LINKOVI

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Home Prikaz knjige
Uvod u prikaz knjige Dr Hariza Halilovića
Četvrtak, 21 Veljača 2013 13:25

Knjiga Dr Hariza Halilovića

Nadan Filipović

Prije nekoliko dana u ediciji svjetski renomiranog izdavača Berghahn-a (Oxford-New York) objavljena je knjiga Dr Hariza Halilovića, eksperta za socijalnu antropologiju i Senior Lecturer-a na Univerzitetu Monash, Melbourne, dobitnika niza nagrada i priznanja, od kojih bih posebno istakao prestižni Australian National Writing Award (2001).

Naslov Harizovog najnovijeg naučnog djela je “Places of Pain”. U knjizi su opisana nasilna raseljavanja bošnjačkog naroda, sjećanja preživjelih, a posebna pažnja je usmjerena na temu translokalnih identiteta u ratom uništenim bosanskim zajednicama. Knjiga ima 288 strana. Nisam još imao prigodu, zadovoljstvo i nadasve privilegiju imati u rukama spomenuto djelo Dr Halilovića, a nakon pažljivog iščitavanja ostaje mi nadati se da ću uskoro na OKU objaviti opširniji prikaz navedenog djela, svakako u opsegu mojih limitiranih mogućnosti. Naime, svako iole dobronamjeran treba uzeti u obzir da se nikad nisam bavio socijalnom antropologijom. Međutim, valjda i prosječnom čitatelju može biti dozvoljeno osobno mišljenje.

O knjizi su se veoma pohvalno izrazili Prof.Dr Ron Adams sa Univerziteta Victoria, Prof.Dr Edina Bećirević sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, te Prof.Dr Marko Atilla Hoare sa Univerziteta Kingston, Velika Britanija.

Od srca čestitam poštovanom Dr Haliloviću na još jednoj međunardno relevantnoj referenci iz područja socijalne antropologije koja ne samo što je izuzetno afirmativna za njega osobno, već je veoma afirmativna za onaj manji, samozatajni dio naše ovdašnje bošnjačke emigracije, dio koji u tišini postiže vrijedne i opipljive rezulate, dokazujući na pravi način da je veoma značajan segment australske intelektuane elite.

 
Osvrt na neke navode iz knjige „Australski Hrvati: mitovi i stvarnost”
Subota, 14 Svibanj 2011 11:06

Nadan Filipović

Prof.dr Boris Škvorc, senior lecturer na Macquarie University u Sydney-u i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (u daljem tekstu Boris Škvorc) autor je veoma zapažene sociološke studije „Australski Hrvati: mitovi i stvarnost” - Hrvatska Matica iseljenika, Zagreb, 2005. Spomenuto djelo sam prvi put pročitao samo letimično, a drugi put sam ga stvarno temeljitije prostudirao. Međutim, uvijek gdje je autor spominjao hrvatsko iseljeništvo u Australiji, ja sam u kontekst stavljao BiH – iseljeništvo ili BiH – imigrante u Australiji, jer se skoro svi navodi mogu staviti u istu ravan.

Naime, i hrvatski, kao i bosansko-hercegovački imigranti u Australiji potiču sa područja koje je do 1992. godine bilo zajednička država. Velika je, međutim, razlika između hrvatskih i BiH – imigranata i to posebice na razini nacionalne svijesti. Ona je u Hrvata već dugo građena i potpuno izgrađena, dok, s druge strane, kod BiH – imigranata, koje nadobudni, politički preambiciozni pojedinci nazivaju BiH – dijasporom, postoji izgrađena nacionalna, odnosno hrvatska i srpska svijest u bosanskih Hrvata i Srba, dok se za Bošnjake to baš i ne može reći. Po mom osobnom mišljenju, mi smo imali nesreću da smo prvo bili neopredjeljeni, pa smo onda 1971. godine administrativno transformirani u bosanske Muslimane, a Bošnjaci smo tek od  27 i 28. septembra 1993. godine kada je, usred krvavog rata, održan Drugi bošnjački sabor u podrumu hotela Holiday Inn. Na osnovu odluke spomenutog Sabora dotadašnji Muslimani ne samo Bosne i Hercegovine, već i svi Muslimani bivše Jugoslavije su jednostavno jednostranom, bolje rečeno podrumskom administrativnom odlukom proglašeni Bošnjacima. Taj historijski anahronizam je definitivno “zacementiran” Ustavnim zakonom iz aprila 1994. godine.

 
Osvrt na knjigu "Smrt je neprovjerena glasina"
Srijeda, 19 Siječanj 2011 17:54

Ismet Čaušević

Eto, i ja pročitah knjigu "Smrt je neprovjerena glasina"od pisca, svjetovnog mu imena Emir Kusturica. Pod onim drugim imenom, nebeskim, još nije počeo stvarati. Nema potrebnu "nebesku" podršku, ni blizu onoj što uživa u zemlji.

Kako učiniti osvrt na ovu knjigu. Nije roman, ne sadrži nužne elemente da bi to bio, a predstavljaju je tako. Da li se ovdje radi o Autobigrafiji ili Memoarima? I to je za raspravu, a i tako se ova knjiga preporučuje. Izgleda, postojala je želja da ova knjiga bude sve to odjednom, a dobili smo na čitanje jednu kolekciju od 17 narcisoidnih jeftinih priča.

Cijelo vrijeme, svako, pa i ja, imam na umu tvorca antologijskih filmskih ostvarenja:"Sjećaš li se Doli Bel", "Otac na službenom putu", pa i "Underground". Autor se, nakon filma, ogleda u muzici, glumi, graditeljstvu, pa evo sad i literaturi! Šta mu je sve to trebalo?! Očigledan talenat u jednom polju umjetnosti nije i garancija za svu umjetnost. Kao i u sportu: Ne može vrhunski fudbaler igrati vaterpolo! Prethodno, treba naučiti plivati! Valjda?

 
Književna sehara – projekt Jasne šamić koji je zaista vrijedan naše pažnje
Nedjelja, 26 Prosinac 2010 06:43

Nadan Filipović

Jasna Šamić je književnik, doktor nauka sa Univerziteta Sorbona, autor niza naučnih i stručnih radova, pisac niza romana, zbirki pjesama, kritičkih osvrta, eseja, itd. Živi kao slobodni umjetnik na relaciji Pariz – Sarajevo. Bila je univerzitetski profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te na Univerzitetu Marc Bloch u Strasbourgu. Jasna Šamić je perfektan znalac francuskog, arapskog i turskog jezika, ekspert je za sufizam, derviške redove i islamski misticizam. Na golemu žalost naše nekadašnje, a danas po cijelom dunjaluku rasijane intelektualne elite, u uveliko poseljačenom Sarajevu i uopšte generalno ruraliziranoj Bosni i Hercegovini, takvi „velikokalibarski“ intelektualci kao što je Jasna Šamić nisu potrebni, čak dapače, samo njihovo prisustvo u „prijestolnici Federacije“ uopšte nije poželjno. Uostalom, šta će jedan briljantni intelektualac kakav je spomenuta gospođa Šamić među pigmejcima čiji će „radni“ vijek označiti definitivnu propast nekad renomiranog Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta čiji rektor sam za sebe telali da ima na stotine naučnih radova, ali ne govori da su to papirići limitiranog lokalnog ili minderskog značaja koje može pokazivati samo po sarajevskim sijelima ili među stranačkom ili plemenskom sabraćom. Kakav Univerzitet, takav rektor, ili obrnuto!

 
Jakuta Alikavazovic objavila roman o bh izbjeglicama :"Le Londres-Louxor"‏
Srijeda, 01 Prosinac 2010 05:28

Profesorica engleske književnosti na Sorbonne, 31 godišnja Jakuta Alikavazović je rođena u bogatom 15 okrugu, Grada svjetlosti. Majka joj pjesnikinja  iz Cajnica a otac iz Pljevalja. Upravo je objavila svoj drugi roman "Le Londres-Louxor", kod pariskog izdavača "L'Olivier". Završila je čuvenu visoku školu "Ecole Normale SupÚrieure", smještenu u Latinskoj četvrti. Bila je u Glasgowu dvije godine na usavršavanju, a potom putovala po cijeloj Europi. Po povratku u Paris se stalno obrazovala  što joj nije smetalo objaviti  pripovijedke po nazivom "Priče protiv prirode". Za prvi roman  "Lutajuća tijela", objavljen kod istog izdavača 2007, dobila je najveće galsko književno priznanje "Goncourt", i vrijednu stipendiju, godinu kasnije. Putovala je i u Indiju gdje bi voljela živjeti i uspjela ostvariti  nekoliko gramatika i pravopisa francuskog jezika. Učestvovala je i na Festivalu u Avignonu, gdje su čitani njezini teatarski odlomci.

 
Prikaz knjige
Nedjelja, 05 Rujan 2010 10:13
ČEKAMO VAŠE PRILOGE
 
« Početak«1234»Kraj »

Stranica 4 od 4

Facebook

prenesi tekst na facebook

Izbor slika iz galerije

Najnoviji komentari

home search