LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Historijske zanimljivosti Historijske zanimljivosti
Historijske zanimljivosti
Nedjelja, 26 Siječanj 2014 10:37

Volkswagen u vrijeme Hitlera – rasprodaja snova

Nadan Filipović

Najpopularnije vozilo na svijetu bio je onaj prvi Volkswagen, odnosno, kako smo ga mi zvali – „folcika“. Njegovu proizvodnju je lično naredio Adolf Hitler. On je njemačkom narodu ispirao mozgove obećavajući da će se proizvoditi „narodno vozilo“ koje će po cijeni biti svakom dostupno. Prema nekim pouzdanim izvorima Hitler je, sjedeći u jednom restoranu u Münchenu 1933. godine, nacrtao kako bi trebalo da izgleda to „originalno narodno vozilo“. Taj nacrt je poslao direktoru Daimler-Benza Jakobu Werlinu, s napomenom: „Uzmi ovaj nacrt i razgovaraj s ljudima koji se razumiju više u automobile od mene. Ali, ne zaboravi da to uradiš. Želim se uskoro ćuti s tobom u vezi tehničkih detalja“.

Međutim, malo je poznata činjenica da je Hitler ukrao tu ideju od inženjera Josefa Ganza koji je još 1928. godine vozio prototip koji je sam napravio i koji je nazvao „Maikäfer“ (Agencija ANI, 15.januar, 2012, Adolf Hitler stole idea for Volkswagen Beetle from Jewish engineer). Naime, Hitler je vidio prototip Maikefera na jednoj izložbi automobila u Berlinu 1933. godine i zadržao se u razgledanju tog Ganzovog vozila skoro jedan sat.

Uvidjevši da je pokraden inženjer Ganz je počeo da se buni i nadiže frku, ali su ga neke čike u dugim kožnim mantilima "nježno" odveli u Gestapo gdje su mu “pedagoški” priprijetili da više ništa ne priča o tom svom vozilu. Ganz je odmah shvatio gestapovski “išaret” i 1934. godine prvo pobjegao u Lichtenstein, pa u Švicarsku. Nakon rata je imao određenih pravnih i egzistencijalnih problema u Švicarskoj zbog kojih je otišao u Pariz gdje se zadržao kraće vrijeme, a 1951. godine je emigrirao u Australiju gdje je do penzionisanja radio za kompaniju GM Holden. Umro je 1967. godine u Melbournu. 

1938. godine u Njemačkoj na svakih pedeset stanovnika zapadao je po jedan automobil, a u isto vrijeme u Americi, na svakih pet stanovnika zapadao je po jedan automobil. Odnos 10 : 1 u korist Amerikanaca! Za poluditi, pogotovo sujetnom Hitleru, koji kao da je rekao: "Eeee, vala Ameri pokvareni, nećete pred mene!" 

Za konstruktora i dizajnera „folcike“ određen je Austrijanac Dr. Rudolf Porsche. Hitler je na svojim stalnim, masovno posjećenim mitinzima općaravao njemački narod tvrdeći da će kod Braunschweiga biti izgrađena najveća tvornica automobila u svijetu koja će godišnje proizvoditi najmanje milion i po Volkswagena. Hitler je u svojim govorancijama čak odredio i cijenu, a to je bilo tadašnjih 990 maraka, ili oko 400 američkih dolara.

Radnički front je odmah dao svoj golemi prilog za utemeljenje fabrike u visini od 50 miliona maraka. Naime, lukavom Dr. Ley - u, alfi i omegi Radničkog fronta Njemačke, je tada naumpala jako pokvarena ideja. Preko novina i tadašnjeg masovnog medija, radija, rastelalio je da će se uplata primati unaprijed u ratama i kad neki Nijemac uplati zadnju ratu „čekat će u redu“, pa dobiti ganc novog „folciku“. Kad neki kupac dođe do visine uplate od 750 maraka dobit će nalog za isporuku sa svojim brojem, da zna koji je u redu. Raja nisu sumnjala da su upali u onu narodnu - "kad na vrbi grožđe rodi!" 

Narod je totalno "popušio" tu ublehu koja je izgledala jako pravedna i u koju se nije sumnjalo, pa je „poletio“ odvajati od usta sanjajući kako se vozi u svom vlastitom autu. Međutim, osim desetine prototipova koji su kao navlakuše „paradirani“ po njemačkim gradovima i pred njemačkim ljudima, ni jedan od uplaćenih automobila nikad nije isporučen privatnom kupcu. Procjenjuje se da je uplaćeno na stotine miliona maraka, a ni pfenig nije vraćen ljudima.

Kad je počeo Drugi svjeski rat, 1. septembra 1939. godine, tvornica koja je trebala početi serijski prouzvoditi „folcike“, prenamijenjena je za proizvodnju naoružanja.

I šta bi s narodnim parama?

Kao „Ljubljanska banka“! Pojela maca!

Niko nije smjeo zucnuti, a kamo li upitati hoće li dobiti pare nazad. Ko bi tako nešto pisnuo odmah bi ga „pojeo mrak“ ili bi, u najboljem slučaju završio na društveno korisnom „dobrovoljnom“ radu u nekom od koncentracionih logora ili, u najgorem scenariju, u nekom hendeku ili baruštini, s „propuhom u glavi“.  

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search