centralne vlasti vidjelo samo prijetnju. Naime, saznanje da će Bosna zbog sticanja autonomije Srbije, Grčke i Albanije ostati potpuno izolirana i bez komunikacija sa centralnim dijelom Carstva bili su razlozi za borbu protiv carigradskih reformi. Pokret za autonomiju Bosne pojavio se u vrijeme kada su se na svim stranama Osmanlijskog carstva pojavljivali nacionalni ustanci i pobune, prema tome i spomenuti bosanski pokret se uklapa u takva kretanja.

Nakon dužih priprema, u Tuzli je u januaru i februaru 1831. Održan niz savjetovanje bosanskih i hercegovačkih ajana i kapetana. Od tih je dana Husein-kapetan postao vođa autonomističke pobune, a ujedno je bio i jedan od njenih pokretača. Harizmatični mladi kapetan je prvo ušao u Travnik sa omanjom postrojbom. Mladić, koji nije uzmicao ni pred kim, natjerao je tadašnjeg vezira da skine svoju modernu odoru i da nakon uzimanja abdesta, obuče tradicionalno odijelo. Večina ajana i kapetana priznala je Husein-kapetana za svog vođu. Izuzetak je bio stolački kapetan Ali-paša Rizvanbegović.

U to vrijeme je izbila slična, ali mnogo ozbiljnija pobuna u sjevernoj Albaniji. Pobunjenička vojska je krenula na istok u bitku sa otomanskim oružanim snagama. Ova prilika se pokazala pogodnom proračunljivom Husein-kapetanu, koji je poveo vojsku od oko 25.000 Bošnjaka da, tobože, pomogne osmanlijskim snagama. Kada je stigao onamo, Gradaščević je od Porte zatražio da se u Bosni ne mijenja poredak, da se Srbima ne ustupaju nahije preko Drine, da se zaštite muslimani u Srbiji, da se zaštiti sirotinja i kmetovi u Bosni, te da se namjesnik u Bosanskom Elajetu bira iz redova domačih ljudi. Ipak, najvažnije što je zatražio bila je upravna autonomija. Sultan je pristao na sve jer je Husein-kapetan porazio na Kosovu velikog vezira Mehmeda Rešid-pašu i osvojio Prizren i Peć. Sultan, međutim, nije kanio izvršiti ništa od svojih obečanja, već je samo “kupovao” vrijeme za konačni obračun.

Po povratku u Sarajevo, Husein-kapetan je proglašen za bosanskog namjesnika, septembra 1831. godine. Tog datuma je, u stvari, Bosna postala nezavisna, mada su Bošnjaci još uvijek obećavali da će ostati u sastavu Carstva. Zanimljivo je spomenuti da je Husein-kapetan od tada potpisivao sve dokumente kao “Husein, sekretari Bosna al-muhakkem” što znači “vrhovni komadant Bosne izabran voljom naroda”.

Kada je Gradaščević shvatio da Porta ne vodi iskrenu politiku zatražio je da Bosna postane nasljedna kneževina kao što je Srbija bila pod Milošem Obrenovićem. Sultan ni ovaj zahtjev nije prihvatio, ali je u međuvremenu uspio izazvati suparništvo i mržnju među više bosanskih begova. Tako su se hercegovački kapetani pod vođstvom Rizvanbegovića odvojili od Husein-kapetanove revolucionarne akcije kojoj su mnogi nastojali umanjiti značaj nazivajući je samo bunom.

Sultan je 1832. godine poslao na Bosnu vojsku od 30.000 ljudi. Zmaj od Bosne je pokušao organizirati odbranu, ali je izgubio podršku ostalih. Bosanska je vojska poražena u okolini Sarajeva 1832. godine. Nakon bitke na Sarajevskom polju Husein-kapetan je rekao - “Ovo je posljednji dan naše slobode”.

Husein-kapetan je utekao iz Bosne na teritorij Austrije, ali je dobio pomilovanje od Sultana, i to na ličnu intervenciju austrijskog princa Metternicha. Sultan je dao čvrste garancije da neće smaknuti Husein-bega, ali uz uvijet da se on ne može više nikad vratiti u Bosnu. Najprije mu je bilo određeno doživotno odredište u Trapezuntu (Trabzon na obali Crnog Mora). Gradaščević je ,kasnije, uz dozvolu turskih vlasti, preselio u Carigrad gdje je tugujući za svojom Bosnom umro 30. jula 1834. Neki historičari smatraju da je otrovan, a neki su opet zapisali da je umro od kolere. Ukopan je na groblju Ejjub. Prije sedam godine, tačnije 2006., neko je dao incijativu da se njegovi ostaci prenesu u Bosnu i sahrane u Gradačcu. No, to još nije ostvareno i pitanje je kada će?

Ažurirano: Petak, 05 Srpanj 2013 16:52
 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search