LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Alija Nametak Složenice
Složenice
Utorak, 06 Kolovoz 2013 10:31

KAKO NAROD TVORI SLOŽENICE (izvučeno iz "naftalina")

Alija Nametak

,,Hrvatski narod'', godina IV., broj 397, 10 travnja 1942., str. 12.

Svako vrijeme ima svoje izume, a svaki izum dobije ime od izumioca ili, često puta, od drugih ljudi, koji ga imenuju kako im bude zgodnije. Nekad dolična riječ postane međunarodna i takva ostane bez promjene, a nekada je drugi narodi prevode, da bi im bila puku shvatljivija. Rijetko takvi prijevodi uspiju, jer oni koji nove pojmove prevode ne prisluškuju bilo narodnoga govora, pa tvore neologizme, koji samo nagrđuju jezik.Takav je slučaj u novije vrijeme s prevođenjem mnogih složenica iz drugih jezika na hrvatski. Tuđi jezici ih podnose, jer im je građa takva, dok pučki govor hrvatski slabo upotrebljava složenice, a kad ih tvori, ima posebna pravila.

Od djetinjstva sam bio bez prekida u narodu, najviše po jugoistočnim našim selima i prisluškivao nepatvoreni hrvatski narodni govor ponajviše od seljaka, koji nisu pohađali škole i koji ne čitaju novine, pa sam uvjeren, da im nije prionulo ništa u govoru, što ne bi oni od davnina govorili. I kod ovih ljudi ima po koja složenica, ali ne sjećam se, da sam ikad čuo od njih složenicu sastavljenu od dvije imenice.

Ponekad se čuje složenica od imenice i pridjeva, imenice i glagolskog oblika, od dva glagolska oblika, a samo kod imena mjesta se iznimno može naći složenica od dvije imenice. I kad se čuje koja složenica, često pokraj nje postoji u narodu i druga riječ, ako ne baš u samom tom kraju, a ono sigurno negdje na susjednom području. Narod nije ,,prokuhao'' ni starije složenice, koje građani već desetljećima upotrebljavaju, a kao primjer navodim riječ “kišobran” mjesto koje sam čuo u okolici Mostara i Stoca “štit”, u zapadnim dijelovima “lumbrel”, u Sarajevu i okolini “šemsija” - (arapska riječ, od šems - sunce); muslimani u Podgorici u Crnoj Gori, koji su ikavci, kažu kišobranu ,,šator''.

Narod često preuzme tuđu riječ, ali je na svoj način izgovara, pa joj dade sasvim hrvatski oblik. Na pr. U selima mostarskog i stolačkog kotare čuo sam kako njemačku riječ Feuerzeug izgovaraju “frcalo”, jer krešući frcaju (vrcaju) iskre. Tako isto su od vazelina napravili hrvatsku riječ ,,mazalin''. Ponekad narod napravi hibridnu riječ, složenicu dijelom od hrvatske, a dijelom od koje tuđe riječi. Tako je riječ “brkesuz” nnačinjena iz hrvatske riječi “brk” i turskog prijedloga “suz”, koji znači “bez”, a označava čovjeka bez brkova.

Navodim nekoliko narodnih složenica, od kojih neke ne poznaje ni veliki Akademijin rječnik ili ih ne poznaje na hrvatskom narodnom području. ,,Jakokuhovnica'' je kukuruzni kruh, koji se odmah peče čim se skuha, za razliku od ,"poležaka", koji dugo stoji skuhan, obično cijelu noć, pa se onda peče. Riječ sam čuo u okolici Visokoga, a poležak je općenitija riječ.

“Šarenkopan” označava područje, na kojemu je snijeg počeo kopniti, a ispod njega se počela ukazivati zmija ili trava (okolicaSarajeva).

“Goropapad” označava padavicu (epilepsiju), mjesto koje se čuje i jednostavna riječ “padavica”.

“Goloput” je čovjek koji nije po prsima i rukama obrastao dlakom. (Okolica Stoca) . Čuje se i narodna uzrečica: “Čuvaj se goloputa muška i runjava ženska!”

Pridjev “tljobitan” čuje se u ženskom rodu uz imenicu godina, a znači ljeto, u kojem pada dosta kiše i u kiši bolesti “tlje” ili “klje”, koja ubija povrće. Ova riječ je općenita u jugoistočnim velikim župama, a mjesto “klje” čuje se i riječ,”mača”, od koje je glagol “omačati'” se.

"Gradobina" godina, označava ljeto, u kojem pada mnogo grada (tuče ili krupe).

"Razvigorac" je topli proljetni vjetar, kad bjelogorica razvija mlado lišće.

"Suhozid" je zid od samog kamena, bez žbuke.

"Puškomet" je duljina, koliko može obična puška dvocijevka dobaciti.

"Obložder" je čovjek, koji može mnogo pojesti, a ,"slatkohran”, koji ne bira hrane.

"Kravosac" je vrsta neotrovne zmije, koja se, po narodnom vjerovanju, omota kravi oko zadnjih nogu i posisa joj mlijeko, da joj pri muženju (muži) udari krv iz sisa.

"Plavokrug", "crnokrug" i ,"crnostrik" su otrovne zmije, a čini mi se da sve označavaju onu, što se latinski zove ,,vipera berus''.Značajno je, da narod češće upotrebljava mjesto ovih riječi mjesto riječi zmija eufemističku riječ "nespomenica" (oko Mostara) i ,"duga" (okolica Sarajeva).

”Suncokret" je općenito poznata biljka, prema kojoj je trebalo, kad se prevodila riječ automobil, napraviti “suncokret”, umjesto “samovoz”. U velikoj župi Hum se mjesto ove riječi upotrebljava turcizam “šemšetuba”, koja je zapravo arapska složenica šems -sunce, tuba, glagolski oblik, - okretati se.

"Ljetotuc" je ovan, koji se u ljetu utuče (stuku mu se testisi, N.F.), te onesposobi za rasplod, da bi se mogao bolje toviti za jelo.

"Mitoklasanje" znači potrčavanje, kad na primjer djeca potrkuju iz sobe u sobu. Ovu riječ sam čuo u Sarajevu, a nema je u velikom Akademijinom rječniku; ima glagol mitoklasati, ali nije zabilježen na hrvatskom narodnom području.

"Zimogrizan" je čovjek kojega grize zima, koji teško podnosi zimu, a za isti pojam se rekne u velikoj župi Hum "zimomoran" (kojega mori zima); u Kulen Vakufu se kaže "zebičav", dakle, svijet voli jednostavnu riječ mjesto složenice.

Glavobolja je više književna riječ, dok se u narodu češće čuje "boliglava", koju sam našao pisanu u jednog hrvatskog muslimanskog pisma iz XVII stoljeća u obliku "boljoglava".

Djetetu, koje mnogo zanovijeta i ište što mu se ne može dati, reći će mati da je "pecigriz'", jer je peče i grize svojim neumornim iskanjem.

Poznatoj biljci, koju stavljaju na krov kuće u uvjerenju da je čuva od groma i koje sok upotrebljavaju za bolesti uha, a latinski se zove “Sempervivum tectorum” reknu "čuvarkuća", a na jugu "uzludobar". Ovdje vidimo složenicu čak od tri riječi, ali čini mi se, da drugog slična primjera nisam ni čuo.

Vlastita imena mjesta kao složenice narod izgovara obično odvojeno, s dva naglaska, ili tri, ako je složeno ime od tri riječi: Raška Gora (Hraška - hrastova Gora), Banja Luka (Banova ili banska Luka), Crna Rijeka, Zijamet Crna Rijeka, i slično, ili Drozgometva, Glavogodina, Banjdo, to jeste Banov Dol, Banbrdo ili Banjbrdo (Banovo Brdo), Županjpotok (Županov potok) koji se jedno vrijeme službeno zvao i Županjac i Tomislav Grad, a u narodu se zove Duvno, kao i njegov stanovnik Duvnjak, a plodno polje oko njega Duvanjsko Polje.

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search